Posljednjih se godina zagrebački prsten pretvorio u svojevrsnu biznis meku, ne samo domaću, već i globalnu. U okolici Zagreba se tako proizvodi najbrži električni automobil na svijetu, kao i dijelovi za Mercedes, a otvorenjem tvornice austrijske tvrtke FACC izrađuju se i aviodijelovi za Airbus, Boeing i Bombardier.
Ne radi se ovdje o „slučajnim“ investicijama, već o promišljenim strateškim potezima. Prema analizi Fine, poduzetnici Zagrebačke županije su u 2021. godini prema kriteriju neto dobiti, ukupnih prihoda te prosječnoj neto plaći, zauzeli drugo mjesto u Hrvatskoj, odmah iza susjeda iz Grada Zagreba.
Glavna imena u industriji su pritom dobro poznata javnosti. To su u prvom redu Rimac Automobili te IKEA, no sjedište u Zagrebačkoj županiji imaju i Lidl, Medical Intertrade, PIK Vrbovec, Sancta Domenica...i još 9.800 drugih poduzeća, što velikih, tako i malih.
Teško je izdvojiti samo jedan faktor uspjeha ove regije, no poticajni čimbenik su svakako kontinuirana ulaganja – samo je Zagrebačka županija od 2001. godine uložila više 6,6 milijuna eura (više od 50 milijuna kuna) u razvoj poslovnih zona. Tim ritmom planiraju nastaviti i dalje jer Zagrebačka županija za gospodarstvo u 2023. godini planira izdvojiti 2,1 milijun eura, od čega 1 milijun eura iznose bespovratne potpore dostupne subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima te poduzetnicima početnicima s ciljem jačanja konkurentnosti. Natječaji su otvoreni do 12. svibnja 2023. godine, a valja napomenuti da je lani Zagrebačka županija odobrila čak 465 potpora.
Uz županijske potpore ne smijemo zaboraviti još i državna te gradska i općinska sredstva, kao ni ulaganja privatnih subjekata, odnosno samih poduzetnika. Pritom ne mislimo samo na ranije spomenute „velike“ igrače već i na srednja te manja poduzeća, pa i obrte koji iz godine u godinu ulažu u proširenje i unaprjeđenje vlastitog poslovanja te na taj način indirektno postaju generator novih radnih mjesta i glavni motivator ostanka (ili dolaska) stanovništva u županiju.
Investiranje u nove tehnologije
Razgovarali smo stoga s tri manja poduzetnika i jednim obrtnikom koji su u recentnim godinama investirali u nove tehnologije i strojeve, a sve s ciljem da (p)ostanu konkurentni u jednoj od najbrže rastućih poslovnih regija u Hrvatskoj.
Prva postaja nam je Velprom iz Velike Gorice, firma specijalizirana za dizajn i proizvodnju ambalaža koja ove godine bilježi 30. obljetnicu od osnutka tvrtke. Iako se za njih ne čuje često u javnosti, radi se o poduzeću s više od 1000 klijenata od kojih možemo izdvojiti Atlantic Grupu, Kraš, Badel 1862, Saponiju, Ledo, Zvijezdu, Kandit, Franck, Zagrebačku pivovaru i CircuitMess.
Velprom je prošle godine ostvario bespovratna sredstva na ranije spomenutom natječaju Zagrebačke županije te su dobili 9290 eura (70.000 kuna) za nabavu stroja za omatanje kartonskih stalaka uz pomoć kojega pakiraju vlastite proizvode kako bi neoštećeni stigli do kupca. Vlasnica Radmila Torbica Vlaisavljević objasnila nam je kako svoje produkte pakiraju u kartonsku ambalažu ili u PVC pakiranje, a spomenuta omatalica priljubi sve elemente skupa da ne bi došlo do mogućeg oštećenja prilikom prijevoza, s time da također smanjuje i zračni prostor između dijelova te na taj način štedi prostor u transportu.
