Moja borba s online prijevarama je beskrajna - uz teški uzdah Ella Dvornik-Pearce, 30-godišnja lifestyle blogerica, jedna od naših najpoznatijih influencerica započinje razgovor.
- Lažni profili s mojim imenom na društvenim mrežama stalno iznova nastaju. I to ponajviše na Facebooku. Jedan se ukloni, a već drugi nastane. Rekla bih da svaka dva mjeseca uočim neki novi lažni profil - priznaje.
Prije malo više od godinu dana Jutarnji je pisao da je Ella postala žrtvom internetske krađe identiteta. Na obmanu koja je tada kružila Facebookom upozorila ju je jedna pratiteljica čija je majka umalo nasjela. Čim je uočila opasnost, Ella je upozorila svoje brojne pratitelje na prijevaru u kojoj se koristi njeno ime.
"Ako vam slučajno dođe request s ovog profila čisto da podsjetim da nije moj i ne držim nikakve nagradne igre tamo niti prodajem išta pa da ne nasjednete na neku glupost. Jao, kako su ljudi glupi, misle da se ne može saznati tko su kad naprave profil s tuđim slikama i imenom", napisala je Ella uz screenshot lažnog profila.
"Ljudi molim vas pamet u glavu, ne nasjedajte na scamove", apelirala je Ella na svoje pratitelje, njih ukupno 1.137.400 na četiri društvene mreže - Instagramu, Facebooku, TikToku i YouTubeu.
Cijeli je slučaj tada prijavila Facebooku koji je nakon nekog vremena uklonio sporni profil. No, nije se uvijek sve odvijalo tako relativno jednostavno.
- Zbog jedne ranije takve prijevare Facebook je i meni blokirao profil misleći da je lažni - prisjeća se.
CYBER KRIMINALCI OBOŽAVAJU BLAGDANE. NAUČITE SE ZAŠTITITI!
Najgore je na Facebooku
U slučaju zlouporabe Ellinog identiteta, upravo se na Facebooku odvija najviše prijevara, objašnjava.
- Facebook intenzivnije koriste generacije starije od 50 koje su sklonije 'pasti' na prijevaru. Većinom se radi o lažnim nagradnim igrama pod mojim imenom s apelom 'javite se u komentar posta o nagradnoj igri, darujem 10.000 kn' ili tako nešto slično, a onda prevaranti u porukama traže broj kartice, CVV kod i druge osobne podatke. To je dovoljno da u tren skinu novce s bankovnog računa. Žrtva možda može kasnije probati vratiti sredstva, ali ako ih je prevarant već potrošio, teško je istjerati pravdu. Žao mi je što ljudi nasjedaju, ali mi je i bizarno da Facebook to automatski ne prepoznaje i ne uklanja, nimalo im nije stalo do ljudi - ističe Ella.
Na ovakve drske prijevare, potvrđuju to i podaci MUP-a, najčešće nasjedaju naši stariji sugrađani. Naime, od ukupno 942 osobe koje su oštećene kaznenim djelom računalna prijevara, njih 324 su osobe starije od 60 godina. Razlozi su vrlo često poodmakla životna dob, samostalno stanovanje te neupućenost i nepažnja, stoga je nužnost edukacije neupitna.
Da su lažne nagradne igre česta vrsta prijevare upozorila je i Hrvatska udruga banaka koja savjetuje građane da uvijek povećanim oprezom provjere vjerodostojnost organizoratora online nagradnih igara, kao i izvor objave.
Ella se, priznaje, trudila i upozoravala pratitelje, no lažne profile i prijevare postalo je gotovo nemoguće pratiti. To je stalna muka s kojom se nesnosno nositi kada si u javnosti poznata osoba.
Na to se zaboravlja, no baš kao i svi oni koji su nasjeli na prijevare, žrtva je i sama Ella. No nije jedina. Lista poznatih osoba koje su se susrele s krađom identiteta na internetu svakim je danom sve duža. Između ostalih, žrtve su bili Renata Končić Minea, Nina Badrić, Mila Horvat, Antonija Blaće, Mate Rimac, Tony Cetinski, Boris Novković, Filip Juričić, Stjepan Hauser...
Neki ljudi misle da su samo lakovjerne i pohlepne osobe žrtve prijevara, što je potpuno pogrešno. Važno je imati na umu da svatko od nas u nekom trenutku može postati meta jer online prevaranti imaju jako široku ciljanu grupu - to su osobe svih profesija, godišta, obrazovanja i prihoda.
