Za zlatne ploče naklada dva puta manja

ZAGREB - Svjetska diskografija već je godinama u krizi, podjednako izazvanoj “šeranjem” mp3 fajlova putem interneta, preskupim nosačima zvuka i raznim drugim čimbenicima, što je autore, izvođače, diskografe, medije i publiku dovelo u paradoksalnu situaciju - glazba se mnogo sluša, možda i više nego prije, a malo kupuje, definitivno manje nego prije.



Sukladno tome, ali i zbog činjenice da je u startu “letvica” za postizanje zlatnih i platinastih naklada bila previsoko postavljena za tako malo i siromašno tržište Hrvatske - četiri i pol milijuna stanovnika i prodaja od jedva 0,5 nosača zvuka per capita - nedavno je došlo do opravdanog, iako zakasnjelog smanjenja zlatnih i platinastih naklada kao priznanja za uspjeh izvođača i diskografa na tržištu.

Staro

• 7500 komada     Srebro         

• 15.000     Zlato          

• 30.000    Platina 

• 60.000    Dijamant                                

Novo

• 3000 komada    Srebro

• 7500    Zlato

• 15.000     Platina

• 30.000     Dijamant

Trofeji HDU

Rijetki do nagrade

Zlatne i platinaste “ploče”, naime, svuda u svijetu služe da se njima dodatno promovira izvođač, ali i ukupna diskografska industrija. Naravno, prag za postizanje zlatne i platinaste naklade ne smije biti postavljen prenisko jer time bi se ta priznanja obezvrijedila, ali ne smije biti postavljen ni previsoko jer tada do njih dolaze tek rijetki pojedinci i sastavi. Upravo je potonje donedavno bio slučaj u Hrvatskoj.



Napokon realnost

Primjerice, zlatna naklada za domaće izdanje bila je postavljena na 15.000, a platinasta na 30.000 prodanih primjeraka za domaća izdanja. Da je takvo mjerilo primijenjeno u bogatijem

U većoj Austriji Zlatna ploča se dobiva za 10.000 prodanih albuma

i mnogoljudnijem SAD-u, onda na tamošnjem diskografskom tržištu zlatnu “ploču” izvođači ne bi dobivali za prodanih 500.000 primjeraka, a platinastu za milijun primjeraka, nego za točno duplo više naklade - zlato za milijun, a platina za dva milijuna primjeraka.



 Slični bi se rezultati dobivali i donedavnom usporedbom Hrvatske s Austrijom, Danskom, Australijom, Norveškom i brojnim drugim manjim, a “diskografski uređenim” zemljama. 



“Spuštanjem” srebrnih, zlatnih, platinastih i dijamantnih naklada na dvostruko niže brojke, napokon smo dobili realnost po kojoj do priznanja neće stići samo Gibonni, Thompsoni još pokoji pjevač nego ipak nešto širi krug izvođača. Čak je i Hladno pivo teško dolazilo do “zlata” i “platine” iako je već godinama jedan od naših najpopularnijih izvođača koji je nedavno snagu demonstrirao pred 25.000 ljudi na Jarunu.





Jinxi su dobili Zlatnu ploču za album ‘Na zapadu’



Pogledali istini u oči

Možda nekome zvuči preskromno, ali 3000 (srebro), 7500 (zlato), 15.000 (platina) i 30.000 (dijamant) prodanih CD-a pojedinog izdanja u maloj Hrvatskoj, bez jake srednje klase,

Zbog skupih uradaka i ‘prženja’ glazba se sluša, ali se manje kupuje.

doista su realne i još uvijek teško ostvarive brojke za većinu domaćih izvođača pop, rock, zabavne, narodne, jazz i klasične glazbe.



Umjesto da budemo umišljeni, napokon smo pogledali istini u oči i shvatili da je svaka naklada veća od 3.000 primjeraka nekog albuma u hrvatskoj diskografiji, kao i u književnom izdavaštvu, respektabilna brojka koju vrijedi obilježiti srebrnom, zlatnom, platinastom ili dijamantnom pločom. Dakle, Hrvatska diskografska udruga povukla je dobar potez, a možda dobijemo i kvalitetnu godišnju priredbu na kojoj bi se dobitnicima dodjeljivale srebrne, zlatne, platinaste i dijamantne ploče.



Aleksandar Dragaš