1. Mumija
Egipatska zbirka Arheološkog muzeja, tri egipatske mumije sa sarkofazima iz ptolomejskog doba (332. pr. Kr. do 30. god.) i tzv. Zagrebačka mumija sa Zagrebačkom lanenom knjigom kao povojem.
2. Glava Solinjanke
Zbirka grčkih i rimskih spomenika Arheološkog muzeja, djevojačka glava, mramor, visina glave 22,5 cm, širina lica 12 cm. Kontrastom kolorističkih i plastičkih detalja sa zrcalno glatkom površinom, Solinjanka se svrstava u red najljepših portreta u rimskoj kamenoj skulpturi.
3. Baščanska ploča
Atrij HAZU, skraćeni zapis darovnice kralja Zvonimira crkvi sv. Lucije u Baški na otoku Krku. Jedan od najstarijih spomenika hrvatskog jezika.
4. Ladislavov plašt
Riznica zagrebačke katedrale, vezivo Regensburg (Bavarska) 11. stoljeće, u 14. stoljeće prekrojen u misnicu.
5. Felicijanova povelja
Muzej grada Zagreba (original u Nadbiskupskom arhivu), uvećana kopija povelje izdane 26. IV. 1134., u kojoj se prvi put spominje ime Zagreb (Zagrabiensem episcopatus).
6. Zlatna bula
Muzej grada Zagreba (original u Hrvatskom državnom arhivu), kopija isprave izdane 16. XI. 1242. u Virovitici, kojom je hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. dao Zagrebu položaj slobodnog kraljevskog grada.
7. Misal po zakonu Rimskog dvora
Nacionalna i sveučilišna biblioteka; prvi tiskani hrvatski glagoljski misal (1483.), ujedno prva hrvatska tiskana knjiga.
8. Infanta Margarita
Muzej Mimara, Diego Velazquez, oko 1654. Žena njemačkog cara Leopolda I. prikazana u srednjoj dječjoj dobi (vjerojatno s četiri godine). Premda je slikana prema dvorskom protokolu, slikar nadilazi maestetičnost i ponire u nježnu psihu djevojčice.
9. Arhanđeo Gabrijel s anđelima
Muzej Mimara, Flandrija, prva polovica 15. stoljeća. Vjerojatno dio veće cjeline, ovaj izuzetan drvorezbarski rad, karakterističnom stilizacijom fizionomija, predstavlja najveći domet flamanske gotike.
10. Presveto Trojstvo
Strossmayerova galerija starih majstora, majstor slike Virgo inter Virgines, 15. stoljeće. Nizozemska škola rane renesanse, poveznica s južnjačkom renesansom.