- Kada sam početkom ove godine završio postdoktorat na ETH u Zürichu, mogao sam birati između ponude za profesuru na Washington Universityju u St. Louisu i asistentske pozicije na ETH. No ja sam odlučio doći u splitski MedILS jer vjerujem da pruža potencijale za kvalitetna znanstvena istraživanja. S druge strane, nakon 14 godina života u inozemstvu želio sam se vratiti u Hrvatsku - kaže dr. Bojan Žagrović (33), znanstveni direktor Mediteranskog instituta za istraživanje života u Splitu (MedILS) i voditelj projekta iz računarske biofizike.
Mladi i uspješni znanstvenik na toj je odgovornoj, ali i zahtjevnoj poziciji od početka srpnja ove godine kada se nakon višegodišnjeg školovanja i znanstvenog usavršavanja vratio u Hrvatsku. Jer, poput većine modernih istraživača, i Bojan Žagrović je "znanstveni nomad".
Rođen je 1974. u Zagrebu. Osnovnu školu polazio je u Velikoj Gorici, a u Zagrebu je završio MIOC za koji kaže da je bila najvažnija škola u njegovu životu. - Ono najbolje što sam spoznao u svijetu znanosti, vidio sam već u MIOC-u. To su prvenstveno entuzijazam za znanost, kritički pristup svijetu te spremnost za rad i učenje - prisjeća se Bojan koji je nakon završene srednje škole otišao na studij u Ameriku.
Ono najbolje što sam spoznao u
svijetu znanosti
vidio sam već u
školi u MIOC-u
- Odlazak u Ameriku dugo mi se činio kao najneopreznija odluka koju sam ikada donio. Od prve ideje, da bih se mogao prijaviti na stipendiju za studij u SAD, pa do informacije da sam tu uistinu stipendiju i dobio prošla su svega tri dana. Bila je to stipendija pacem in terris koju je Tatjana Grgić, bivša supruga poznatog vinara Miljenka Grgića, dala za studij na La Roche Collegeu u Pittsburghu. Puna stipendija, plaćeni troškovi puta, čak i džeparac, bilo je teško ne prihvatiti. No tada sam mislio da ću u Americi ostati godinu dana - ispričao je Bojan Žagrović koji je u Pittsburghu paralelno studirao kemiju i bilogiju.
Iako mu je tamo bilo vrlo ugodno, a na koledžu je još kao brucoš imao pristup vrlo sofisticiranoj opremi, nakon dvije godine preselio se u Boston te nastavio studij na prestižnom Harvardu. - Znanstveni program na La Roche Collegeu nije bio dovoljno razvijen, a osjećaj da bez puno truda dobivam najbolje ocjene nije mi bio drag. Prijavio sam se na nekoliko sveučilišta, a Harvard je jedini nudio punu stipendiju. Tamo sam 1997. diplomirao biokemijske znanosti, a moj diplomski rad bio je iz neuroznanosti - rekao je Žagrović koji je zatim Harvard zamijenio jednako prestižnim Stanfordom u Kaliforniji gdje je radio doktorat.
- U početku sam se i dalje bavio eksperimentalnom neuroznanošću, da bih nakon više od dvije godine projekt zamijenio teorijskom biofizikom u kojoj sam 2004. i doktorirao na temi distribuiranog računanja u proučavanju procesa smatanja proteina - ispričao je Bojan Žagrović kojega je postdoktorska specijalizacija potom odvela na glasoviti ETH (Švicarski federalni tehnološki institut) koji se može pohvaliti cijelim nizom nobelovaca, među kojima su Einstein, Roentgen, ali i naši znanstvenici Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog.
Kada je prošlog ljeta boravio u MedILS-u kao predavač na ljetnoj školi iz biofizike, Bojan Žagrović sreo je prof. Ivana Đikića koji ga je kasnije upoznao s prof. Miroslavom Radmanom. Mladom se znanstveniku odmah svidjela Radmanova ideja MedILS-a kao interdisciplinarnog i međunarodnog instituta na kojem će se propitivati neka od najfundamentalnijih i najbitnijih pitanja moderne biologije. Prihvatio je Radmanovu ponudu. No, na MedILS je došao u trenutku unutrašnje krize i nesuglasica pojačanih medijskim napisama.
