Umro Janez Drnovšek

LJUBLJANA - Bivši slovenski predsjednik i premijer Janez Drnovšek umro je u noći s petka na subotu u 58. godini, objavila je Slovenska tiskovna agencija pozivajući se na Drnovšekov ured.

Slovenska vlada proglasila je za ponedjeljak dan žalosti zbog smrti Janeza Drnovšeka. Tog dana na državnim ustanovama zastave će biti spuštene na pola koplja, a danu žalosti bit će prilagođeni programi radio i televizijskih postaja. U ponedjeljak popodne bit će održana komemorativna sjednica parlamenta kojoj će prisustvovati i predsjednik Danilo Türk i premijer Janez Janša.

Drnovšek je niz godina bolovao od karcinoma. Rak na bubregu otkriven je 1999. kada je hitno operiran. U javnosti se zadnji put pojavio prije dva mjeseca, kad je - vidno iscrpljen - kratko prisustvovao inauguraciji novog predsjednika Danila Türka.



Osim što je bio predsjednik Slovenije od 2002. do 2007. godine, Drnovšek je bio na nizu funkcija i u bivšoj zajedničkoj državi, među ostalim bio je i predsjednik Predsjedništva SFRJ. Tako se upisao u vrlo kratki popis ljudi koji su vodili dvije različite države (uz Vaclava Havelai Stipu Mesića).



Uz Milana Kučana, Drnovšek je bio najistaknutiji slovenski političar zadnjih 20 godina, izuzetno najzaslužan za uspješnu ekonomsku i političku tranziciju i osamostaljivanje Slovenije kao i njeno uključivanje u Europsku uniju i NATO.



' Lansiran na Mars '



Rodio 17. svibnja 1950. u Celju. Nakon stjecanja diplome na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu, 1973. zaposlio se u lokalnoj građevinskoj tvrtki u mjestu Zagorju, a početkom 1980-ih preuzima mjesto direktora lokalne podružnice Ljubljanske banke u Trbovljama. Osamdesetih godina bio je godinu dana ekonomski savjetnik u jugoslavenskoj ambasadi u Kairu. Doktorirao je 1986. na Ekonomsko-poslovnom fakultetu u Mariboru s temom "MMF i Jugoslavija". Iste godine postaje slovenski delegat u Vijeću republika i pokrajina Skupštine SFRJ, a 1989. godine izabran za slovenskog člana Predsjedništva SFRJ, naslijedivši ranijeg člana Stanu Dolanca.

'Život je trpljenje' U subotu je ugašena i web-stranica Gibanje.org na kojoj je Drnovšek povremeno objavljivao svoje misli, posljednjih mjeseci najviše posvećene razmišljanjima o duhovnim vrijednostima, traženju smisla života. Jedna od posljednjih objavljenih Drnovšekovih misli u kojoj zapravo razmišlja o egzistenciji i bolesti glasila je: "Što je život - trpljenje. Mora li biti tako? Mora. Je li moguć život bez trpljenja? Nije!". Drnovšek je o svojoj bolesti otvoreno progovorio prije četiri mjeseca na otvaranju nove zgrade Onkološkog instituta u Ljubljani, kad je rekao da boluje od jedne vrste "sporo napredujućeg karcinoma" zbog koje nije pristajao na agresivne metode liječenja kao što su kemoterapija i zračenje, ali je svim bolesnicima koji boluju od karcinomskih bolesti preporučio da se drže službene medicine koja im najbolje može pomoći, a ne traže pomoć kod iscjelitelja i raznih zagovornika alternativnih metoda liječenja.   (Hina)

Na to ga je mjesto - u vrijeme "slovenskog proljeća" i previranja u partijskim strukturama - predložila omladinska organizacija SKS, a na iznenađenje javnosti Drnovšekova je kandidatura bila uspješna. Kasnije je izjavljivao da se u visokoj politici osjećao "kao da je lansiran na Mars", ali se u njoj, kako se pokazalo, vrlo dobro snašao.



U vrijeme njegova dolaska u jugoslavensko Predsjedništvo u tijeku je jugoslavenska kriza koja će uskoro dostići svoj vrhunac, a na tom mjestu zatekao ga je i raspad bivše Jugoslavije. Tijekom burnih godina krize protivio se Miloševićevojopciji i velikosrpskim tendencijama pretvaranja Jugoslavije u unitarnu državu i uvođenju načela jedan čovjek-jedan glas, što isključuje nacionalnu ravnopravnost.



U svojim kasnijim člancima i publicističkim radovima, objavljivanim u međunarodnom tisku, Drnovšek je tumačio da je već tada upozoravao srpskog "vožda" kako je ohrabrivanjem nacionalizma kod najbrojnijeg naroda tadašnje države "uzjahao tigra" s kojega će teško sjahati i koji će ga na kraju "pojesti".



