Čak 69 posto ljudi ne zna koji je sustav plaćanja najsigurnije koristiti prilikom online kupovine, što je zabrinjavajući podatak jer neupućenom i nesmotrenom online kupovinom nevjerojatno lako mogu postati žrtvom spretnih kibernetičkih kriminalaca koji ne biraju sredstva napada.
Porazni su podaci koji kazuju da je 2020. bilo 65 posto više računalno-sigurnosnih incidenata nego godinu ranije, a za vjerovati je da će taj postotak još više rasti jer kibernetički kriminalci postaju sve domišljatiji i sofisticiraniji, a ljudi sve više kupuju putem interneta bez da su pritom na oprezu ili da uopće imaju neko osnovno znanje o kibernetičkoj sigurnosti.
Stalno smo 'na vezi', naš online život postao je jednako važan, ako ne i važniji, od offline života, a pandemija nas je još više okrenula internetu. Online čitamo vijesti, pratimo događaje na društvenim mrežama, dopisujemo se e-poštom i preko raznih aplikacija, na internetu plaćamo račune, naručujemo odjeću, radimo i zabavljamo se. Svakim danom sve više svojeg vremena provodimo online, a to, uz sve dobre strane, nosi sa sobom i opasnosti. Posebno u doba blagdana i pojačane kupovine. U 2020. godini, prema podacima Eurostata, čak je 73 posto korisnika interneta na razini EU kupovalo putem interneta, a pandemijski uvjeti u kojima još uvijek živimo, iz dana u dan povećavaju taj postotak. Zato, ako se uskoro ne počnemo više zanimati i informirati o sigurnim načinima online kupovine, aktualnim online prijevarama i potrošačkim pravima, sve će više građana ostati prevareno.
Veliki interes
Koji sustav plaćanja je najsigurnije koristiti prilikom online kupovine? Koliko najmanje znakova mora imati sigurna lozinka? Kada je potrebno koristiti dvofaktorsku autentifikaciju? Koji je rok Europska unija postavila za dostavu robe kupljene putem interneta? Ovo su bila pitanja koja su najviše mučila čitatelje koji su riješili naš kviz u sklopu edukativne kampanje Hrvatske udruge banaka i Hanza Medije pod nazivom Secure The Deal.
Kampanja je izazvala veliki interes, baš kao i sam kviz u kojem su čitatelji mogli provjeriti koliko znaju o kibernetičkoj sigurnosti. Riješilo ga je oko 4000 ljudi. Samo je pet posto čitatelja točno odgovorilo na svih deset pitanja u kvizu, a najviše ih je imalo sedam od deset točnih odgovora. U prosjeku, za rješavanje su bile potrebne četiri minute.
Zabrinjavajuće je da je samo 57 posto ljudi znalo da sigurna lozinka mora imati najmanje deset znakova, velika i mala slova te posebne oznake. Štoviše, kod odabira lozinki, preporučuje se da se koristi rečenica umjesto lozinke (npr. 'sunčano maglovit dan na nemirnoj Dravi').
Većina, 82 posto, upoznata je s tim da napadi lažnim porukama e-pošte uspijevaju zbog nedostatka opreza pri komunikaciji i manjku iskustva u razlikovanju dobrih od opasnih poruka. Visokih 73 posto znalo bi prepoznati phishing poruke koje su donedavno bile napisane jako lošim hrvatskim jezikom i mogle su se detektirati već na prvo otvaranje, a sada su među prvim znakovima za uzbunu u primljenom e-mailu promjene u načinu oslovljavanja ili, pak, link na videosastanak za koji se ne sjećaš da ste ga dogovorili. No, zabrinjava da visokih 34 posto ljudi smatra da se dvofaktorska autentifikacija (postupak dvostruke identifikacije ili autentikacije kombinira nešto što znate, poput PIN broja i lozinke s nečim što imate, poput USB kartice ili tokena s digitalnim certifikatom za korištenje intenetskog bankarstva, primjerice) treba koristiti samo za online kupovinu internet/mobilnim bankarstvom, dok ju zapravo valja prakticirati i kod svake prijave na društvene mreže i servise za mail što je znalo njih 64 posto. Naime, situacije u kojima napadači provale u neki sustav i pokradu lozinke korisnika koje onda budu objavljene na internetu dosta su česte, no čak i ako neka lozinka bude otkrivena, kada se koristi dvofaktorska autentikacija rizik od neovlaštenog pristupa značajno je manji.