- Pomislila bih da se u ova tri desetljeća industrija nije puno promijenila, kutija je kutija, ali kad stanem i razmislim to je cijeli svemir promjena iz dana u dan. Industrija svako malo lansira neki novi stroj koji uvijek može više i bolje od onog prethodnog. Ide se sve više na samostalne, multifunkcionalne strojeve koji u prolazu odrađuju sve više i više radnih operacija, u što kraćem vremenu – govori Torbica Vlaisavljević.
Do spomenutih promjena najviše dolazi zbog sve rastuće svijesti kupaca jer, kako kaže vlasnica Velproma, ambalaža prodaje proizvod. Tome u prilog ide i popularni trend na društvenim mrežama, tzv. “unpacking experience”, gdje influenceri više ne komentiraju samo proizvod nego cijelo iskustvo od otvaranja ambalaže te uspoređuju pakiranje različitih proizvođača istog proizvoda. Torbica Vlaisavljević vjeruje kako će u budućnosti promjene dolaziti sve brže i brže, no isto tako ističe kako Velprom nije brzorastuća firma, već se razvijaju polako, ali sigurno. Stoga je plan zadržati kvalitetu proizvoda te postepeno povećati izvoz u inozemstvo i nastaviti ulagati u razvoj proizvodnje. Spomenuto je lakše napisati nego provesti u djelo, pogotovo u aktualno doba inflacije i neizvjesne nacionalne gospodarske situacije.
Industrijske zone
- Baviti se proizvodnjom u svim vremenima je teško i baš morate voljeti stvaranje da bi mogli gledati pozitivno. Ponekad mislim da smo svi mi pomalo ludi koji se bavimo proizvodnjom. U Hrvatskoj se gradi puno hala, prave se industrijske zone, ali sve te hale i sve te industrijske zone nemaju potrebnu infrastrukturu za proizvodnju, to su skladišne hale i industrijske zone koje se zapravo pune samo skladištima. To nije moje poimanje industrije i po tome možete zaključiti da su proizvođači ljudi koji su navikli na teži put – ističe Torbica Vlaisavljević.
Izazova koji dolaze s proizvodnjom svjesna je i tvrtka Kim Natura iz Luga Samoborskog, samo što je kod njih situacija još posebnija jer oni sve svoje proizvode izrađuju ručno. Firmu su prije 11 godina osnovali otac Kruno Korade i njegova kćer Mia s ciljem da na tržište plasiraju ručno rađene kozmetičke proizvode poput krema i sapuna te raznih unikatnih i originalnih suvenira. Iste izrađuju od lavande, masline, limuna i drugih biljki, a njihov poslovni portfolio broji više od 50 artikala.
- Cijela priča je zapravo počela sasvim slučajno. U podrumu naše obiteljske kuće u Samoboru smo krenuli izrađivati sapune na biljnoj bazi i malo po malo je sve iz kućne radinosti preraslo u ozbiljan posao. Glavni faktor uspjeha bila je kvaliteta i vjerujem da bismo ostvarili puno više da nije došla pandemija – priča nam Korade.
Kako im je poslovanje usko vezano uz turizam tako su im brojni kupci otkazali narudžbe, iako su se netom probili na španjolsko i francusko tržište. Kako kaže Korade, u sedam dana je sve stalo i bili su prisiljeni otpustiti sve radnike. Trebale su im dvije godine da vrate posao na sigurne noge, no u međuvremenu su promijenili tržište i fokus stavili na domaće kupce te one iz regije, pretežito Slovenije.
Ručni rad
- Da bi se probili na strano tržište, važno je da vas kupci prepoznaju na renomiranim sajmovima kozmetike. Drugi bitan faktor je kvaliteta, i tu se možemo pohvaliti da su naši sapuni puno kvalitetniji od, recimo, francuskih jer su rađeni ručno te u proizvodnji koristimo ulje lavande, a ne parfem. No, da bi uistinu ušlo na tržište morate biti stalno prisutni barem tri godine, a tu je nama korona poremetila planove – govori Korade, no dodaje da se nagodinu planiraju ponovno prijaviti na sajam u Nici.
