StoryEditor
BEŠKEROVA RIJEČ DANA

Zlato

Zlato (kemijski simbol Au, atomska težina 79) plemenita je kovina, veoma podatna za oblikovanje, dovoljno rijetka u prirodi da bude dragocjena, a dovoljno česta da je tisućljećima služila kao protuvrijednost ili barem parametar u robno-novčanoj razmjeni.

“Auri sacra fames“ (prokleta glad za zlatom), pjesnički vapi Vergilije, dok su nešto ranije Parti smaknuli pohlepnoga rimskog trijumvira Krasa nahranivši ga rastaljenim zlatom.

Žuto i bijelo, kao heraldički ekvivalenti zlata i srebra, boje su zastave Svete Stolice, na kojoj su i trostruka kruna, ključevi itd., a križ se javlja samo kao ornament - tako da je i tu akcent na bogatstvu i moći, a ne na žrtvi i služenju.

Kao mjerilo bogatstva zlato je ušlo u mnoge fraze i frazeme: “zlata vrijedan“, “zlato moje!“, “zlato od čovjeka“, “platiti suhim zlatom“ (skupo), “uzeti kao žeženo zlato“ (prihvatiti kao suštu istinu), “čista se zlata hrđa ne hvata“ (čestita osoba je nepokvariva), “više vrijedi dobar glas nego zlatan pas“ (više valja čestitost nego bogatstvo) itd.

Zlatan prsten je simboličan zalog vjernosti (“bračne verige“), zlatan dar bio je znak vladarske milošte, pa su to preuzele i državne i sportske vlasti: u nekim državama je zlatna medalja najviše odlikovanje, u olimpijskom pokretu i na svjetskim i kontinentalnim prvenstvima u većini pojedinačnih sportova zlatna medalja je prva nagrada za najbolji rezultat.

“Zlato“ je u hrvatski ušlo kao staroslavenska riječ, praslavenski oblik bio je “*zolto“, a indoevropski korijen “g'helh-“, usp. “gold“ u engleskome, “Gold“ i “Geld“ u njemačkome itd.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. srpanj 2020 04:53