Nakon završenog jesenskog dijela Hrvatske nogometne lige specijalnom emisijom zaključena je prva sezona HTV-ove emisije “Volim nogomet”. Sa Sašom Sušecom, koji je s Milom Horvat odradio 11 izdanja te emisije i koji je uz Ivicu Blažička suurednik tog projekta, razgovarali smo o rezulatima koje je “Volim nogomet” postigao, kritikama na račun te emisije, pokretanju HTV-a 3 te brojnim drugim temama.
• Koliko ste zadovoljni rezultatima koje je ‘Volim nogomet’ postigao?
- Osam posto je prosječna gledanost, a to je emisija koja traje tri sata i 15 minuta, što ne postoji ni na jednoj drugoj telelviziji da bi se rezulatati mogli uspoređivati. Zato je taj prosjek odličan, posebno za taj termin nedjeljom popodne. Teško je zadržati gledatelje tri sata pred televizorom, a naši vrhunci gledanosti su i na 14 posto. Prije emisije ‘Volim nogomet’ gledanost tog termina na Drugom programu HTV-a bila je četri posto, što znači da je ovaj projekt Sportskog programa podigao njegovu glednost za 100 posto.
• Taj rezultat čini se malim u usporedbi s rezultatima koje postižu, primjerice, nastupi hrvatske reprezentacije, kada gledanost bez problema ode na 25 posto.
- To je kriva usporedba jer su to najgledaniji događaji uopće, ne samo sportski. To su iznimke. Nisam ni očekivao veću gledanost, znao sam koliko se može dosegnuti u tom terminu i ovo je više nego pristojan rezultat.
• Koliko vas sudjeluje u tom projektu?
- Tehnički, to je vrlo zahtjevan projekt. Imamo satelitska kola u pet gradova, u kojima radi otprilike desetak ljudi. To su ekipe iz odašiljača, kamermani, redatelji, urednici, novinari, reporteri. Emisija ‘troši’ jako puno gostiju jer ima pet sukomentatora po svakoj utakmici i još tri gosta u emisiji. Po mojoj procjeni, šezdesetak je ljudi svake nedjelje uključeno u ‘Volim nogomet’. To su ljudi za koje nedjelja više ne postoji kao slobodan dan i svi rade maksimalno pošteno. Dogodio nam se samo jedan tehnički gaf, što je uvijek moguće kada radite javljanja uživo. Onda, naravno, neke kritike još teže padaju.
• Kada krene HTV 3, specijalizirani sportski program HTV-a, imat ćete još više posla.
- Bit će nam jako teško i već su nam najavili: ‘Oni koji puno rade, sada će raditi još više’. Doći će osam-devet ljudi, no ti momci i djevojke su početnici koje tek treba uputiti u posao. A opet ti će ljudi biti bačeni u vatru vrlo brzo, neće biti puno vremena za rad s njima, kao što smo ga imali mi ostali. Udvostručit će nam se posao, ali bit će gušt jer pokrećemo cijelu jednu novu televiziju.
• Kako komentirate kritike Vijeća HRT-a da je na televiziji previše sporta?
- Ne znam zašto je percepcija Vijeća da je sporta previše. Mogu samo reći da je odlaskom HTV-a 3 i dolaskom RTL-a sportski program smanjen za 40 posto. Mislim da prikazujemo sve što je od javnog interesa, ali sve dileme bit će otklonjene pokretanjem HTV-a 3 kamo će se, postepeno prebaciti cijeli sportski program, pa će se osloboditi prostor za sve druge javne sadržaje.
• Radite u sportskom programu HTV-a, gdje je vaš otac Božo Sušec prava ikona, no karijeru ste ipak započeli na Novoj TV. Zašto?
- Baš zato što mi je otac bio na HTV-u i da ne ispadne da me on tamo doveo tamo, iako to i sada mnogi misle i pričaju, ali na to ne mogu utjecati. Mogu jedino raditi i dokazivati se jer to nije istina. No, nije neobično što smo i moj brat Siniša i ja odabrali za poziv novinarstvo. Voljeli smo sport kao i većina klinaca, a kada još vidite neke velike sportske manifestacije uživo, zaljubiš se u taj život. Zato sam i vrlo rano krenuo u taj posao, sa 19 godina sam počeo na Novoj TV, zajedno s Filipom Brkićem kod Ivice Blažička, koji je tada bio direktor te televizije. Proveli smo tamo četiri godine i onda kada je sport na toj televiziji postao marginaliziran, došao sam na HTV, na poziv tadašnjeg urednika Sportskog programa Željka Vele.
