ZAGREB - U 84. godini života u Zagrebu je umro Jure Bilić, jedna od ključnih figura Saveza komunista Hrvatske, odnosno Jugoslavije, i hrvatske politike u razdoblju od 1971. do 1990. godine.
U NOB-u od početka
Rođen u Makarskoj 1922. godine, u radničkom okruženju, još za srednjoškolskih dana priključuje se komunističkom pokretu te je već od 1941. član KPJ.
Dakako, istodobno se aktivno uključuje i u antifašistički pokret. U Narodnooslobodilačkom pokretu je od početka na političkim dužnostima počevši od komesara čete, preko sekretara Okružnog komiteta SKOJ-a za Makarsku do rukovodioca SKOJ-a za Dalmaciju. Poslije rata, kao perspektivni skojevski kadar, završio je višu političku školu Đuro Đaković što je bio jedan od uvjeta za uspješnu političku karijeru u okviru komunističkog sustava poslijeratne Jugoslavije.
Nakon rata nizale su se partijske dužnosti od sekretara gradskog komiteta SKOJ-a za Zagreb, preko Gradskog komiteta SKH Splita do republičkog sekretara za poljoprivredu.
Odan Titu
Politički uspon dogodit će mu se osobito nakon sloma Hrvatskog proljeća i Karađorđeva 1971., kada zajedno s ostalima iz vodstva Saveza komunista Hrvatske odanih Titu zauzima vodeće partijske i državničke položaje u Hrvatskoj. Godine 1972. postaje član Izvršnog biroa Predsjedništva SKJ.
Među ostalim bio je od 1978. do 1982. predsjednik Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, član Predsjedništva CK SKH gdje će u jednogodišnjem mandatu biti i predsjednik Predsjedništva CK SKH (1982.-1983.). Član Predsjedništva CK SKJ ostaje do 1986., kada se polako povlači s visokih političkih pozicija, ali ostaje aktivan u politici, posebno se zalažući za otpor Miloševićevoj političkoj kampanji koja je tražila ustavne promjene i redefiniranje modela federacije te dominantniju poziciju Srbije u jugoslavenskoj federaciji.
Definitivno se iz politike povlači početkom devedesetih godina, nakon demokratskih promjena. Jure Bilić autor je i zbirke govora i razgovora "Revolucija i politika" te memoarskog djela - "'71, koja je to godina?". (I. S. Buljan, H)