- MedILS je mladi institut koji tek počinje sa znanstvenim radom. No, mogu posvjedočiti o velikom napretku koji je u međuvremenu postignut: od stabilizacije i profesionalizacije menadžmenta s jedne strane, do bitnog napretka u istraživanjima - ispričao je Bojan Žagrović naglasivši da trenutno u MedLIS-u radi šest istraživačkih grupa u čiji rad je uključeno 11 voditelja i petnaestak studenata i postdoktoranata iz pet zemalja.
- Rad u MedILS-u nema definiranu satnicu i program: znanost i znanstvena pitanja, pokretanje projekata, opremanje laboratorija, rad sa studentima traju 24 sata dnevno i sedam dana u tjednu - rekao je Bojan Žagrović i naglasio da je jako zainteresiran za regrutiranje novih studenata različitih struka koje zanima interdisciplinarni postdiplomski rad iz biofizike. Bojanov život u Splitu zasad je potpuno posvećen znanosti i MedILS-u.
- Moja djevojka Alexandra je Švicarka i trenutno živi u Londonu pa sam tako i ja postao dio ludog i nezdravog trenda u kojem se živi daleko od voljenih osoba - rekao je naposljetku Bojan Žagrović koji se nada da će u Splitu spojiti znanstvenu i akademsku karijeru s obiteljskim životom.
- Bavim se istraživanjem struktura i dinamika proteina, 'mini strojeva' koji se nalaze u svim živim stanicama i za nas obavljaju posao na mikroskopskoj razini. Ti strojevi imaju čarobno svojstvo da se sami od sebe sklapaju i slažu, a to se zove smatanje proteina i jedan je od najbitnijih procesa u molekularnoj biologiji - objasnio je Bojan Žagrović naglasivši da je druga središnja tema njegovih istraživanja interpretacija eksperimenata u strukturalnoj biologiji.
- Drugim riječima, predmet moga proučavanja su i ekspermineti kojima dolazimo do struktura, tj. kako izgledaju ti mini strojevi i potencijalni artefakti koji se u njima javljaju - ispričao je dr. Žagrović.
U svom radu koristi najmodernije tehnike distribuiranog računanja na internetskoj mreži. Riječ je o tzv. Folding@Home projektu u kome volonteri iz cijeloga svijeta doniraju vrijeme na osobnim računalima na kojima se onda vrte simulacije smatanja proteina.
- U Folding@Home mrežu uključeno je oko 200.000 računala iz cijelog svijeta. Trenutno na MedILS-u radim na osnivanju, uz Stanford, drugog kontrolnog centra Folding@Home mreže pa stoga pozivam i čitatelje da se uključe - rekao je Bojan Žagrović naglasivši da se svi zainteresirani mogu javiti na adresu
Bo[email protected].
Tanja Rudež
Mladi i uspješni znanstvenik na toj je odgovornoj, ali i zahtjevnoj poziciji od početka srpnja ove godine kada se nakon višegodišnjeg školovanja i znanstvenog usavršavanja vratio u Hrvatsku. Jer, poput većine modernih istraživača, i Bojan Žagrović je "znanstveni nomad".
Rođen je 1974. u Zagrebu. Osnovnu školu polazio je u Velikoj Gorici, a u Zagrebu je završio MIOC za koji kaže da je bila najvažnija škola u njegovu životu. - Ono najbolje što sam spoznao u svijetu znanosti, vidio sam već u MIOC-u. To su prvenstveno entuzijazam za znanost, kritički pristup svijetu te spremnost za rad i učenje - prisjeća se Bojan koji je nakon završene srednje škole otišao na studij u Ameriku.
Ono najbolje što sam spoznao u
svijetu znanosti
vidio sam već u
školi u MIOC-u
|
Iako mu je tamo bilo vrlo ugodno, a na koledžu je još kao brucoš imao pristup vrlo sofisticiranoj opremi, nakon dvije godine preselio se u Boston te nastavio studij na prestižnom Harvardu. - Znanstveni program na La Roche Collegeu nije bio dovoljno razvijen, a osjećaj da bez puno truda dobivam najbolje ocjene nije mi bio drag. Prijavio sam se na nekoliko sveučilišta, a Harvard je jedini nudio punu stipendiju. Tamo sam 1997. diplomirao biokemijske znanosti, a moj diplomski rad bio je iz neuroznanosti - rekao je Žagrović koji je zatim Harvard zamijenio jednako prestižnim Stanfordom u Kaliforniji gdje je radio doktorat.
