ZADAR - Sa zavidnom znanstvenom karijerom koju je gradio u Americi, dr.
Bozidar Yerkovich došao je u Liku, koja ga je povezala sa Sveučilištem u Zadru na kojem mu je nedavno ponuđeno mjesto profesora na Odjelu za poljoprivredu. Ovaj put nije u pitanju klasični povratak naših znanstvenika, jer će 37-godišnji doktor molekularne biofizike, podrijetlom iz Žrnovnice, reći “ja sam došao u Hrvatsku jer sam tako odlučio”.
Iako je po visini od točno dva metra Božidar Jerković mogao u Americi završiti kao košarkaš, avionsku kartu nakon studija molekularne biologije, koji je uz rektorovu nagradu završio na zagrebačkom PMF-u, čekala ga je 1995. godine stipendija za doktorski studij iz biofizike na Wesleyan University u Connecticutu.
Postdoktorski studij završio je na Rockefeller Univesity koji mu je kao najboljem doktorantu donio i prestižnu nagradu Peterson Fellowshif. Američku karijeru dr. Yerkovich počinje kao mladi istraživač u Seattleu, i to za Merck kompaniju u kojoj je radio na laboratorijskom istraživanju genetskih bolesti, a nakon toga prelazi u Citty University, gdje se do dolaska u Hrvatsku bavio utjecajem čovjeka na okoliš. Spoznaje o čovjekovoj degradaciji okoliša na neki su način trasirale put prema Lici.
- Filozofija života u Americi je biti bolji, brži i jači, što je utrka bez kraja. U jednom trenutku čovjek stane na loptu i pita se što hoće od života. Došao sam u Hrvatsku. Tu sad živim i radim, želim inspirirati sebe i druge da se prebace s dominacije, kao trendovskog modela življenja, na etiku - objasnio je razlog svoje odluke da nakon 15 godina života u SAD-u adresu s Manhattana i Seattlea zamijeni Velikom Planom kao mjestom boravišta.
Velika Plana nalazi se u Parku prirode Sjeverni Velebit, koji uživa zaštitu, što je bitan uvjet projekta Centra samo održivosti s kojim je dr. Yerkovich počeo ovog proljeća, a koji ga je povezao s Ministarstvom znanosti i zadarskim sveučilištem.
- Svojim primjerom želim pokazati da se na selu može graditi zajednica kojoj će akademski obrazovani pojedinci udahnuti intelektualnu živost. Kupio sam od novca zarađenog u Americi nekoliko zapuštenih posjeda i proteklih mjeseci radili smo na njihovoj obnovi, na njivama koje se nisu obrađivale desetljećima sadili smo krumpir, raž, žito i stvarali prostor za edukacijski i istraživači centar. Smještaj i prehrana, ali i ostali sadržaji budućeg centra, koji namjeravam otvori iduće ljeto, bit će okvir za seoski turizam kojim će se baviti tamošnje stanovništvo - rekao nam je autor projekta.
U Velikoj Plani živi 40 ljudi i svi oni zdušno podržavaju promjene koje im je svojim projektom donio Bozidar Yerkovich, koji će ih za njihov budući posao naučiti i osnovama engleskog jezika.
- Centar je namijenjen svima koji traže inspiraciju za posao koji radi - ističe domaćin. No, bit će namijenjen i potrebama zadarskog sveučilišta: od studenata poljoprivrede koji će praktično naučiti koristit blagodati ličkog tla za organsku poljoprivredu do uključivanje Centra u strateški projekt radno nazvan “Arhipelag” koji se temelji na izlasku akademske zajednice izvan betonske zgrade.
Iako znanost to teško može objasniti, Lika se dr. Bozidaru Yerkovichu dogodila u situaciji kada se prije tri godine izgubio prelazeći s autoceste na Ličku magistralu. - Zalutao sam i tu sam osjetio neki klik s okruženjem u kojem sam se našao. Tinjalo je to u meni do konačne odluke da se ponovno vratim u Liku - priča dr. Yerkovich. Slično se dogodilo u Zadru, kada je ispred zgrade Sveučilišta ugledao skulpturu istraživača Spiridona Brusine koji ga je još u 6. razredu osnove škole inspirirao da se usmjeri prema biologiji. Osim odlazaka u Zagreb i Zadar jedina veza dr. Yerkovicha sa svijetom je bežični internet.