Potvrđuju to i podaci MUP-a, prema kojima su računalne prijevare postale najčešće kazneno djelo u skupini kibernetičkih napada, s udjelom od čak 80,1 posto.
Sofisticirani online prevaranti
Online prevaranti su sve lukaviji i sofisticiraniji. Priča s nigerijskim princem davno je potrošeni trik, a moderne prijevare sve su inovativnije i uvjerljivije, podsjećaju na stvarne situacije - od genijalnih nagradnih igri pod krinkom vašeg omiljenog influencera pa sve do pretvaranja da su voditelj vaše organizacije, stoga ih je i teže za otkriti.
Vješti prevaranti često igraju na kartu suosjećanja, iskorištavajući želju za ljubaznošću i velikodušnošću pa vas lako mogu uhvatiti nespremne i iskamčiti od vas novac i/ili bankovne podatke.
No, za influencera poput Elle Dvornik-Pearce kojoj su društvene mreže posao, definitivno najgori oblik računalnog kriminala je - hakiranje.
- Jednom kad ti hakiraju profil, šanse da ga vratiš su gotovo nikakve i to je najstrašnije. Sve se gubi... - dodaje Ella. Krađa Instagrama u njezinoj je sferi doslovno krađa identiteta i izvora prihoda, zato je ona poduzela sve potrebne mjere predostrožnosti.
CYBER KRIMINALCI OBOŽAVAJU BLAGDANE. NAUČITE SE ZAŠTITITI!
- Da bi bio donekle siguran, primjerice, na Instagramu koji je ključan za influencere, trebaš imati posebnu SIM karticu i poseban e-mail račun. K tome, ja ima trostruku provjeru autentičnosti (sigurnosne provjere identiteta, op. a.): Google autentifikator, sigurnosni kod i e-mail. Ako ti je to život, smatram da ga onda trebaš i valjano zaštititi. Kod nas to nitko ne radi, svi Instagram profile otvaraju preko Gmail računa, što ne pruža gotovo nikakvu autentifikaciju i hakerima ne predstavlja nikakvu prepreku - objašnjava Ella koja nikada nije bila hakirana za razliku od blogerice i modne influencerice Lidije Lešić.
Otežajte hakerima posao
Kako biste se barem djelomice osigurali od hakiranja profila na društvenim mrežama osnovna stvar koju možete napraviti jest osmisliti malo kompliciraniju zaporku koja je kombinacija velikih i malih slova, brojeva i posebnih znakova, koja je ponešto duža i jedinstvena za tu mrežu. Nemojte, dakle, za sve što imate koristiti istu zaporku.
Obratite pažnju i na zahtjeve za poruke, posebno one s linkovima, koje vam stižu na Facebook Messenger ili Instagram Inbox te najčešće odlaze u Other inbox ili Neželjeni sadržaj, no ako vam je poruka sumnjiva, gdje god da vam je stigla, nemojte slučajno klikati na poveznicu.
Također, budući da je e-mail doslovno portal u sve vaše društvene mreže, pripazite na mailove koji vam stižu i izgledaju kao da su od Instagrama, Facebooka ili neke druge mreže. Provjerite malo je li netko drugi dobio takav mail, ne klikajte na poveznice i ne dijelite podatke. Za dodatnu sigurnost, bilo bi dobro da uključite barem dvofaktorsku autentifikaciju. Tako ćete, ako dođe do bilo kakve promjene na vašem računu, primite obavijest SMS-om na broj koji ste prethodno potvrdili s kodom koji morate unijeti kako bi se dopustilo daljnje korištenje.
Policija savjetuje da nikada ne ustupate svoje osobne podatke nepoznatim osobama (ime, prezime, adresu, OIB, matični broj, broj bankovne kartice, podatke o iznosu novca na računu i slično) te da ne pokazujete svoje dokumente i bankovne kartice nepoznatim osobama i nikako im ne šaljite preslike. Dobro razmislite kakve podatke dijelite putem društvenih mreža i nemojte klikati na sumnjive linkove.
Kobni online šoping
No, čak i da nemate društvene mreže, u online svijetu niste nedodirljivi - dovoljna je tek jedna kobna online kupnja. Upravo je božićno vrijeme vrhunac sezone za cyber kriminalce i prevarante, ali i vrijeme noćne more za cyber istražitelje. Često će tvrtke ili kupci shvatiti da su provele lažne transakcije tek tjednima ili čak mjesecima kasnije i upravo je zbog toga je prevara s elektroničkom trgovinom toliko opasna - jer dok sve uključene strane prepoznaju prevaru, vjerojatno je već prekasno pronaći počinitelja.
