Nakon što smo očitali naš genetski kod, sada smo u stanju ispisivati ga - izjavio je prije nekoliko dana britanskom dnevniku Guardian američki znanstvenik Craig Venter, čija je bivša biotehnološka tvrtka Celera Genomics prva 2000. godine očitala čovjekov genetski kod.
Venter je, čini se, opet prvi: Guardian sada tvrdi da je taj slavni, ali i kontroverzni znanstvenik prvi sintetizirao umjetni kromosom. Iako zasad još nije stigla i službena potvrda te najave u obliku rada publiciranog u znanstvenom časopisu, među istraživačima se naveliko priča da su Venter i njegov suradnik, nobelovac Hamilton Smith, u laboratoriju stvorili sintetski kromosom koji sadrži 381 gen. Bude li potvrđena ta vijest, bit će to važan korak u stvaranju umjetnog života, sintetskih organizama kakvi ne postoje u prirodi.
Ideja stvaranja umjetnog života već godinama zaokuplja Ventera. On je 2003. godine zajedno s Hamiltonom Smithom kreirao umjetnu verziju virusa phiX174 koji u prirodi napada životinje, ali ne i ljude. Tada je najavio da će njegov sljedeći korak biti sinteza umjetnih bakterija koje bi se koristile u zaštiti okoliša, kao "gutači" ugljičnog dioksida u atmosferi ili u proizvodnji ekološki podobnih goriva etanola i vodika.
- Energija je vjerojatno najhitnija potreba na našem planetu. Mi radimo na stvaranju goriva koja bi bila mnogo bolja od onih kojima raspolažemo danas jer ne ovise o nafti i ugljenu - izjavio je Craig Venter prije nekoliko mjeseci Newsweeku koji se bavio fenomenom sintetske biologije, nove znanstvene discipline usmjerene na stvaranje umjetnih organizama, mahom sintetskih bakterija. Osim u zaštiti okoliša i proizvodnji energije, ti bi se umjetni mikroorganizmi mogli koristiti i u liječenju raka tako da ciljano uništavaju tumorske stanice.
Craig Venter, na čiju je fascinaciju umjetnim životom utjecalo i vlastito iskustvo američkog vojnika tijekom rata u Vijetnamu, još ljetos je napravio prvi korak prema stvaranju sintetskih bakterija. Zajedno sa suradnicima uspješno je prebacio genetski materijal iz jedne bakterije u drugu, što je ekvivalentno "transformiranju kompjutora Macintosh u PC umetanjem novog dijela softvera".
Sada je Venterov tim, tvrdi Guardian, iz kromosoma bezopasne bakterije Mycoplasma genitalium, koja se nalazi u čovjekovu probavnom traktu i plućima, izbacio petinu gena koji nisu apsolutno nužni za održavanje života.
Tako su dobili jednostanični organizam koji na kromosomu sadrži 381 gen i nazvali ga Micoplasma laboratorium, a čiji je nadimak Syntia. U budućnosti će na taj "minimalni organizam" dodavati gene za željene funkcije ne bi li dobili bakterije koje će, primjerice, "gutati" ugljični dioksid.
Dok mnogi znanstvenici pozdravljaju Venterova istraživanja, njegovi kritičari ističu da intelektualno fascinatna stremljenja prema umjetnim oblicima života nisu lišena etičkih kontroverzi. Kao moćan oponent sintetske biologije sve se češće javlja Katolička crkva čiji predstavnici optužuju znanost da se "igra Boga".
- Ljudi su obično nervozni kada se se govori o stvaranju novih mikroogranizama, no mi vas s apsolutnom sigurnošću uvjeravamo da je riječ o organizmima koji ne mogu rasti izvan laboratorija - tvrdi Craig Venter.
Tanja Rudež
Venter je, čini se, opet prvi: Guardian sada tvrdi da je taj slavni, ali i kontroverzni znanstvenik prvi sintetizirao umjetni kromosom. Iako zasad još nije stigla i službena potvrda te najave u obliku rada publiciranog u znanstvenom časopisu, među istraživačima se naveliko priča da su Venter i njegov suradnik, nobelovac Hamilton Smith, u laboratoriju stvorili sintetski kromosom koji sadrži 381 gen. Bude li potvrđena ta vijest, bit će to važan korak u stvaranju umjetnog života, sintetskih organizama kakvi ne postoje u prirodi.
Ideja stvaranja umjetnog života već godinama zaokuplja Ventera. On je 2003. godine zajedno s Hamiltonom Smithom kreirao umjetnu verziju virusa phiX174 koji u prirodi napada životinje, ali ne i ljude. Tada je najavio da će njegov sljedeći korak biti sinteza umjetnih bakterija koje bi se koristile u zaštiti okoliša, kao "gutači" ugljičnog dioksida u atmosferi ili u proizvodnji ekološki podobnih goriva etanola i vodika.
- Energija je vjerojatno najhitnija potreba na našem planetu. Mi radimo na stvaranju goriva koja bi bila mnogo bolja od onih kojima raspolažemo danas jer ne ovise o nafti i ugljenu - izjavio je Craig Venter prije nekoliko mjeseci Newsweeku koji se bavio fenomenom sintetske biologije, nove znanstvene discipline usmjerene na stvaranje umjetnih organizama, mahom sintetskih bakterija. Osim u zaštiti okoliša i proizvodnji energije, ti bi se umjetni mikroorganizmi mogli koristiti i u liječenju raka tako da ciljano uništavaju tumorske stanice.
Craig Venter, na čiju je fascinaciju umjetnim životom utjecalo i vlastito iskustvo američkog vojnika tijekom rata u Vijetnamu, još ljetos je napravio prvi korak prema stvaranju sintetskih bakterija. Zajedno sa suradnicima uspješno je prebacio genetski materijal iz jedne bakterije u drugu, što je ekvivalentno "transformiranju kompjutora Macintosh u PC umetanjem novog dijela softvera".
Sada je Venterov tim, tvrdi Guardian, iz kromosoma bezopasne bakterije Mycoplasma genitalium, koja se nalazi u čovjekovu probavnom traktu i plućima, izbacio petinu gena koji nisu apsolutno nužni za održavanje života.
Tako su dobili jednostanični organizam koji na kromosomu sadrži 381 gen i nazvali ga Micoplasma laboratorium, a čiji je nadimak Syntia. U budućnosti će na taj "minimalni organizam" dodavati gene za željene funkcije ne bi li dobili bakterije koje će, primjerice, "gutati" ugljični dioksid.
Dok mnogi znanstvenici pozdravljaju Venterova istraživanja, njegovi kritičari ističu da intelektualno fascinatna stremljenja prema umjetnim oblicima života nisu lišena etičkih kontroverzi. Kao moćan oponent sintetske biologije sve se češće javlja Katolička crkva čiji predstavnici optužuju znanost da se "igra Boga".
- Ljudi su obično nervozni kada se se govori o stvaranju novih mikroogranizama, no mi vas s apsolutnom sigurnošću uvjeravamo da je riječ o organizmima koji ne mogu rasti izvan laboratorija - tvrdi Craig Venter.
Tanja Rudež
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....