Reforma vatikanske Rimske kurije se nastavlja i obećava ako ne revolucionarne, a ono svakako bitne promjene, koje je u intervjuu torinskoj La Stampi najavio i kardinal Oscar Andrés Maradiaga (71), nadbiskup Tegucigalpe, predsjednik Međunarodnog Caritasa i, što je u ovom slučaju najvažnije, predsjednik ad hoc Kardinalskog vijeća za reformu Kurije u kojemu je osam članova koje je imenovao Papa, te još kardinal državni tajnik Pietro Parolin (59).
Kao što smo već najavili, Papi je Vijeće predložilo osnivanje dviju novih kongregacija: za laike i za milosrđe. Papa ih je već predstavio voditeljima kurijalnih dikasterija, koji su iznijeli primjedbe oko kojih još slijedi usklađivanje, ali osnova je prihvaćena, rekao je honduraški kardinal. To ne znači samo objedinjavanje dosadašnjih tijela koja su se time bavila, kaže Maradiaga, nego otvara i mogućnost da nove kongregacije ne vode obvezatno kardinali, nego bi se tu mogli naći i laici i redovnici.
Laici su dosad tretirani na razini papinskog vijeća, a osnivanje kongregacije znači da im se, barem protokolarno, pridaje ista pozornost kao i biskupima, svećeništvu te redovništvu, pošto je još Drugi vatikanski sabor upozorio da Katoličku crkvu, kao puk Božji, ne čini samo njezina hijerarhija.
Formiranje dviju novih kongregacija drugi je čin reforme, započete formiranjem Tajništva za ekonomiju, koje je već uvelo nešto reda u financije Svete Stolice i Države Vatikanskoga Grada, istodobno sprečavajući pojave koje su prethodno izazivale sablazan. Sljedeće ekonomsko pitanje je dalje financiranje vatikanskih medija i socijalnih komunikacija, veoma skupih zbog mnogojezičnosti, a zbog razumljivih razloga lišenih mogućnosti sufinanciranja kroz marketing.
Kada završi tu fazu, Kardinalsko vijeće će se pothvatiti reorganizacije Državnog tajništva, glavnog centra moći Svete Stolice, a onda će razmotriti i predložiti reorganizaciju isprepletene mreže papinskih sudišta.
Ako sve to bude provedeno, to će zapravo biti najveća rekonstrukcija katoličkoga crkvenog vrha još od Tridentskog koncila, odnosno od reformi Siksta V.
Osnovna je svrha tih reformi, naglašava Maradiaga, racionalizirati i pojednostavniti mrežu, te povećati kolegijalnost u upravljanju Katoličkom crkvom - upravo ono što su kardinali zahtijevali uoči lanjskog izbora pape i u koju svrhu su izabrali baš Jorgea Marija Bergoglia.
To također znači i smanjivanje broja kardinala angažiranih stalno u Kuriji - što podrazumijeva veći broj kardinala u pastoralnom radu po dijecezama.
Maradiaga priznaje da ima otpora i naglašava da ne moraju svi misliti jednako ali da, ako imaju vjere, moraju stalno pamtiti da je papa Petar.