Svake godine pokrene se na desetke milijuna startupova, no njih 90 posto neće dočekati svoj peti rođendan. I svejedno, startup sektor i dalje nezaustavljivo buja. Globalni startup ekosustav u 2026. godini broji više od 150 milijuna aktivnih tvrtki, a samo prošle godine pokrenulo ih se gotovo 50 milijuna. Venture capital ulaganja dosegla su 425 milijardi dolara u 2025. godini, rast od 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. Na startupove koji razvijaju umjetnu inteligenciju otišla je točno polovica tog iznosa. Aktivnih jednoroga, dakle privatnih tvrtki vrijednih milijardu dolara ili više, u ožujku 2026. bilo je 1.705, s ukupnom procijenjenom vrijednošću od 5,2 bilijuna dolara.
Postavlja se logično pitanje: što određuje gdje startup ekosustavi cvjetaju, a gdje ostaju na margini? Veličina tržišta i raspoloživost kapitala sve su manje uvjerljiv odgovor. Estonija, zemlja s 1,36 milijuna stanovnika i bez ijednog globalnog financijskog centra, i Stockholmska regija, metropola koja nije ni blizu deset najvećih u Europi, pokazali su nešto drugačije. Ekosustav se gradi ambicioznošću, politikama, kulturom i strpljenjem, a kad se jednom pokrene, počinje se sam reproducirati.
Na 1,36 milijuna ljudi čak 10 jednoroga!
Spomenuta Estonija jedan je od najsnažnijih primjera snažne startup zajednice, te dokaz kako za stvaranje takvog ekosustava dovoljna i manja sredina. U Estoniji su tako nastali Skype, Bolt, Wise, Pipedrive i Veriff. U zemlji s tek 1,36 milijuna ljudi nastalo je ukupno deset jednoroga, stoga bi se moglo pomisliti da je riječ o kakvoj statističkoj anomaliji. Međutim, ta anomalija ima svoje razloge i temelje.
Estonija je bila jedna od prvih zemalja koja je izgradila potpuno digitalnu državnu upravu, uvela e-Residency program i uklonila administrativne prepreke za osnivanje tvrtke gotovo do nule. Za osnivača koji ne dolazi iz EU to može značiti razliku između pokrenutog i propalog projekta. No strukturni su razlozi tek polovina priče.
Jednako važan efekt su alumni mreže. Skype je stvorio generaciju inženjera i poduzetnika koji su osnivali vlastite tvrtke, Bolt i Wise su u svojim redovima stvorili buduće osnivače, a kapital koji je stvoren cirkulira natrag u ekosustav. Prema podacima Startup Estonije, u prvom kvartalu 2025. estonski su startupi ostvarili rekordnih 1,22 milijarde eura prihoda, rast od 40 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ekosustav je prema StartupBlink indeksu zabilježio godišnji rast od 34 posto, a Tallinn je po prvi put ušao u globalnih top 50 gradova.
Estonski model nije bez mana i nije beskonačno skalabilan, ali jest ponovljiv u temeljnim elementima. Jasna politička volja, niske birokratske barijere i sustav koji nagrađuje reinvestiranje unutar ekosustava. Ukupna kumulativna startup vrijednost Estonije dosegla je 39 milijardi eura, što je zemlja smještava odmah iza Poljske u CEE regiji.
Snažna veza s akademskom zajednicom
Švedski grad Stockholm je nešto drugačiji fenomen. U ovom slučaju, nije riječ o zemlji koja je pametnom politikom poput Estonske uklonila razne barijere, već je to grad koji je sam je izgradio mehanizam koji sustavno proizvodi globalne tehnološke kompanije.
Danas Stockholm ima više jednoroga per capita od bilo kojeg drugog grada na svijetu, osim Silicon Valleya. Spotify, Klarna, Northvolt, King, Mojang, Einride, Lovable samo su neka od globalnih imena koja su nastala ili rasla u ovom gradu. Ukupna vrijednost švedskog startup ekosustava dosegla je 239 milijardi eura, udvostručivši se u posljednjih pet godina. Na početku 2026. Workday je platio 1,1 milijardu dolara za Sanu, startup za enterprise učenje. Legora, koja automatizira zadatke za odvjetničke urede, prikuplja kapital pri valuaciji od 1,8 milijardi dolara. Ukupno, Švedska je iznjedrila više od 41 jednoroga.