Nakon "desetodnevnog rata" bivše JNA sa slovenskom teritorijalnom obranom Drnovšek je bio jedan od sudionika dogovora europske trojke s predstavnicima Jugoslavije, Hrvatske i Slovenije o suspenziji implementacije odluka o osamostaljenju na rok od tri mjeseca. Tih je mjeseci bojkotirao sastanke jugoslavenskog Predsjedništva jer ga je tadašnja slovenska vlada premijera Lojzea Peterleadržala samo za zastupnika slovenskih interesa u Beogradu.



U Predsjedništvo se vratio na sastanak na kojemu je donesena odluka o povlačenju pripadnika JNA iz Slovenije, a smatra se i najzaslužnijim za dogovor da prilikom povlačenja jugoslavenskih postrojbi iz Slovenije ne bude incidenata.



Arhitekt uspješne tranzicije



Godine 1992. izabran je za predsjednika oporbene stranke Liberalnih demokrata (LDS). Nakon što je premijer Demosove vlade, koja je provela osamostaljenje države, Peterle, prilikom glasanja u proljeće te godine, izgubio većinu u parlamentu, Drnovšek je izabran za predsjednika prijelazne vlade do izbora najesen iste godine. Na njima je s LDS-om uvjerljivo dobio relativnu parlamentarnu većinu i formirao mješovitu koalicijsku vladu, u kojoj su druga najveća stranka bili Peterleovi kršćanski demokrati.





U vrijeme jake dominacije stranaka lijevog centra, Drnovšek je sa svojom strankom pobjeđivao i na parlamentarnim izborima 1996. i 2000., a premijerski položaj izgubio je samo na nekoliko mjeseci 2000., kad je zbog gubitka većine u parlamentu do izbora, na kojima su stranke lijevog centra opet pobijedile, privremenu vladu vodio sadašnji ministar financija u Janšinoj vladi Andrej Bajuk.



Unatoč posebnostima karakterističnim za njegovu ličnost, s kojima se svi nisu mogli složiti, Drnovšek bez sumnje ima, uz Milana Kučana, reputaciju najuspješnijeg slovenskog političara zadnja dva desetljeća. I sam je sebe smatrao arhitektom uspješne političke, a osobito gospodarske tranzicije, i kasnije odbijao kritike da je zaslužan i za ekscese, nepravilnosti u privatizaciji te siromašenje nekih društvenih slojeva.



S mjesta predsjednika vlade povukao se 2002. na sredini mandata, kad se kandidirao za predsjednika države i bio izabran u drugom krugu, naslijedivši na tom mjestu Milana Kučana.



Sporazum Račan - Drnovšek



Nakon dolaska na vlast sadašnje vlade desnog centra premijera Janeza Janše prvih je godina njegova kohabitacija s novom vladom tekla bez problema, no u zadnje dvije godine Drnovšekova mandata odnosi su se zaoštrili. Uzrok je bio u njegovoj kritici Janše zbog navodne stranačke isključivosti pri izboru na najvažnije državne položaje. To je osobito izraženo bilo početkom 2007. kad je Janšina većina u parlamentu odbila obnoviti petogodišnji mandat guverneru središnje banke Mitji Gaspariju. Janšin krug uzvratio je na kritike smanjivanjem predsjednikova proračuna zbog navodne rastrošnosti pri putovanjima na razna "egzotična" politička odredišta, poput mirovnog kongresa u Indiji i inauguracije bolivijskog predsjednika Moralesa. Vlada je zadnjih godina Drnovšekova mandata oštro kritizirala i njegove "solističke" akcije u vanjskoj politici, uz ostalo i izjave vezane s odnosima Slovenije i Hrvatske.



Zbog sukoba s premijerom Janšom, ali i napredovanja bolesti u proljeće 2007. definitivno je objavio da neće konkurirati za drugi predsjednički mandat.



Za svoje pobornike i stranke ljevice Drnovšek je u odnosima s Hrvatskom bio na glasu i kao majstor na političkoj šahovnici zbog postizanja tzv. parafiranog sporazuma o granici s tadašnjim hrvatskim premijerom Ivicom Račanom, koji kasnije nije realiziran jer nije naišao na podršku Hrvatskog sabora.



Vegetarijanstvo i ezoterija



Zahvaljujući vezama u inozemstvu koje je stvorio još kao član jugoslavenskog predsjedništva i kasnije, te znanju više svjetskih jezika i velikom umijeću komunikacije, imao je ugled dobrog zastupnika slovenskih nacionalnih interesa u Europi i svijetu. Najviše zasluga pripisuju mu za ulazak Slovenije u EU i NATO. Imao je ugled izrazitog političara-pragmatičara i uspješnog pregovarača, u odnosima s drugim zemljama, kao i na unutarnjem planu pri sklapanju različitih koalicijskih vlada koje je vodio.



