Tajna ljubav Franje Josipa

Car Franjo Josip održavao je tajnu ljubavnu vezu s mladom seljankom, a iz te veze, koja je trajala deset godina, rodilo se i četvero carske djece. Dobro skrivana tajna o djevojci Theresiji Pointinger tek sada je izašla na vidjelo jer je Hubert Pointinger, direktni potomak cara Franje Josipa, napisao knjigu kojom je otkrivena tajna veza dvoje ljubavnika za koju povijest do sada nije znala.



Upravo objavljena knjiga “Die Salzprinzessin”, tiskana u tri tisuće primjeraka, koja govori o tajnoj ljubavi cara Franje Josipa, u Austriji je izazvala veliko zanimanje javnosti. Autor knjige i potomak cara Franje Josipa Hubert Pointinger danas ima 46 godina, a njegov pradjed Mathias jedno je od četvero djece rođene u vezi seoske djevojke Theresije i cara. Hubert Pointinger je ekskluzivno za Jutarnji list otkrio kako je četiri godine pisao knjigu i sklapao slagalicu tajne veze njegove pra-prabake i austrijskog cara.



Bila je ljubavnica hrvatsko-ugarskog kralja za koju povijest dosad nije znala. Veza bi i ostala obiteljska tajna da Hubert Pointinger, 46-godišnji pilot iz

Austrije, nije odlučio ispričati skrivanu istinu
THERESIA POINTINGER

- Za tajnu ljubavnu vezu znala je časna sestra Friedburga koja je bila moja prateta. Dok se školovala za učiteljicu 1928. u Salzburgu, njegovala je Theresiju Pointinger koja je u to vrijeme bila teško bolesna i prije nego što je umrla na rukama časne sestre Friedburge u dobi od 82 godine, 9. listopada 1928., ispričala joj je priču o vezi s carem onako kako sam je opisao u knjizi.



Časna Friedburga priču je dalje prenijela mojoj baki i mojoj teti od kojih sam je i ja čuo. Časna Friedburga bila mi je od velike pomoći pri pisanju knjige, nažalost, umrla je prije nekoliko mjeseci - kaže autor knjige H. Pointinger.



Njegova knjiga mogla bi doživjeti i filmsku ekranizaciju jer je intimna strana cara doista intrigantna priča o ljubavima, prijevarama, nesrećama i povijesti jednog carstva čiji je simbol upravo bio Franjo Josip I., austrijski car i hrvatskougarski kralj, koji je na prijestolju bio 68 godina, od 1848. do 1916., najduže u tisućugodišnjoj povijesti Habsburgovaca.



Godine 1854., bile su mu tada 24 godine, oženio je bavarsku princezu Elizabetu, koja je postala obožavana austrijska carica s nadimkom Sissi. Sve do njezine tragične smrti 1889., u 61. godini života, kada joj je u šetnji uz jezero u Ženevi probo srce suludi anarhist, bile su poznate dvije ljubavnice cara Franje Josipa. Bile su to glumica Katarina von Schratt, s kojom je cara navodno upoznala sama Sissi, i Anna Nabowski. Kako se sada ispostavilo, između ljubavnih veza s njih dvije car je imao još jednu - tajnu ljubav s Theresijom, najstarijom kćeri upravitelja seoskog imanja Grauwitz.





Otkako ju je vidio  1860., Franjo Josip često je dolazio u pitoreskno mjestašce gdje bi se ljubavnici sakrili i prepuštali ljubavnoj čežnji. Svi njihovi intimni susreti održavani su na tom imanju



Časna sestra Friedburga; Theresia joj je umrla na rukama 1928. i ispričala o svojoj desetogodišnjoj vezi s carem; Mathias, treće dijete koje se rodilo u njihovoj vezi



 


Reserl (Terezica), kako ju je od milja zvao car, rođena je 1846. na imanju Grauwitz, smještenom na obalama Mondsee, jezera pored Salzburga kojim se od 15. stoljeća koriste gospoda, a često su tamo na odmor dolazili i Franjo Karl i Sofia te njihov sin, tada još prijestolonasljednik Franjo Josip. Oko 1860. Franjo Josip je upoznao Theresiju kao djevojčicu. Tri godine prije toga caru, tada 27-godišnjem vladaru s devet godina vladarskog staža, i Sissi umire dvogodišnja kći Sofia, njihovo prvo od četvero djece, koja je dobila ospice tijekom obiteljskog izleta po sjevernoj Mađarskoj.



