Prema izvješću State Departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2016. godinu, ono je poražavajuće. Socijalna diskriminacija, nasilje prema pripadnicima etničkih manjina, ženama i djeci, te korupcija ocijenjeni su kao najveći problemi u kršenju ljudskih prava.
Izvješće je sastavila administracija iz mandata Baracka Obame, a objavljeno je u mandatu novoga predsjednika Donalda Trumpa čiji su prvi koraci na čelu SAD-a također usmjereni prema ograničenju ljudskih prava i sloboda (zabrana ulaska u SAD državljanima sedam arapskih zemalja), podizanje zida prema Meksiku, širenje netolerancije na nacionalnoj i rasnoj osnovi (prozivanje suca za pristranost jer je Meksikanac) i krajnje nehuman pristup imigrantima (odvajao bi djecu od majki).
Promijenila se vlast u SAD-u, a i Hrvatska je u međuvremenu dobila novu Vladu. Mijenja li to pogled na izvještaj? Ne mijenja. Činjenica da i u SAD-u dolazi do erozije ljudskih prava ne umanjuje činjenice sadržane u izvješću o stanju u Hrvatskoj za 2016. Hrvatske vlasti lani su odbacile izvješće pučkog pravobranitelja, puno podataka o širenju govora mržnje, o nasilju prema nacionalnim manjinama, ograničenju medijskih sloboda, nacističkom maršu u kojem je sudjelovao potpredsjednik Sabora...
Je li se s promjenom vlasti poboljšalo stanje ljudskih prava u Hrvatskoj? Odgovor je negativan i tu je suština problema. Svjedočimo činjenici da je u Jasenovcu postavljena ploča s ustaškim pozdravom koju vlast tolerira, da ministar policije nije zabranio skup crnokošuljaša na središnjem trgu u Zagrebu na kojem se izvikivalo "Za dom spremni!", da se bacio suzavac na noćni klub u kojemu se okupljaju LGTB osobe, dopušta se izravni pritisak na žene koje su se odlučile na pobačaj, da buja nepotizam, širi se govor mržnje...
Gdje je uloga Plenkovićeve Vlade koja sve to načelno ne odobrava? Najodgovornija je za takvo stanje, i to radi nečinjenja. Umjesto da rješava probleme, Vlada osniva komisije i gura ih pod tepih.