IZA KULISA

Umjesto građanima, lokalna uprava povećala plaće birokratima

Zdravko Marić
 Goran Mehkek / CROPIX

Kada je Vlada Zorana Milanovića 2014. najavila da će povisiti neoporezivi dio plaće, lokalna uprava žalila se da će izgubiti značajan dio prihoda od poreza na dohodak. Neporezivi dio plaće još značajnije je povisila i Vlada Andreja Plenkovića, a lokalni šerifi ponovno su kukali da će propasti jer će im se oteti dio prihoda.

Potom je ministar financija Zdravko Marić odlučio izaći ususret jedinicama lokalne i regionalne samouprave pa je prvo u 2017. nadoknadio 1,3 milijarde kuna gubitka, a onda se država u 2018. odrekla iznosa od 2,1 milijardu kuna jer je izmijenjen zakon po kojem sada sav prihod od poreza na dohodak ide gradovima, općinama i županijama.

Ne samo da je tim potezom Marić nadoknadio gubitak jedinicama lokalne i regionalne samouprave koji su imali zbog poreznih izmjena, već ih je doveo u komotnu situaciju da imaju suficite u proračunu. Mislio je Marić da će se lokalna uprava sada trgnuti, od viška prihoda početi ulagati, moći će lakše financirati lokalnu komponentu u EU projektima.

S druge strane, ekonomski stručnjaci, pa i mi novinari odmah smo se, možda i naivno, zapitali zašto lokalna uprava ne bi sada smanjila ili čak ukinula prireze i tako rasteretila svoje sugrađane, kojima bi plaće narasle, ne značajno, ali bi rasle. U Zagrebu bi, primjerice, ukidanjem prireza prosječna plaća samca bez olakšica narasla za 200 kuna, što nije zanemarivo.

A onda smo jučer ponovno razotkrili zašto se lokalna država ne odriče poreznih prihoda, zašto se nikako ne želi reformirati i zašto još imamo 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave. Odgovor je vrlo jednostavan - lokalna uprava, uz časne izuzetke, odavno je postala sama sebi svrha. Umjesto da se glomazna birokracija smanjuje, oni i dalje bujaju, pa su tako u godinu dana povećali broj zaposlenih za 200, iako ih je i sada više od 13.700, i to ne računajući lokalne komunalne tvrtke.

Uz povećanje broja zaposlenih, lokalne jedinice, uz par pozitivnih primjera, redom su povećavale rashode za zaposlene, pa su tako neke, poput Senja, sav veći prihod zbog poreznih izmjena potrošile na povećanje sume plaća. Umjesto većih plaća za građane, tako su se lokalni šerifi odlučili za veće plaće birokratima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. listopad 2022 16:47