No, osim na lozinke, valja obratiti pažnju i na lažne nagradne igre jer veliki broj građana ishitreno u raznim nagradnim igrama na internetu ostavlja svoje osobne podatke. Siguran način za prepoznati lažnu nagradnu igru kojoj je cilj samo vas nasamariti je ako trebate unijeti broj svoje kartice ili CVV kod, to je znalo 67 posto čitatelja.
Izazovi online kupovine
Osim nagradnih igri, Hrvati jako vole i online kupovinu. Čak 38 posto građana online šopingira barem jednom mjesečno, a svaki peti to čini nekoliko puta tjedno. Najčešće se naručuju odjeća i obuća, stvari za kućanstvo i tehnika, a kao oblik plaćanja dominantne su kartice. Kupovina iz udobnosti doma u Hrvatskoj je definitivno u velikom porastu, a stoga ne čudi da su u porastu i prijevare. Zato smo na jednom mjestu, u sklopu edukativne kampanje Secure The Deal, istražili sve o aktualnim prijevarama koje kolaju internetom s ciljem da ih naši čitatelji mogu što lakše prepoznati kako ne bi postali iduća žrtva.
Čini se da bi mnogi čitatelji skloni online shoppingu trebali dobro proučiti našu edukativnu kampanju jer je samo 31 posto njih znalo da su posebni sustavi naplate kao što su PayPal, Stripe, Verisign Secure, Amazon Payment, Google Checkout, Corvus Pay, Pay Way, MyCheckOut i e-ToMiTreba najsigurniji načini plaćanja prilikom online kupovine zato što ne traže upisivanje broja kreditne kartice, odnosno to su servisi koji na sebe preuzimaju autorizaciju transakcije kreditnom karticom između kupca i online trgovine.
Ipak, ohrabruje da je čak 80 posto čitatelja upoznato s tim da upotreba prepaid kartica pruža najsigurniju kupovinu, u odnosu na druge standardne kreditne i debitne kartice. Iako se standard poboljšao pa je kupovina kreditnim karticama danas znatno sigurnija jer kartičarske kuće koriste PCI, 3D Secure i druge zaštitne tehnologije. Naime, kreditne kartice štiti i umjetna inteligencija, a već godinama imaju i dobro razvijen sustav upozoravanja na neobične transakcije. Primjerice, najednom plaćate nešto u dućanu u Singapuru, a iz povijesti vaših transakcija se vidi da uglavnom trošite u Hrvatskoj i da niste nikad bili u Singapuru. Tada će vas vjerojatno nazvati netko iz kartičarske kuće kako bi provjerili jeste li doista u Singapuru.
Za dostavu robe kupljene putem interneta Europska unija je postavila rok od 30 dana, to nije znalo gotovo 60 posto čitatelja, ipak čak 85 posto ih je znalo da nas europska direktiva o zaštiti potrošača prilikom online kupovine ne štiti kada kupujemo robu od fizičke osobe, a ne od tvrtke.
Vjerojatno poučeni vlastitim iskustvom mnogi čitatelji razumiju kome se trebaju javiti ako su nezadovoljni transakcijom u online trgovini. Nakon što se ustanovi kako je nastao problem, 73 posto čitatelja je znalo da se potom valja javiti korisničkoj podršci kako bi pokušali riješiti problem. Ako se nakon najmanje tri pokušaja komunikacije s njima ne dođe do rješenja, treba podnijeti službeni prigovor. Umjesto korisničkoj podršci, 17 posto čitatelja bi se prvo javilo policiji, a 10 posto bi se obratilo za pomoć Tržišnoj inspekciji Ministarstva gospodarstva.
Ako ste se i vi imali upitnik nad glavom čitajući ove podatke, predlažemo vam da proučite našu edukativne kampanju Secure The Deal u kojoj vam donosimo mnoge korisne savjete koji će vam, budete li ih se disciplinirano pridržavali, pružiti snažnu zaštitu od svih online opasnosti kako biste mogli bez brige uživati u 'skrolanju' društvenim mrežama, surfanju po portalima i online kupovini.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studia Hanza Medije i Hrvatske udruge banaka.