U mogućem širenju tržišta će im uvelike pomoći novi stroj za doziranje i punjenje sapuna. Nabavili su ga lani uz pomoć sredstava Zagrebačke županije koja im je sufinancirala nabavu s 5574 eura (42.000 kuna), a radi se uređaju koji će im ubrzati proizvodnju za tri do četiri puta, s time da će srž izrade sapuna i kozmetičkih proizvoda i dalje biti ručni rad.
Još jedna tvrtka koja postepeno unaprjeđuje svoje poslovanje jest Oblak iz Lazine Čičke. Firma se bavi proizvodnjom i ugradnjom vanjske stolarije, a vlasnik Mile Matić ju je osnovao 2015. godine nakon što je završio redovno školovanje.
- Kao i svaki početak, to je bilo nešto novo i otvarale su se razne situacije s kojima smo se trebali nositi. I danas, nakon osam godina, tržište se brzo mijenja i potrebno je odgovarati na nove izazove – priča Matić te kao jedan od ključnih izazova navodi porast cijena sirovina.
Kako kaže, PVC i aluminij su njihove osnovne sirovine. Poskupljenje se odrazilo na gotov proizvod, što je uzročno dovelo do smanjene prodaje. No, veli da se trenutno cijene sirovina polako smanjuju, pa je optimističan po pitanju daljnje prodaje. S ciljem zadržavanja konkurentnosti je tvrtka lani nabavila kopirnu glodalicu, stroj koji radi proboje na profilima. Kako objašnjava Matić, ona objedinjuje više strojeva koji bi bili potrebni za spomenute radnje pa su s njome dobili na kvaliteti posla i skratili vrijeme izrade elemenata. S obzirom da su se prijavili na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava u gospodarstvu, Zagrebačka županija im je sufinancirala stroj s 3849 eura (29.000 kuna).
- Iznimno smo zadovoljni potporom Zagrebačke županije, osobito danas kad su potrebe za automatizacijom sve veće, a strojevi sve skuplji. Uz jasan plan i rezultate iz prethodnih godina Zagrebačka županija se trudi dati vjetar u leđa poduzetnicima na svom području – kaže Matić.
Poskupljenje materijala
Zadnji naš sugovornik dolazi iz svijeta obrtništva i on također kontinuirano povećava svoje poslovanje. Riječ je o Alenu Kupiniću, automehaničaru s 20 godina iskustva iz Kloštar Ivanića. Kako kaže, obujam posla mu se povećao u odnosu na prethodne godine, s time da mu osim dugogodišnjih domaćih stranaka dolaze i ljudi iz okolnih gradova, pa čak i iz Zagreba te inozemstva.
Povećanje posla nije okrznulo ni rast cijena usluga. Naime, Kupinić je bio primoran podići cjenik zbog poskupljenja materijala koji je u nekim slučajevima porastao za 20 do 30 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine. Ipak, unatoč većim troškovima, odlučio je investirati u nabavku uređaja za servis klima koji mu je Zagrebačka županija sufinancirala s 1725 eura (13.000 kuna).
- Spomenuti uređaj koristi se na novijim, modernijim vozilima. Bez njega ne bih mogao održavati novije generacije sustava, a samim time ne bih više bio konkurentan na tržištu – kaže Kupinić te dodaje da će mu uređaj pomoći u budućem radu i poslovanju.
Planova za budućnost pritom ne manjka. Kupinić želi proširiti radionicu, otvoriti nova radna mjesta, ulagati u novu generaciju opreme te upisati edukaciju kako bi obogatio postojeće znanje. Svi ti njegovi planovi su pritom usko vezani uz njegovu okolinu, tako da se njegov uspjeh indirektno ogleda i na žitelje Zagrebačke županije te Hrvatske. Upravo to je smisao natječaja Zagrebačke županije za dodjelu bespovratnih sredstava malim gospodarstvenicima jer upravo mala poduzeća mogu vrlo lako postati ključni generatori promjena u društvu.
Tekst natječaja i upute za prijavitelje dostupni su na web stranici www.zagrebacka-zupanija.hr pod rubrikom Natječaji, a više informacija može se dobiti na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na broj telefona 01/6009-457.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.