Car, inače strastven lovac, dolazio bi zamaskiran u lovačkoj odori. Tajnu je znala samo mama
SKRIVANJE

Prvi intimni susret između mlade seoske djevojke i cara, pripovijeda nam Hubert Pointinger, dogodio se 1869. godine. Ona tada radi na imanju, a nekoliko godina prije umro je njezin otac.



Car Franjo Josip “snimio” je svoj objekt žudnje, a na imanje je tada dolazio u lovačkoj odori kako bi se zamaskirao i spriječio da bude prepoznat kao austrijski car, no imanje Grauwitz tada je bilo i okupljalište lovaca, a car je slovio kao strastveni lovac.



Nedužna seoska djevojka očarana carem upustila se u vezu s njim, a već u travnju 1870. svijet je unutar zidina imanja ugledalo njihovo prvo dijete, sin Anton. Pola godine prije nego što je Theresia rodila carevo djete, svojoj je majci otkrila što joj je na srcu.



Majka je to teško podnijela; svi izgledi za budućnost voljene kćeri bile su upropaštene, teško je podnijela i spoznaju da je njena kći samo igračka u rukama jednog cara. Umrla je ubrzo nakon toga, a ni sama Reserl mjesecima kasnije nije s oduševljenjem dočekala rođenje svog prvog djeteta. No u jesen 1870. ponovno se susreće s carem i tada je začeto i drugo carevo dijete iz tajne veze, kći Franziska.



U to vrijeme već dugo nije funkcionirao brak carskog para. Sissi je mrzila Beč i carsku svitu, bježala je od dvora što dalje, putovala u Madeiru, Mađarsku, Englesku, Veneciju i Krf gdje je dala sagraditi dvorac Achilleion. U Beč se nije vraćala osim na rođendan cara, i to samo zato što ju je na to tjerao otac. Godine 1868. ponovno se zbližila s carem, rodilo im se i četvrto dijete, treća kći Marie-Valerie, no nije dugo trebalo da se Sissi vrati svom lutalačkom životu i nastavi putovati Europom. Kao pravi carski par 1872. nakratko provode nekoliko tjedana zajedno, no ne zadugo.





Franjo Josip oženio se  1854. godine bavarskom princezom Elizabetom, koja je postala obožavana  carica Sissi



Car u lovu sa sinom Rudolfom kojeg je dobio u braku sa Sissi i koji je počinio samoubojstvo

 


Cara se sve češće moglo primijetiti u šetnji bez pratnje carice, a ubrzo Franju Josipa otkriće starog povijesnog naselja ponovno odvodi na imanje Grauwitz. “Dobru vijest” o povijesnom otkriću u blizini Grauwitza u trenu je  zasjenio pogled na Reserl, koju je vidio kako poslužuje goste na imanju.



Žudnja za majkom njegovo dvoje djece ponovno je probuđena i Reserl se tu noć ponovno prepušta carevim ljubavnim umijećima. Mjesecima kasnije, u prosincu, svijet ugleda i treće carevo dijete,  Mathias, pradjeda autora knjige H. Pointingera.



Wilchelm Buchwald mjesecima je tješio Theresiju koja je čekala cara. Ona je na kraju nagradila njegovu upornost i vjenčali su se 1874., no car i Theresia nastavili su se viđati i dalje 
To je vrijeme kada Theresia Pointinger ne živi lako. Upraviteljica imanja postala je njena šogorica, prgava i konfliktna žena. Česte svađe dovele su do toga da je Theresia napustila roditeljsko imanje. Car je pomogao svojoj ljubavnici.



Po njegovoj naredbi našlo se za nju radno mjesto konobarice pa ona u proljeće 1873. useljava na imanje obitelji Hofmann,  koje je bliže caru od Grauwitza. Pod teretom rastanka i neizvjesne budućnosti, careva djeca ostaju kod Theresijine sestre Franziske na roditeljskom imanju. Slavno seosko imanje Grauwitz obitelj Pointinger će kasnije izgubiti, prokockat će ga Theresijin brat, sklon druženju s kartašima prevarantima.



No,  sudbina u životu dvoje ljubavnika uskoro je promijenila smjer. Theresia je dugo ostavljena, a nakon mjeseci čekanja, kada je bila rastrgnuta između nade i osjećaja razočaranja, u njenu se životu pojavio drugi muškarac. Wilhelm Buchwald, strastven lovac koji se kretao u društvu plemića i ne sasvim prost muškarac, postao je tješitelj careve ljubavnice. Nakon mjeseci udvaranja, Wilhelmova upornost je nagrađena. U svibnju 1874. Theresia i Wilhelm uplovljavaju u bračnu luku. Franjo Josip naizgled prihvaća vjenčanje svoje ljubavnice iako ga izjeda vatrena požuda.