• Je li teško nositi etiketu sina Bože Sušeca?
- Sada sam na to već oguglao. To je nešto što će me uvijek pratiti, kao što prati i mnoge druge sinove i kćeri poznatih osoba. Ali moj posao je transparentan, nisam tajnica u nekom kutu i nemam menadžerski ugovor. Moj se posao jasno vidi i može se lako procijeniti kako radim i koliko sam plaćen. Kada sam došao na HTV, radio sam sve što i ostali novinari početnici iako sam iza sebe imao četiri godine rada na televiziji.
• Znači li to da vam odmaže činjenica što vam je Božo Sušec otac zapravo odmaže?
- U životu mi je više pomogla, ali u stvarima u kojima mi je odmogla, odmogla mi je jako. Ali vjerovatno baš kao i ja njemu. Siguran sam da i njega zbog toga prozivaju. No, pomoglo mi je što sam od njega imao priliku naučiti gomilu stvari, a takve prilike danas su rijetke. Meni je to znanje ili barem dio otac uspio prenijeti, a puno mi je pomogao i Ivica Blažičko, kao i razgovori s Goranom Milićem, kojeg izuzetno cijenim.
• Kako se nosite s drugim aspektom rada na televiziji, zanimanjem medija za vaš privatni život? Pisalo se o vašim vezama s Majom Šuput i Mirjanom Hrgom.
- S Majom Šuput sam bio u srednjoj školi, da riješimo to jednom zauvijek. I to kao 16-godišnjaci, kada ona nije bila Maja Šuput pjevačica, a ja Saša Sušec novinar. Zapravo sam kroz medije imao privatni život samo u razdoblju veze s Mirjanom Hrgom. Mislim da smo se poprilično uspijeli distancirati od toga, barem ja. Znalo se ponekad napisati i neka glupost, ali nakon sedam dana toga se više nitko nije sjećao.
• Mediji su vas spojili i s Lanom Jurčević?
- Kada bi pola svih veza koja sam imao po medijskim nagađanjima bile istina, komotnom bih se mogao natjecati s Casanovom ili Don Juanom. A ne mogu.
Tina Premec
• Koliko ste zadovoljni rezultatima koje je ‘Volim nogomet’ postigao?
- Osam posto je prosječna gledanost, a to je emisija koja traje tri sata i 15 minuta, što ne postoji ni na jednoj drugoj telelviziji da bi se rezulatati mogli uspoređivati. Zato je taj prosjek odličan, posebno za taj termin nedjeljom popodne. Teško je zadržati gledatelje tri sata pred televizorom, a naši vrhunci gledanosti su i na 14 posto. Prije emisije ‘Volim nogomet’ gledanost tog termina na Drugom programu HTV-a bila je četri posto, što znači da je ovaj projekt Sportskog programa podigao njegovu glednost za 100 posto.
• Taj rezultat čini se malim u usporedbi s rezultatima koje postižu, primjerice, nastupi hrvatske reprezentacije, kada gledanost bez problema ode na 25 posto.
- To je kriva usporedba jer su to najgledaniji događaji uopće, ne samo sportski. To su iznimke. Nisam ni očekivao veću gledanost, znao sam koliko se može dosegnuti u tom terminu i ovo je više nego pristojan rezultat.
• Koliko vas sudjeluje u tom projektu?
- Tehnički, to je vrlo zahtjevan projekt. Imamo satelitska kola u pet gradova, u kojima radi otprilike desetak ljudi. To su ekipe iz odašiljača, kamermani, redatelji, urednici, novinari, reporteri. Emisija ‘troši’ jako puno gostiju jer ima pet sukomentatora po svakoj utakmici i još tri gosta u emisiji. Po mojoj procjeni, šezdesetak je ljudi svake nedjelje uključeno u ‘Volim nogomet’. To su ljudi za koje nedjelja više ne postoji kao slobodan dan i svi rade maksimalno pošteno. Dogodio nam se samo jedan tehnički gaf, što je uvijek moguće kada radite javljanja uživo. Onda, naravno, neke kritike još teže padaju.