Drnovšeku je 1999. prilikom rutinske pretrage otkriven rak na bubregu koji mu je odstranjen hitnim operativnim zahvatom. Nekoliko godina kasnije bolest se vratila u obliku metastaza, no jedno je vrijeme izbjegavao liječnike i pribjegavao alternativnim metodama liječenja, o čemu je u više navrata i sam govorio.



Zadnjih se godina, pod utjecajem bolesti i promjene životnog stila, okrenuo pisanju ezoteričnih knjiga koje su doživjele popriličan uspjeh, a osnovao je i Pokret za pravdu i razvitak, udrugu preko koje se borio za svoja politička i duhovna shvaćanja, zagovarao vegetarijanstvo i propagirao ekološke ideje, upozoravajući da čovječanstvo ide prema samouništenju ako ne prestane zbog profita i političkih interesa uništavati planet i prirodna bogatstva. Na internet stranicama Pokreta povremeno je objavljivao zanimljive kolumne, potpisujući se kao "Janez D.".



Zadnji put u javnosti se pojavio, vidno iscrpljen, na inauguraciji sadašnjeg predsjednika Danila Türka, prije malo manje od dva mjeseca. (h, jl)

Predsjednik Stjepan Mesić izrazio je u subotu u svoje i u ime hrvatskog naroda sućut svom slovenskom kolegi Danilu Türku u povodu smrti bivšeg slovenskog predsjednika i premijera Janeza Drnovšeka, priopćio je Ured predsjednika.

"Smrću Janeza Drnovšeka Slovenija gubi političara koji je, na najvišoj funkciji u zemlji, ali i svojim djelovanjem prije toga, ostavio dubok i neizbrisiv trag. Otišao je i jedan od ključnih protagonista zbivanja na jugoistoku Europe u završnici dvadesetoga stoljeća i dosljedni pobornik mira i suradnje, te uklapanja cijeloga toga prostora u ujedinjenu Europu", stoji u priopćenju.

Ističući da je on osobno izgubio partnera na političkoj sceni, ali i prijatelja, predsjednik Mesić navodi da poznanstvo s Drnovšekom seže u vrijeme dramatičnih dana početka raspada bivše Jugoslavije, kada su obojica bili članovi Predsjedništva SFRJ i vodili bezizglednu bitku da spriječe rat.

Mesić ocjenjuje da se Drnovšek kasnije, kao predsjednik Vlade i predsjednik Slovenije, pokazao dosljednim pobornikom izgradnje dobrih odnosa između naših zemalja, ističe Mesić.

S divljenjem sam pratio njegovu borbu s neumoljivom bolešću kojoj do posljednjega daha nije dopuštao da ga spriječi u služenju njegovoj domovini, navodi se u izrazima sućuti predsjednika Mesića slovenskom kolegi Türku.

Sanader: Veliki gubitak za Sloveniju



Brzojav sućuti predsjedniku slovenske vlade Janezu Janši u povodu smrti Janeza Drnovšeka poslao je premijer Ivo Sanader. "Odlazak Janeza Drnovšeka, koji će svima ostati u sjećanju po neprijepornoj energiji u stvaranju i vođenju slobodne i samostalne Republike Slovenije, veliki je gubitak za Sloveniju", stoji u Sanaderovoj poruci sućuti.



Premijer navodi da je Drnovšek, kao predsjednika slovenske vlade i države, svojim radom sustavno doprinosio izgradnji moderne i europske Slovenije koja svoju budućnost temelji na dobrosusjedskim odnosima sa svim zemljama, pa tako i s Hrvatskom. "U trenucima kada čitav slovenski narod tuguje za jednim od predvodnika svoje samostalnosti i jednim od najznačajnijih političara današnje Slovenije, u svoje osobno ime i u ime hrvatske Vlade ovim putem upućujem Vam iskrenu sućut", stoji na kraju Sanaderove poruke.

Türk: Otišao mudar političar i istinski lider

Janez Drnovšek bio je mudar političar i istinski lider, čije je djelo jako učvrstilo ugled Slovenije u svijetu, izjavio je u subotu predsjednik Danilo Türk upućujući izraze sućuti slovenskom narodu.

Slovenske radio i televizijske postaje u subotu ujutro su, nakon objave službene vijesti o Drnovšekovoj smrti, prilagodile tom žalosnom trenutku svoje programe.  (Hina)

Mesić: Izgubio sam prijatelja