 Dvije godine kasnije ponovno dolazi do susreta cara i njegove tajne ljubavi. Theresia je u međuvremenu u braku Wilhelmu rodila sina i kćer Mariju koja u dobi od dva mjeseca umire. Theresia je shrvana bolom i želi pobjeći od svih. I opet se zbližava s carem. Događaje koji su se u međuvremenu zbili oboje su zaboravili. Kao i svaki put do tada, Theresia se nakon dugotrajne čežnje prepušta ljubavnoj igri cara, a devet mjeseci kasnije rađa se i zadnje carsko dijete iz ove veze, kći Wilhemina.





Carska obitelj na selu: Car Franjo Josip, Sissi i njihovo troje djece



Theresia se nakon Wilheminina rođenja odlučila nastaviti život dalje bez Wilhelma Buchwalda, tražila je isplatu rente iz braka, ali car je intervenirao i supružnici se ipak ponovno zbližavaju. Buchwald dobiva posao u carskoj službi i stan na raspolaganju u šumarskoj kući u Weissenbachu.



U nadolazećim godinama car i Theresia održavaju sve češće tajne susrete za vrijeme Buchwaldovih putovanja. Godine 1884. Buchwald, prevareni supružnik, ljubavnom trokutu ipak priređuje kraj. Seli svoju obitelj u bavarski Oberaudorf, a Theresia se suočava s gorkim okusom Buchwaldove osvete. Cara više nije vidjela. On sam tada ponovno proživljava osobne tragedije.



Njegov sin i prijestolonasljednik, 31-godišnji Rudolf, koji je oca ljutio svojim prejakim vezama s bečkim liberalima i neurednim privatnim životom, 1889. u lovačkom dvorcu u Mayerlingu najprije ubija svoju mladu ljubavnicu Mariju Vetseru, a potom i sebe.



Sissi od tada pa do kraja života ne skida crninu, ali je carevu bol pokušala ublažiti isprva pažljivo biranim lažima, no on je iz novina doznao cijelu istinu. Smrt Sissi, devet godina kasnije, dotukla je tada 68-godišnjeg cara koji se povukao u sebe.



Emocionalno izolirani starac bacio se na državničke poslove i pokušao je održati rasklimano carstvo te korektne odnose s nabusitim nećakom Franjom Ferdinandom koji ga je trebao naslijediti na prijestolju.  No 1914., kada je car imao 84 godine, Gavrilo Princip u Sarajevu ubija Franju Ferdinanda i ostavlja carstvo bez nasljednika.



Dvije godine kasnije umire i car Franjo Josip od zatajenja srca, u bečkom dvorcu Schönbrunnu, u doba kada Europa ulazi u treću zimu Prvog svjetskog rata, uz sveopće siromaštvo i glad. Dvije godine kasnije u povijest je otišlo i carstvo Habsburgovaca nad kojim se nadvila rečenica cara Franje Josipa koju je izgovorio nakon smrti Sissi: “Dakle, nije mi suđeno da išta u ovom životu sačuvam.”





Hubert Pointinger, inače pilot, živi u austrijskoj regiji Salzkammergut i održava kontakt s još jednim potomkom cara Franje Josipa. Kaže da bi, osim snimanja filma, želio knjigu izdati i na engleskom jeziku.



Na pitanje zašto je dosad tajna veza cara Franje Josipa ostala skrivena, Hubert odgovara da je tek sada došlo vrijeme da napiše knjigu. Njegova pradjeda Mathiasa odgojila je teta, Theresijina sestra. Volio je vojsku, no napustio je službu u vojsci jer se, kaže Hubert, zaljubio u djevojku iz Tirola.



U to se vrijeme za carsko dijete i Hubertova pradjeda Mathiasa brinula njegova teta, Theresijina sestra, koja mu je ‘zamjenska majka’ i tek kada se ona udala za Franza Loidla, vlasnika jednog drugog imanja, za tada četverogodišnjeg careva sina počinje mirnije djetinjstvo. Kao mladić odlučio se za vojnu službu, no ljubav prema jednoj djevojci iz Tirola dovela je do toga da je napustio vojsku i odlučio se za radnički život.
Hubert Pointinger: Želio bih snimiti i film o caru



Suzana Ciboci
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. prosinac 2025 06:00