Stockholmov model počiva na nekoliko ključnih elemenata. Tehničko sveučilište KTH i Stockholm School of Economics zajedno pune ekosustav diplomiranim osnivačima. Porezni poticaji za dioničke opcije stvaraju snažan alat za privlačenje talenata u startupove koji ne mogu odmah nuditi visoke plaće, a regulatorno okruženje je poticajno. Možda ključno, ponavlja se efekt poznat i iz Estonije: uspješni osnivači i rani zaposlenici reinvestiraju kapital, znanje i mreže u sljedeći val. Ta se energija, prema izjavama samih stockholmskih osnivača i analizama vodećih poslovnih medija s početka 2026. godine, danas sve više usmjerava prema razvoju AI startupova.
Finska se fokusira na deep tech
Finska, švedski susjed, ima malo drugačiji pristup. Dok je Stockholm izgradio ime u fintechu, gamingu i potrošačkim platformama, Helsinki se usmjerio prema onome što je teže i sporije izgraditi, a to su tehnologije koje zahtijevaju istraživanje, hardver ili infrastrukturu na razini koja nadilazi softversko obrtništvo. Finska danas ukupno broji 21 jednoroga.
Prema podacima StartupBlinka, finski ekosustav raste 26 posto godišnje i zauzima 15. mjesto globalno. U 2025. finski deep tech startupi prikupili su rekordnih 1,594 milijarde eura, što je rast od 170 posto u odnosu na prethodnu godinu. IQM radi na kvantnom računarstvu i u trećem kvartalu 2025. zatvorio je seriju B od 275 milijuna eura. ICEYE je izgradio vlastitu konstelaciju SAR satelita koji prikupljaju podatke o Zemlji. Oura je kroz svoje pametne prstene postala globalna referentna točka za nosivu zdravstvenu tehnologiju. Maria 01, startup kampus u središtu Helsinkija, ostaje najveći takav kampus u nordijskim zemljama, s više od 4.200 tvrtki u ekosustavu koji generira oko 14 milijardi dolara godišnjih prihoda.
A gdje smo mi?
Hrvatska startup priča nije velika po broju, ali je sve relevantnija po intenzitetu. Infobip je 2020. postao prvi hrvatski jednorog, a ta platforma za poslovnu komunikaciju danas zapošljava više od 3.500 zaposlenika diljem svijeta. Rimac Automobili pridružio se tom popisu 2022. s valuacijom od 2,14 milijarde dolara. Kako je već dobro poznato, Mate Rimac je pokrenuo tvrtku u garaži 2009., a danas Rimac Technology isporučuje električne pogonske sustave za neke od najpoznatijih automobilskih brendova u svijetu.
Ukupna ulaganja u hrvatske startupe u 2025. dosegla su oko 47 milijuna eura, s naglaskom na kvalitetne seed runde i strateška partnerstva. Godina je bila nešto tiša od rekordne 2024., ali EU-Startups je u siječnju 2026. identificirao deset hrvatskih startupova vrijednih praćenja, od kojih nekoliko dolazi izvan Zagreba, što govori da ekosustav širi svoju geografsku bazu. Primjerice, čakovečki Genesis Space Flight Laboratories, osnovan 2025. s početnih 300 tisuća eura, gradi modularne mikrogravitacijske platforme za svemirska istraživanja.
Najvažniji podatak nije financijski. Dealroomov Global Tech Ecosystem Index za 2025. godinu svrstao je Zagreb u globalni top 20 najbrže rastućih tech hubova, u skupini s Vilniusom i Kijevom, a ispred Varšave, Atene i Praga. Kriterij koji mjeri rast u odnosu na BDP per capita i troškove življenja potvrdio je ono što se na terenu već moglo osjetiti. Zagreb je ekosustav u zamahu, s jasnim inženjerskim potencijalom i rastućom kulturom akademskog poduzetništva. No biti na globalnoj karti vrijedno je samo ako se na toj poziciji i gradi.
Postoji mjesto gdje se ta energija sabire i usmjerava
Upravo tu ulaze Inovacijski centar Nikola Tesla i program Nuqleus koji djeluje unutar njega. Nuqleus educira istraživače i osnivače, pomaže im u prvim koracima komercijalizacije i stvara odnose s europskim investitorima i institucijama. U srpnju prošle godine, na prvom Liftoffu, Zagreb je bio domaćin oko 500 sudionika, od investitora i osnivača do znanstvenika i donositelja odluka. Skup je prepoznat kao vodeći deep tech događaj u CEE regiji, a u razgovoru su sudjelovali predstavnici vodećih europskih institucija i fondova.
