Kako sam nekad mogla živjeti i raditi bez interneta? Ovo pitanje često mi pada na um. Internet je toliko revolucionalizirao način i brzinu širenja informacija da se po meni povijest dijeli na onu prije i poslije njega.
Moj se svakodnevni život odvija uz internet: čim se probudim, ja sam on-line. I tako cijeli dan, barem 360 dana u godini.
Možda najljepši osjećaj koji mi pruža internet jest povezanost s cijelim svijetom, s meni bliskim osobama koje žive daleko od mene, baš kao i s ljudima koje sam nedavno upoznala ili ću ih tek vidjeti uživo. Naime, s mnogim hrvatskim znanstvenicima u svijetu najprije sam surađivala putem interneta, a zatim sam ih kasnije upoznala uživo.
Osim što sam “ovisnica” o internetu, veliki sam fan svih onih aspekata globalizacije koje ruše ograde među državama, nacijama i ljudima te dovode do stvaranja svijeta bez granica.
Stoga me zaintrigiralo tko je utemeljio globalizaciju. Prilično sam se iznenadila kada sam spoznala kako dio znanstvenika smatra da je globalizacija počela s Džingis-kanom (1166.-1227.). On je prije 800 godina stvorio najveće kopneno carstvo u povijesti, koje je pokrivalo prostor današnje Mongolije, Kine, Koreje, Rusije, Irana, Iraka, Afganistana i dijela Sirije. To je carstvo opstalo od 1206. do 1368. godine.
- Zahvaljujući širenju mongolskog imperija ekonomska i kulturna razmjena postala je moguća na cjelokupnom osvojenom teritoriju, a civilizacije, koje su prethodno bile izolirane, postale su povezane. Globalizacija vodi integraciji svjetskog tržišta, kulture, tehnologije i vladanja, na sličan način kako su se komunikacije, trgovina, promet i tehnologije širile u doba Džingis-kana - ustvrdio je Hao Shiyuan iz Kineske akademije društvenih znanosti.
U prilog Džingis-kanu ide i to što je, kao pravi “otac globalizacije”, iza sebe ostavio bogato genetsko nasljeđe. Šireći granice svoga carstva, istodobno je širio i svoje gene pa se tako smatra da je imao preko tisuću djece. Velika genetska studija iz 2003. godine, zasnovana na analizi kromosoma Y koji se prenosi s oca na sina, pokazala je da je više od 16 milijuna muškaraca diljem svijeta direktno potomstvo “najuspješnijeg muškarca u povijesti”.
No, moj kolega Željko Trkanjec, inače po struci klasični filolog, se ne slaže. Prema njemu, globalizacija je počela već s Aleksandrom Makedonskim u čijem se carstvu govorio jedinstven jezik. Slično misle i neki znanstvenici, a ja ostavljam za raspravu da utvrdimo koji je od dvojice osvajača pokrenuo globalizaciju.