Gospodarska kriza nemilosrdno udara po svim oblicima kulture potrošnje: od trgovine i ugostiteljstva do uslužnih djelatnosti i kulturno-zabavnih priredaba.
U središtu Zagreba, na najatraktivinijim lokacijama, zatvaraju se mnogi lokali, a trgovci i ugostitelji koji su preživjeli prvi val krize žale se na učestali pad prometa.
No, pad kupovne moći i gospodarska kriza nisu jedini razlog zatvaranja mnogih do jučer popularnih prostora i skretanja potrošačke magistrale prema trgovačkim centrima. Režimom parkiranja u središtu grada automobili su praktički prognani iz centra: u prvoj zoni dopušteno je samo jednostano parkiranje, što znači da sretnik koji je uspio pronaći parking može eventualno popiti brzu kavu i vratiti se u automobil, dok je ozbiljniji šoping, ili pak odlazak u restoran, posve nemoguć. Kapaciteti podzemnih garaža u središtu vrlo su skromni pa se ljudi radije odlučuju za udaljenije šoping centre na rubu grada s osiguranim parkingom. Rigorozne mjere parkiranja, u kombinaciji s gospodarskom krizom, pridonose umiranju središta Zagreba i preseljenja potrošačke matice na njegovu periferiju.
Nastavi li se taj trend urbanog mortaliteta, središte Zagreba postat će najsličnije spomeničkoj jezgri Dubrovnika, u kojoj zatvoreni lokali i prazni stanovi vape za ljudima kojih odavno više nema.