Hrvatski Telekom pokrenuo je „AI ti to možeš“ nacionalni program besplatnih edukacija o umjetnoj inteligenciji na hrvatskom jeziku, kako bi svatko u Hrvatskoj imao priliku razumjeti i koristiti AI. Ovaj program, prvi takve vrste na hrvatskom jeziku, namijenjen je svim hrvatskim građanima. Na temelju velikog istraživanja o stavovima i navikama korištenja AI alata, identificirana su četiri tipa AI korisnika, a za svakoga od njih HT je razvio odgovarajuće edukacije koje nudi besplatno svim građanima Hrvatske. Program „AI ti to možeš“ sastoji se od 12 kratkih informativno-edukativnih videa u kojima Toni Milun na jednostavan način daje niz praktičnih primjera korištenja alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Za one koji žele saznati više, osim videa, dostupni su i interaktivni webinari nastali u suradnji s HalPetom, a prijave za prve već su krenule. Ispunite kratki kviz i provjerite sami koji ste AI tip i kako možete nadograditi svoje znanje koje će vam koristiti u svakodnevnom poslovnom i privatnom životu.
„Koja je najpametnija stvar koju je napravio vaš mobitel?“ – stoji pitanje na ploči u učionici informatike u šestom razredu Osnovne škole Rovišće.
- update
- otisak prsta
- lozinku
- YouTube
- Siri
- glasovni asistent
Nižu se odgovori koje učenici kucaju na svojim računalima, a oni potom iskaču na ploči. U Osnovnu školu Rovišće došli smo na sat umjetne inteligencije. Ovaj je kurikul u nekim školama stigao u redovan nastavni program ove godine, razvio ga je CARNET, a službeni mu je naziv "Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene".
Učiteljica Davorka Medvedović na gamificiranom satu koji više podsjeća na učeničku igru nego na strogi školski sat nastavlja učenicima postavljati pitanja pomoću kojih sami dolaze do zaključaka.
- Kako, recimo, vaš mobitel radi s autocorrectom? Kako on zna što ste htjeli napisati? - pita ih, a njihovi odgovori sežu u rasponu od ‘uči iz naših starih poruka‘ do ‘bezveze pogađa‘.
- Umjetna inteligencija ima bazu podataka na temelju koje onda može pretpostavljati što smo htjeli reći - tumači učiteljica.
Sat se nastavlja nizom edukativnih igara. Djeca dobivaju zadatke u kojima, primjerice, imaju dvije gotovo identične slike prirode, ljudi i životinja, a onda, obraćajući pažnju na detalje, moraju zaokružiti one koje su generirane umjetnom inteligencijom, a potom i objasniti svoje izbore. Tumače kako su slike nastale AI-jem ‘presavršene‘, ‘presimetrične‘, ‘ljudima se ne vide bore‘, ‘previše poziraju‘ i ‘svi su isto okrenuti‘...
AI kao dio svakodnevice
Potom crtaju oblike po želji koje AI dovršava kada ih prepozna, a onda se na njihovim ekranima listaju stihovi "Voćke poslije kiše" te neke poznate izreke i njihovi umjetno generirani pandani.
- Umjetna inteligencija ne može prenijeti emocije. AI može napisati pjesmu, ali ne zna što je ljubav - zaključila je učiteljica Medvedović, objašnjavajući djeci kako AI prepoznaje uzorke u informacijama koje su mu dali ljudi.
- ChatGPT smijete koristiti da vam objasni zadatke iz matematike, korak po korak. Ali doma, dok učite, a ne prepisujući na ispitu – kaže učiteljica djeci.
Iako nam je tako otvoren razgovor o umjetnoj inteligenciji u školi do prije nekoliko godina bio nezamisliv, on je proizašao iz današnje realnosti. AI je već dječja svakodnevica.
- Kroz priču o AI-ju otvaramo i temu varanja i moralne odgovornosti. Što se etike umjetne inteligencije tiče, naglašavam im da AI može izmišljati ili generirati netočne informacije, pa je nužno sve provjeriti i promisliti o tome što je dobro, a što loše, jer umjetna inteligencija sama to ne može procijeniti – priča nam učiteljica Medvedović, inače magistrica informatike, dok razgovaramo za vrijeme odmora. Dok smo u učionici, s hodnika se čuje vesela cika djece, što nam daje naslutiti – u školi ne smiju koristiti mobitele?
- Tako je. Već godinama koristimo ormariće za mobitele u kojima učenici ostavljaju svoje uređaje ujutro, a uzimaju ih po završetku nastave. To značajno doprinosi mirnijem i kvalitetnijem radnom okruženju – ističe učiteljica Medvedović, koja već pet godina sudjeluje u projektu Škola budućnosti, a nedavno je, primjerice, napisala i stručni članak o utjecaju umjetne inteligencije na motivaciju i samopouzdanje učenika.
Ističe kako se njezini učenici često iznenade koliko zapravo malo znaju o umjetnoj inteligenciji.
- Većina njih je svakodnevno i koristi, no puno toga ne znaju. Petaši AI često zovu ‘al‘ pa ih ispravim, objasnim da je to kratica za ‘artificial intelligence‘. Mi smo škola na selu, sredina smo u kojoj AI još uvijek nije toliko raširen, pa je razumljivo da mlađi učenici o tome znaju manje, dok stariji ipak imaju više predznanja – priča Medvedović.