• Kada krene HTV 3, specijalizirani sportski program HTV-a, imat ćete još više posla.
- Bit će nam jako teško i već su nam najavili: ‘Oni koji puno rade, sada će raditi još više’. Doći će osam-devet ljudi, no ti momci i djevojke su početnici koje tek treba uputiti u posao. A opet ti će ljudi biti bačeni u vatru vrlo brzo, neće biti puno vremena za rad s njima, kao što smo ga imali mi ostali. Udvostručit će nam se posao, ali bit će gušt jer pokrećemo cijelu jednu novu televiziju.
• Kako komentirate kritike Vijeća HRT-a da je na televiziji previše sporta?
- Ne znam zašto je percepcija Vijeća da je sporta previše. Mogu samo reći da je odlaskom HTV-a 3 i dolaskom RTL-a sportski program smanjen za 40 posto. Mislim da prikazujemo sve što je od javnog interesa, ali sve dileme bit će otklonjene pokretanjem HTV-a 3 kamo će se, postepeno prebaciti cijeli sportski program, pa će se osloboditi prostor za sve druge javne sadržaje.
• Radite u sportskom programu HTV-a, gdje je vaš otac Božo Sušec prava ikona, no karijeru ste ipak započeli na Novoj TV. Zašto?
- Baš zato što mi je otac bio na HTV-u i da ne ispadne da me on tamo doveo tamo, iako to i sada mnogi misle i pričaju, ali na to ne mogu utjecati. Mogu jedino raditi i dokazivati se jer to nije istina. No, nije neobično što smo i moj brat Siniša i ja odabrali za poziv novinarstvo. Voljeli smo sport kao i većina klinaca, a kada još vidite neke velike sportske manifestacije uživo, zaljubiš se u taj život. Zato sam i vrlo rano krenuo u taj posao, sa 19 godina sam počeo na Novoj TV, zajedno s Filipom Brkićem kod Ivice Blažička, koji je tada bio direktor te televizije. Proveli smo tamo četiri godine i onda kada je sport na toj televiziji postao marginaliziran, došao sam na HTV, na poziv tadašnjeg urednika Sportskog programa Željka Vele.
• Je li teško nositi etiketu sina Bože Sušeca?
- Sada sam na to već oguglao. To je nešto što će me uvijek pratiti, kao što prati i mnoge druge sinove i kćeri poznatih osoba. Ali moj posao je transparentan, nisam tajnica u nekom kutu i nemam menadžerski ugovor. Moj se posao jasno vidi i može se lako procijeniti kako radim i koliko sam plaćen. Kada sam došao na HTV, radio sam sve što i ostali novinari početnici iako sam iza sebe imao četiri godine rada na televiziji.
• Znači li to da vam odmaže činjenica što vam je Božo Sušec otac zapravo odmaže?
- U životu mi je više pomogla, ali u stvarima u kojima mi je odmogla, odmogla mi je jako. Ali vjerovatno baš kao i ja njemu. Siguran sam da i njega zbog toga prozivaju. No, pomoglo mi je što sam od njega imao priliku naučiti gomilu stvari, a takve prilike danas su rijetke. Meni je to znanje ili barem dio otac uspio prenijeti, a puno mi je pomogao i Ivica Blažičko, kao i razgovori s Goranom Milićem, kojeg izuzetno cijenim.
• Kako se nosite s drugim aspektom rada na televiziji, zanimanjem medija za vaš privatni život? Pisalo se o vašim vezama s Majom Šuput i Mirjanom Hrgom.
- S Majom Šuput sam bio u srednjoj školi, da riješimo to jednom zauvijek. I to kao 16-godišnjaci, kada ona nije bila Maja Šuput pjevačica, a ja Saša Sušec novinar. Zapravo sam kroz medije imao privatni život samo u razdoblju veze s Mirjanom Hrgom. Mislim da smo se poprilično uspijeli distancirati od toga, barem ja. Znalo se ponekad napisati i neka glupost, ali nakon sedam dana toga se više nitko nije sjećao.
• Mediji su vas spojili i s Lanom Jurčević?
- Kada bi pola svih veza koja sam imao po medijskim nagađanjima bile istina, komotnom bih se mogao natjecati s Casanovom ili Don Juanom. A ne mogu.
|
U medijima ispadam Don Juan, ali...
|
Tina Premec