- U početku sam se i dalje bavio eksperimentalnom neuroznanošću, da bih nakon više od dvije godine projekt zamijenio teorijskom biofizikom u kojoj sam 2004. i doktorirao na temi distribuiranog računanja u proučavanju procesa smatanja proteina - ispričao je Bojan Žagrović kojega je postdoktorska specijalizacija potom odvela na glasoviti ETH (Švicarski federalni tehnološki institut) koji se može pohvaliti cijelim nizom nobelovaca, među kojima su Einstein, Roentgen, ali i naši znanstvenici Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog.
Kada je prošlog ljeta boravio u MedILS-u kao predavač na ljetnoj školi iz biofizike, Bojan Žagrović sreo je prof. Ivana Đikića koji ga je kasnije upoznao s prof. Miroslavom Radmanom. Mladom se znanstveniku odmah svidjela Radmanova ideja MedILS-a kao interdisciplinarnog i međunarodnog instituta na kojem će se propitivati neka od najfundamentalnijih i najbitnijih pitanja moderne biologije. Prihvatio je Radmanovu ponudu. No, na MedILS je došao u trenutku unutrašnje krize i nesuglasica pojačanih medijskim napisama.
- MedILS je mladi institut koji tek počinje sa znanstvenim radom. No, mogu posvjedočiti o velikom napretku koji je u međuvremenu postignut: od stabilizacije i profesionalizacije menadžmenta s jedne strane, do bitnog napretka u istraživanjima - ispričao je Bojan Žagrović naglasivši da trenutno u MedLIS-u radi šest istraživačkih grupa u čiji rad je uključeno 11 voditelja i petnaestak studenata i postdoktoranata iz pet zemalja.
- Rad u MedILS-u nema definiranu satnicu i program: znanost i znanstvena pitanja, pokretanje projekata, opremanje laboratorija, rad sa studentima traju 24 sata dnevno i sedam dana u tjednu - rekao je Bojan Žagrović i naglasio da je jako zainteresiran za regrutiranje novih studenata različitih struka koje zanima interdisciplinarni postdiplomski rad iz biofizike. Bojanov život u Splitu zasad je potpuno posvećen znanosti i MedILS-u.
- Moja djevojka Alexandra je Švicarka i trenutno živi u Londonu pa sam tako i ja postao dio ludog i nezdravog trenda u kojem se živi daleko od voljenih osoba - rekao je naposljetku Bojan Žagrović koji se nada da će u Splitu spojiti znanstvenu i akademsku karijeru s obiteljskim životom.
- Bavim se istraživanjem struktura i dinamika proteina, 'mini strojeva' koji se nalaze u svim živim stanicama i za nas obavljaju posao na mikroskopskoj razini. Ti strojevi imaju čarobno svojstvo da se sami od sebe sklapaju i slažu, a to se zove smatanje proteina i jedan je od najbitnijih procesa u molekularnoj biologiji - objasnio je Bojan Žagrović naglasivši da je druga središnja tema njegovih istraživanja interpretacija eksperimenata u strukturalnoj biologiji.
- Drugim riječima, predmet moga proučavanja su i ekspermineti kojima dolazimo do struktura, tj. kako izgledaju ti mini strojevi i potencijalni artefakti koji se u njima javljaju - ispričao je dr. Žagrović.
U svom radu koristi najmodernije tehnike distribuiranog računanja na internetskoj mreži. Riječ je o tzv. Folding@Home projektu u kome volonteri iz cijeloga svijeta doniraju vrijeme na osobnim računalima na kojima se onda vrte simulacije smatanja proteina.
- U Folding@Home mrežu uključeno je oko 200.000 računala iz cijelog svijeta. Trenutno na MedILS-u radim na osnivanju, uz Stanford, drugog kontrolnog centra Folding@Home mreže pa stoga pozivam i čitatelje da se uključe - rekao je Bojan Žagrović naglasivši da se svi zainteresirani mogu javiti na adresu
Bo[email protected].
|
Istražuje 'mini strojeve' koji za nas rade
|
Tanja Rudež
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....