Naša sugovornica, Ella Dvornik-Pearce priznaje da često online šopingira.
- Zamara me to isprobavanje i biranje u trgovinama pa još i gužve... Mislim da je online kupovina znatno profitabilnija i za trgovce jer mnogima je kompliciran proces povrata pa odustaju od vraćanja robe čak i ako s njom nešto ne valja - rekla je Ella. Ona online najčešće kupuje odjeću, dok božićnu kupovinu darova ipak obavlja u trgovinama jer obožava blagdansku atmosferu.
S kupovinom putem interneta počela je još 2014. kada se preselila u London gdje je ta praksa već bila opće prihvaćena. No unatoč svom velikom iskustvu, nikada nije imala većih problema.
- Naravno, dogodilo bi mi se ponekad da paket nikada ne stigne do mene, ali uvijek sam u takvim slučajevima dobila povrat novca. Dogodilo mi se jednom da mi je susjeda ukrala paket, a na kraju su meni poslali novi, pa smo obje profitirale - smije se Ella.
Kako biste ostali vjerni internet kupovini poput Elle, bez loših iskustava, valja se držati nekoliko ključnih savjeta. Osnovno je da nikome i nikada ne šaljete broj bankovne kartice i svoj PIN e-mailom i društvenim mrežama.
Online plaćanja izvršavajte samo preko sigurnih internet stranica (https: protokol) i koristeći sigurne načine povezivanja na Internet (javne WIFI mreže mogu biti rizične). Najsigurnije je kupovati u internet trgovinama koje koriste potpunu autentifikaciju (primjerice, Verified by Visa/MasterCard Secure Code). Preporučuje se da kupujte od provjerenih trgovaca, najbolje onih iz EU jer tako imate zajamčena europska prava kao što je besplatan povrat robe u roku 14 dana.
Mnoge internetske trgovine će vas pitat će vas želite li da stranica zapamti vaše kartične podatke - razmislite je li to baš nužno. Ako je ikako moguće plaćajte pouzećem, tek kada vam stigne paket. Druga sigurnija opcija su prepaid kartice koje nisu vezana uz vaš tekući, žiro ili neki drugi račun, a raspolažete s onoliko novca koliko na nju uplatite. Važno je uvijek čuvati sve dokumente vezane uz online kupovinu jer će vam biti ključni ako nešto pođe po krivu. Svaku osnovanu sumnju u vezi vaše bankovne kartice nakon online kupovine odmah prijavite banci, a pokušaj prijevare prijavite policiji čak i ako niste postali žrtva.
Nemojte upasti u zamku
Kako ne biste upali u zamku prijevara, dobro se informirajte o napretku tehnologije i digitalne komunikacije te ne nasjedajte na lakomislene poruke. Osim čitanja, provjeravajte sve što možete, od URL-a stranica do autentičnosti poruka. Ne upisujte osobne podatke bilo gdje, već samo na mjesta koja pouzdano znate i sve što vam u elektroničkoj pošti ili na društvenim mrežama odlazi u odjeljak 'neželjene pošte', neka tamo i ostane. Nemojte bilo gdje i bilo što potvrđivati sa "Ok" ili "I agree", prvo pažljivo pročitajte što se od vas traži. Ukratko, budite educirani o podjeli svojih osobnih podataka.
Prijavite online prijevaru
Procedura prijave internetske prijevare policiji donedavno se svodila na osobni posjet policijskoj postaji koja je zadužena za vašu četvrt ili mjesto stanovanja. Sada to možete učiniti i online, prijavom e-policiji, na web stranici Ministarstva unutrašnjih poslova i ravnateljstva policije gdje možete, na pod-stranici građani detektivi, pronaći aplikacije za e-dojave svih (pa tako i elektroničkih, to jest, internetskih) sumnjivih događaja. Tu se nalazi i poveznica na mobilnu aplikaciju “MUP – Sigurnost i povjerenje” koju možete instalirati na svoj pametni telefon i putem nje - anonimno ako želite - prijaviti policiji to što hoćete dojaviti.
CYBER KRIMINALCI OBOŽAVAJU BLAGDANE. NAUČITE SE ZAŠTITITI!
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske udruge banaka.