U Zagrebu preminuo Josip Vrhovec

ZAGREB - Josip Vrhovec, posljednji Titov ministar vanjskih poslova, umro je danas u Zagrebu u 80. godini. Vrhovec se u politiku otisnuo iz novinarstva. Prvo je pedesetih i šezdesetih godina radio u Vjesniku u srijedu, kojemu je u dva navrata bio glavni urednik, te u dnevniku Vjesnik, u kojem je funkciju glavnog urednika obnašao od 1968. do 1970. Bio je i dopisnik Vjesnika iz Velike Britanije i SAD-a.



Potkraj šezdesetih ulazi u politiku, a potpuno joj se posvećuje nakon Hrvatskog proljeća kada se pridružuje antiproljećarskoj liniji koju je u Hrvatskoj vodio Vladimir Bakarić. U novom preslagivanju političke moći u Hrvatskoj, nakon micanja dotadašnjeg partijskog rukovodstva, 1972. postaje sekretar Izvršnog komiteta CK SKH, što će ostati do 1974., a potom je u četverogodišnjem mandatu član Predsjedništva CK SKJ.



Politički vrhunac Vrhovec je dostigao 1978. kada je postao ministar vanjskih poslova SFRJ i glavni provoditelj vanjskopolitičkih aktivnosti Titove Jugoslavije. To je razdoblje kada se već naziralo da je Tito pri kraju životnog vijeka i da se Jugoslavija treba pripremiti za postitovsko razdoblje. U prvoj polovici mandata Titov je suputnik na putovanjima po Africi, Aziji i Americi.



Nakon 1980. i Titove smrti u dvije godine preostalog mandata Vrhovec je bio ključni jugoslavenski političar u kreiranju vanjske politike. Zagovarao je veću otvorenost prema zapadu, pri čemu se osobito ističu njegovi susreti s predsjednikom SAD-a Ronaldom Reaganom tijekom kojih su razgovarali o tome kako modernizirati Jugoslaviju i mogućnostima uvođenja višestranačja i tržišne ekonomije.



No kako je državna struktura SFRJ bila izgrađena na paritetima, rotacijama i jednakoj zastupljenosti kadrova iz svih republika, Vrhovec 1982. odlazi s mjesta ministra vanjskih poslova na položaj predsjednika Predsjedništva CK SKJ, a 1984. vraća se u Beograd kao predstavnik Hrvatske u osmeročlanom Predsjedništvu SFRJ. To tijelo bilo je "fikusne" naravi pa je Vrhovec, kao i ostali članovi Predsjedništva, pokušavao svoje stavove i nametnuti kao rješenja za političko stanje u Jugoslaviji.



Međutim, centri moći već su bili izmješteni, a u drugoj polovici osamdesetih u Srbiji se pojavljuje Slobodan Milošević. Vrhovec je jedan od prvih političara koji se otvoreno suprotstavlja velikosrpskoj politici i stoga je bio omražen u Beogradu. U drugoj polovici osamdesetih jedan je od ključnih ljudi u organizaciji Univerzijade koja je Zagrebu donijela niz novih objekata.



Vrhovec je rođen 1926. u Zagrebu, a kao maloljetnik pridružio se antifašističkom pokretu. Poslije rata završio je Ekonomski fakultet i slovio je za jednog od obrazovanijih političara u Titovoj Jugoslaviji. Posljednji ispraćaj Josipa Vrhovca bit će u petak, 17. veljače, u 14. 45 u Krematoriju na Mirogoju.