Zvijezda je “svemirsko tijelo u kojemu se tijekom njegova razvoja energija oslobađa u termonuklearnim reakcijama”, tvrdi Hrvatska enciklopedija. Nama najbliža zvijezda je Sunce koja, kad nas upeče, zaslužuje naziv Zvjezdan (ili ikavski: Zvizdan, pa je zvizdan i žega koju izaziva). A onda su isti naziv dali povećem rodu glavočika…
Zahvaljujući rimovanju, ikavski ekvivalent tog pojma zna poslužiti kao društveno prihvatljivija aluzija na dio tijela ili, češće, na karakternu osobinu. Odatle i glagol (u negativnom ikavskom imperativu: “ne zvizdi!”).
Zahvaljujući pak svome sjaju, pojam zvijezda se primjenjuje na glavne glumce u američkom filmu (navedeni pod egidom “starring” koja se u nas ne prevodi doslovno, možda zbog dvoznačnosti glagola “zvijezditi”). Odatle je prešao na glavne interprete u filmu, rocku, pa i drugdje u svijetu “glamura” (blještavila).
Zvijezda je u ikonografiji simbol duha i uopće svjetlosti, pa se primjenjuje i u onomastici: Esther (usp.: Ištar), Stella, Zvjezdana.
Astrolozi i astralne religije vjeruju da zvijezde utječu na sudbinu pojedinca na Zemlji.
Koristi se i kao simbol, npr. židovstva (šestokraka Davidova zvijezda, “magen David”), ili pak pivarstva i antifašizma (u oba slučaja crvena petokraka).
Sličnog je oblika i boje križalina i još poneka iz razreda zvjezdača, samotnih morskih bodljikaša, heteroseksualnih grabežljivaca. I tu je dvosmislena ikavska verzija (“zvizda morska”).
“Zvijezda” je u hrvatskome staroslavenskoga (“zvęzda”), praslavenskoga (“*gvęzda”) i baltoslavenskog podrijetla, u indoevropskome vjerojatno složenica “*ghwoi-sta” od “*ghwoi-” (sjaj) i “*sta-” (stati).