Dijana Mijatović/EPEHA
Iako je po visini od točno dva metra Božidar Jerković mogao u Americi završiti kao košarkaš, avionsku kartu nakon studija molekularne biologije, koji je uz rektorovu nagradu završio na zagrebačkom PMF-u, čekala ga je 1995. godine stipendija za doktorski studij iz biofizike na Wesleyan University u Connecticutu.
Postdoktorski studij završio je na Rockefeller Univesity koji mu je kao najboljem doktorantu donio i prestižnu nagradu Peterson Fellowshif. Američku karijeru dr. Yerkovich počinje kao mladi istraživač u Seattleu, i to za Merck kompaniju u kojoj je radio na laboratorijskom istraživanju genetskih bolesti, a nakon toga prelazi u Citty University, gdje se do dolaska u Hrvatsku bavio utjecajem čovjeka na okoliš. Spoznaje o čovjekovoj degradaciji okoliša na neki su način trasirale put prema Lici.
- Filozofija života u Americi je biti bolji, brži i jači, što je utrka bez kraja. U jednom trenutku čovjek stane na loptu i pita se što hoće od života. Došao sam u Hrvatsku. Tu sad živim i radim, želim inspirirati sebe i druge da se prebace s dominacije, kao trendovskog modela življenja, na etiku - objasnio je razlog svoje odluke da nakon 15 godina života u SAD-u adresu s Manhattana i Seattlea zamijeni Velikom Planom kao mjestom boravišta.
Velika Plana nalazi se u Parku prirode Sjeverni Velebit, koji uživa zaštitu, što je bitan uvjet projekta Centra samo održivosti s kojim je dr. Yerkovich počeo ovog proljeća, a koji ga je povezao s Ministarstvom znanosti i zadarskim sveučilištem.
- Svojim primjerom želim pokazati da se na selu može graditi zajednica kojoj će akademski obrazovani pojedinci udahnuti intelektualnu živost. Kupio sam od novca zarađenog u Americi nekoliko zapuštenih posjeda i proteklih mjeseci radili smo na njihovoj obnovi, na njivama koje se nisu obrađivale desetljećima sadili smo krumpir, raž, žito i stvarali prostor za edukacijski i istraživači centar. Smještaj i prehrana, ali i ostali sadržaji budućeg centra, koji namjeravam otvori iduće ljeto, bit će okvir za seoski turizam kojim će se baviti tamošnje stanovništvo - rekao nam je autor projekta.
U Velikoj Plani živi 40 ljudi i svi oni zdušno podržavaju promjene koje im je svojim projektom donio Bozidar Yerkovich, koji će ih za njihov budući posao naučiti i osnovama engleskog jezika.
- Centar je namijenjen svima koji traže inspiraciju za posao koji radi - ističe domaćin. No, bit će namijenjen i potrebama zadarskog sveučilišta: od studenata poljoprivrede koji će praktično naučiti koristit blagodati ličkog tla za organsku poljoprivredu do uključivanje Centra u strateški projekt radno nazvan “Arhipelag” koji se temelji na izlasku akademske zajednice izvan betonske zgrade.
Iako znanost to teško može objasniti, Lika se dr. Bozidaru Yerkovichu dogodila u situaciji kada se prije tri godine izgubio prelazeći s autoceste na Ličku magistralu. - Zalutao sam i tu sam osjetio neki klik s okruženjem u kojem sam se našao. Tinjalo je to u meni do konačne odluke da se ponovno vratim u Liku - priča dr. Yerkovich. Slično se dogodilo u Zadru, kada je ispred zgrade Sveučilišta ugledao skulpturu istraživača Spiridona Brusine koji ga je još u 6. razredu osnove škole inspirirao da se usmjeri prema biologiji. Osim odlazaka u Zagreb i Zadar jedina veza dr. Yerkovicha sa svijetom je bežični internet.
|
Izgubio se u Lici
|
Dijana Mijatović/EPEHA