Sudbina otvaranja poglavlja o pravosuđu u pristupnim pregovorima Hrvatske s EU sada je u rukama nizozemske vlade. Famozno poglavlje 23 blokirano je zbog nezadovoljstva glavnog tužitelja Haaškog suda Sergea Brammertza suradnjom s Hrvatskom u traženju topničkih dnevnika. Nizozemska je to iskoristila kako bi se pozvala na uvjet “pune suradnje s Haaškim sudom”, usprkos tome što je Europska komisija ustvrdila da je Hrvatska ispunila sva potrebna mjerila za otvaranje. Nizozemci su ovom pitanju pristupili formalno - tumačenjem da ako glavni tužitelj ima i najmanju primjedbu na suradnju jedne države, onda se ta suradnja ne može smatrati potpunom.
Situacija se zadnjih nekoliko tjedana promijenila, ali glavni haaški tužitelj Brammertz, iako nije imao negativan stav o suradnji s Hrvatskom, u svom zadnjem nastupu pred odborom Europskog parlamenta nije pomogao u razrješenju dvojbe o tome surađuje li Hrvatska dovoljno ili ne. Upravo u vrijeme dok je Brammertz govorio pred zastupnicima Europskog parlamenta, u radnoj skupini za proširenje u Vijeću EU tri su države izjavile da se slažu s otvaranjem poglavlja 23, što, kako je još prošlog tjedna pisao Jutarnji list, sada blokira samo Nizozemska. Nizozemska je još u prosincu prošle godine najavila da je “spremna preispitati stav” ako bude pozitivnih pomaka koje bi Brammertz potvrdio.
Nizozemska će sada pažljivo vagati izraze poput “nastaviti napore” ili “željeni rezultati nisu još uvijek dobiveni” te one da cijeni “odlučnost vlade i osnivanje radne skupine” koje je izrekao Brammertz. Interpretacije njegovih riječi dokaz su da neće biti lako pridobiti pristanak Nizozemske za otvaranje poglavlja o pravosuđu.
Neki zastupnici su ga pitali je li siguran da dokumenti koje traži doista postoje te su ga upozorili da se “ne da obmanuti od nekih obavještajnih službi”, kao što je to bio slučaj s njegovom prethodnicom Carlom Del Ponte koja je govorila da “točno zna da se Gotovina krije u samostanu” pa je ispalo da je bio u Španjolskoj. No Brammertz je drugačiji od Carle Del Ponte i odbija se baviti političkim stvarima, koliko god je to moguće. Visoki je dužnosnik EU, kada smo ga privatno pitali gdje vidi razliku između Carle Del Ponte i Sergea Brammertza, odgovorio: “S Carlom smo se mogli dogovoriti”. Dok je Del Ponte poručivala Europskoj Uniji da ne popuste Hrvatskoj, Brammertz ne pristaje odgovarati za takav odnos.
Kada je riječ o dnevnicima, Brammertz je kod mnogih diplomata EU dobio potporu kada im je rekao da je Hrvatska “priznala da su postojali neki dokumenti za koje je ranije govorila da nisu postojali”.
Nespretnim ponašanjem Hrvatska je izgubila vjerodostojnost koju je sada uspjela vratiti. Dok traje istraga, nemoguće je od glavnog tužitelja očekivati da potvrdi punu suradnju. Zato se njegov nastup pred Europskim parlamentom ne može smatrati negativnim.
Postoji ideja da se u rješenje ovog pitanja uključi i neka “treća strana”, bila to neka skupina stručnjaka ili komisija. - Smatram da treća strana ne može ništa napraviti a da Hrvatska već ne radi sama - rekao je Brammertz, čime je zapravo izrekao pozitivnu ocjenu o Hrvatskoj. Hrvatska međutim i nema vremena za neke nove ideje ili eksperimente. Problem s Tužiteljstvom Haaškog suda treba se riješiti u sljedeća dva mjeseca, inače riskiramo 2010. kao cilj za okončanje pregovora.
Brammertz je nakon nastupa u Europskom parlamentu rekao Jutarnjem listu da će, bude li pozitivnih pomaka u istragama u Hrvatskoj, to uvrstiti u izvještaju Vijeću sigurnosti koji će pripremiti u svibnju. I taj rok je prekasan za Hrvatsku želi li okončati pregovore ove godine. Brammertz je ostavio prostora da se i u suradnji s njim riješi spor. Na naše pitanje sumnja li u iskrenost hrvatskih vlasti, Brammertz je oprezno odgovorio da “nema drugog izbora nego vjerovati u rad hrvatskih tijela i čekati rezultate”.
Brammertz je pozitivno ocijenio trud Hrvatske u procesuiranju slučajeva ratnih zločina pred svojim sudovima, a posebno je pohvalio rad državnog odvjetnika Mladena Bajića. To je važno jer se radi o procesima za koje je godinama Europska komisija kritizirala Hrvatsku. Brammertzova ocjena o radu naših sudova dokaz je jačanja sudstva, što je važan element i za poglavlje 23. Mnoge države EU sada žele da se to poglavlje otvori i kao priznanje onoga što Hrvatska radi u reformama pravosuđa i borbi protiv korupcije. Sada je jasno da je poglavlje nemoguće otvoriti 19. veljače, ali dođe li do deblokade, ono bi se moglo otvoriti u travnju.