Vrlo apstraktan pojam
Nastavlja kako u sklopu kurikuluma rade na različitim razinama. Primjerice, koriste Google Teachable Machine za treniranje modela kako bi učenici razumjeli što sve računalu moramo dati da bi ono nešto ‘naučilo‘. Rade u različitim alatima; stvaraju pjesmice pomoću AI-ja, pri čemu ChatGPT, Perplexity ili neki sličan alat generira tekst, a zatim ga pretvaraju u pjesmu u alatu kao što je Suno AI. Nakon toga, u Adobe Expressu izrade animiranog lika i stvaraju kompletan glazbeni spot.
- To je djeci posebno zabavno. Radimo i, primjerice, analizu lažnih i pravih vijesti, izradu ilustracija i uvodnika, a bavimo se i kreiranjem chatbotova – govori učiteljica.
Djeci je, kaže, umjetna inteligencija često vrlo apstraktan pojam, pogotovo zato što odrastaju okruženi različitim digitalnim tehnologijama, a one su im nešto što se podrazumijeva, što je integrirano u njihov život do mjere da to ni ne vide.
- Djeca se uvijek iznenade kad shvate da su filteri na Snapchatu i TikToku, prepoznavanje lica i otiska prsta sve primjeri umjetne inteligencije koju svakodnevno koriste. S mlađima više radim na tome da prepoznaju što je dobro, a što nije dobro kod umjetne inteligencije, u čemu im može pomoći, a u čemu ne. Primjerice, naglašavamo da AI nema osjećaje, da razumije logičke obrasce, ali ne može donositi moralne odluke ili zauzeti kreativnu perspektivu poput čovjeka. Ona može dati ideje, ali na učenicima je da razviju kreativni dio. Više im pokušavam približiti ideju umjetne inteligencije kao svojevrsnog mentora ili vodilje – ističe učiteljica Medvedović, dodajući kako je sretna i zadovoljna što već više od dvadeset godina radi u školi koja je u korak s vremenom.
- Imamo pet područnih škola, i iako su neke manje, i roditelji i učenici prate suvremene trendove. Trudimo se djeci otvoriti nove mogućnosti, posebno onima koji kod kuće možda nemaju priliku vidjeti što sve od tehnologije postoji. Na kraju krajeva, moraju se pripremiti za daljnje školovanje – gimnazije i druge srednje škole - i sve izazove koji ih tamo čekaju – zaključila je.
Etička, pravna i društvena pitanja
O novom nastavnom predmetu koji je posvećen umjetnoj inteligenciji razgovaramo i s Jurajem Bilićem, pomoćnikom ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju, koji je pokrenuo BrAIn, projekt koji se fokusira na razvoj kritičkog mišljenja, pismenosti u području umjetne inteligencije i digitalnih kompetencija. Upravo je CARNET bio jedan od protagonista kreiranja programa za kurikul Umjetna inteligencija, a Bilić nam detaljnije objašnjava kako je izgledao cijeli taj proces.
- U projekt je u prošloj školskoj godini bilo uključeno gotovo 600 nastavnika iz osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske, a 355 ih je provodilo kurikul u svojim školama. Svi prolaze kroz temeljitu edukaciju, uče o osnovama umjetne inteligencije, alatima koji se već koriste u obrazovanju, ali i o pravnim, etičkim i društvenim pitanjima vezanima uz nove tehnologije – kaže Bilić, dodajući kako u ovoj školskoj godini očekuju još veći broj nastavnika i škola koji će se uključiti.
Ističe kako njihova ideja nije mandatno nametnuti edukaciju o umjetnoj inteligenciji, nego raditi s nastavnicima i školama koje su zainteresirane, a kroz nekoliko godina, vjeruju vrlo skoro, velika većina škola će sama od sebe uvrstiti edukaciju o AI kao dio ponude. Pitamo ga po čemu je poseban hrvatski pristup ovoj važnoj temi.
- Naš je cilj da kurikul za AI bude ne samo edukacija o i za AI, nego i poticaj za kritičko razmišljanje. Učenici uče kako AI, to jest algoritmi, funkcioniraju, kako i zašto generiraju sadržaje koje generiraju, kako utječu na njih, na vlastitu percepciju i percepciju svijeta oko sebe, koje su prednosti, a koje potencijalne opasnosti. Učenje o AI je i učenje o sebi, svijetu oko sebe i poticaj za promišljanje i propitivanje, na čemu se i temelji uloga građana u demokraciji – govori stručnjak, a otkriva nam i već do detalja razrađene planove za budućnost, koji uključuju stalnu edukaciju nastavnika, promociju primjera dobre prakse, međusobnu izmjenu znanja i iskustava te stalno poboljšavanje kurikula.
- Osim toga, u 2026. godini evaluirat ćemo i učinke poučavanja o AI-u u školama. Također, učenicima ćemo omogućiti korištenje virtualnih pomoćnika u učenju pogonjenih na otvorenim AI modelima. CARNET radi i na razvoju nacionalne AI infrastrukture i snažno zastupa korištenje otvorenih AI modela baš zato da bi naši učitelji i učenici mogli imati pristup kvalitetnim i prikladnim AI rješenjima u sigurnom okruženju, a u sklopu naših nacionalnih resursa – zaključio je Bilić.
„AI ti to možeš“ nacionalni je program besplatnih edukacija o umjetnoj inteligenciji na hrvatskom jeziku koji Hrvatski Telekom besplatno omogućuje svima, a sastoji se od kviza, praktičnih video tutoriala te webinara.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog Telekoma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....