Ove godine, 30. lipnja i 1. srpnja, Liftoff se vraća u Mozaik Event Centar, s programom koji je po dubini i relevantnosti ozbiljan korak naprijed. Jedna od centralnih figura dolaska je Michiel Scheffer, predsjednik upravnog odbora Europskog vijeća za inovacije. EIC je jedna od ključnih europskih institucija za financiranje deep tech inovacija i upravo razvija Pre-Accelerator program namijenjen zemljama srednje i istočne Europe, što svrstava Hrvatsku izravno u fokus institucionalnog interesa. Scheffer će na konferenciji komentirati stanje regije i perspektive tog programa. Uz njega, govornici dolaze iz UnternehmerTUMa, koji je prema Financial Timesu vodeći sveučilišni startup centar u Europi, te KTH Innovationa iz Stockholma i Europske investicijske banke, dakle iz samog srca europske inovacijske infrastrukture.
Osvrćući se na stanje startup i deep-tech ekosustava u CEE regiji, Michiel Scheffer je istaknuo kako srednja i istočna Europa imaju iznimno snažne temelje u matematičkim i fizikalnim znanostima, što stvara kvalitetnu bazu talenata. Međutim, upozorava da je regija previše usmjerena na pretvaranje tih vještina u razvoj softvera, dok fundamentalne inovacije ostaju u drugom planu. Kao ključne nedostatke regije Scheffer izdvaja sustav zaštite intelektualnog vlasništva, brigu o pravu na komercijalizaciju te samu kvalitetu poslovnih planova.
Kako bi EIC pomogao u smanjenju jaza prema zapadnoj Europi, aktivno rade na povećanju broja i kvalitete prijava kroz prisutnost na velikim i fokusiranim događanjima, s posebnim naglaskom na regionalnu suradnju:
"Liftoff ima potencijal postati prekogranični događaj za cijelu jugoistočnu Europu, što je razlog zašto mu drugu godinu za redom posvećujemo dodatnu pažnju, uz nadu i doprinos tom razvoju" - rekao je Scheffer.
Poseban dio programa bit će Nuqleus Demo Day, na kojemu će se najperspektivniji startupi iz Startup Builder programa predstaviti investitorima i partnerima. Izložba inkubatora iz CEE regije pružit će uvid u raznolikost ekosustava koji se gradi u susjedstvu. Konferenciju podržavaju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i Svjetska banka kroz projekt DIGIT, što joj daje institucionalnu težinu i pokazuje stratešku odlučnost da Hrvatska postane jedan od startup lidera u regiji. Kad takav skup institucija dođe u Zagreb, to nije samo još jedan događaj nego potvrda da je ekosustav dostigao razinu na kojoj ga ozbiljna europska zajednica percipira kao važnu inicijativu za razvoj deep tech ekosustava regije.
Estonija nije postala sinonim za startup uspjeh zahvaljujući jednom projektu. Stockholm nije izgradio svoju poziciju za jednu godinu. No svi su ti ekosustavi imali trenutke u kojima se zamah počeo graditi, a zajednica je prepoznala važnost biti u prostoriji dok se pišu pravila igre. Zagreb je sada na toj točki.
Ulaznice i program dostupni su na Entriju.
Europska scena je šarolika
Europska startup scena 2025. nije bila unificirana priča o napretku. London ostaje europski lider i treći grad na globalnom poretku prema Startup Genomeu, ali je po prvi put od 2019. izgubio jednu poziciju. Pariz je napredovao, Madrid je spektakularno ušao u globalni top 40 po prvi put. Berlin, Amsterdam i Zürich blago su nazadovali. Ukupna vrijednost europskog ekosustava pala je 24 posto, nešto više nego u Sjevernoj Americi ili Aziji.
Slika je u regiji srednje i istočne Europe znatno optimističnija. Vrijednost tamošnjeg startup ekosustava dosegnula je 243 milijarde eura, što znači da je od 2015. godine narastao impresivnih 15,5 puta, ostavljajući zapadnoeuropski prosjek daleko iza sebe. Regija danas broji 56 jednoroga, a predvode je Poljska s 14 i Estonija s 10 takvih tvrtki. Hrvatska sa svoja dva službena jednoroga i nizom brzorastućih tvrtki čvrsto drži korak s Litvom i Rumunjskom. Ipak, od pukih brojki važnija je otpornost. Dok je zapadna Europa u 2023. godini zabilježila oštar pad investicija od 35 posto, CEE regija pretrpjela je pad od svega 15 posto, dokazujući da ovdašnje tržište ne samo da raste, već je i iznimno stabilno.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Inovacijskog centra Nikola Tesla.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....