Marko Pogačić ima 24 godine i studira na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Prošlo je ljeto već u srpnju očistio sve ispite na trećoj godini i ostala mu je samo obrana završnog, tako da su pred njim bila dva slobodna mjeseca koja je mogao provesti kako god je želio. Mogao je ići na more, odmoriti ili se baviti hobijem, no on je odabrao nešto sasvim drugačije – odlučio je dalje učiti i raditi na sebi, iako će nakon završenog studija zasigurno pronaći posao u struci.
Prijavio se na King ICT Akademiju, program plaćene ljetne prakse koji provodi spomenuta tvrtka. Plan je bio naučiti više o svijetu razvoja web aplikacija, steći iskustvo rada u različitim alatima, no na kraju je dobio puno više. Pogačić je, naime, nakon programa dobio posao u toj firmi.
Sve veće zanimanje za IT smjerove
- Definitivno je važno pohađati dodatne edukativne programe van fakulteta. Nakon studija, studenti imaju osnovna znanja o nekoliko tehnologija, no potrebno se fokusirati na jedan dio te ga usavršiti i primijeniti. Dodatni edukativni programi su super zato što možeš sam odabrati nešto što te zanima te se ne dovodiš u situaciju da učiš nešto što ne voliš. Osoba koja prolazi neke programe je svakako bolje pozicionirana od nekoga tko je samo prošao fakultetski kurikulum – kaže nam danas Pogačić.
E sad, zašto je njegovo iskustvo važno? Nekoliko puta godišnje u medijskom prostoru se pojavi dobro poznata informacija da Hrvatskoj nedostaje radnika u IT industriji, no isto tako se piše da ima sve više i više zanimanja za studije informatičkog smjera. Primjerice, broj maturanata koji se upisuju na neki od Algebrinih preddiplomskih studija specijaliziranih za IT industriju svake godine raste po prosječnoj stopi od 10 do 15 posto već dulji niz godina.
- Porast mladih koji svoju budućnost vide u informatičkim tehnologijama je fenomen cijelog svijeta, ne samo Hrvatske, a tome u prilog govore i istraživanja koja provodi Institut za društvena istraživanja i gdje je evidentno da je za srednjoškolce karijera u informacijskim tehnologijama jedna od najpoželjnijih – kaže Hrvoje Josip Balen, član uprave Algebre i predsjednik Upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra.
IT industrija raste brže od ukupnog gospodarstva
Veliko zanimanje za studije iz područja IT-a ne čudi ni malo kada uzmemo u obzir da se radi o sektoru koji neprestano raste. Prema dokumentu Analiza hrvatske IT industrije od 2014. - 2019., IT industrija u Hrvatskoj rasla je dvostruko brže nego ukupno gospodarstvo s time da je u 2019. godini ostvarila ukupni prihod od 27 milijardi kuna, uz godišnji rast od 12 posto.
Ipak, čak i u toj grani zanimanja gdje se radnici traže povećalom, nije nikako svejedno gdje će se određeni programer ili sistemski inženjer zaposliti. Prosječna neto plaća IT zaposlenika se kreće oko 8.600 kuna, a razlike na regionalnoj razini su značajne, tako da nije jednaka plaća u Zagrebu ili u Gospiću, iako rad na daljinu može lako premostiti taj problem. Ono što ne može, pak, su uvjeti za daljnji razvoj i napredovanje koji variraju od tvrtke do tvrtke.
- Svakako postoji velika diskrepancija u uvjetima koji se nude perspektivnim inženjerima. Tu ne mislim na pomodarski stolni nogomet ili sobu za PlayStation, već na važne radne uvjete. Preporučujem stoga mladim IT-jevcima da s poslodavcem razgovaraju o mogućnostima i prilikama za daljnju edukaciju i usavršavanje. U najboljoj situaciji za ponuditi dobre naknade su trenutno tehnološke firme koje imaju garantirane velike investicije za daljnji rast i razvoj, a u takvoj poziciji su i tehnološke tvrtke čiji dominantni izvor prihoda je izvan Hrvatske – objašnjava Balen.
No, opet, treba dobiti posao u jednoj takvoj firmi. Upravo zato je bitno da studenti koji planiraju nastaviti karijeru u IT sektoru konstantno rade na sebi jer je konkurencija za pronalazak izuzetno kvalitetnog posla sve veća, a formalno obrazovanja ne može uvijek biti dovoljno da premosti taj jaz u kvaliteti između, recimo, dobrog i odličnog programera. To smatraju i u King ICT-u.
- Neovisno o kvaliteti programa, razlika između prosječnog i odličnog studenta nije u tome što uči i radi za vrijeme predavanja već u tome što uči i radi u svoje slobodno vrijeme – govore iz King ICT-a.
Poslodavci očekuju više od svojih zaposlenika
Slaže se i Balen, koji navodi da svi mladi IT-jevci nisu nikako isti jer niti kurikulumi, nastavnici ili kriteriji raznih fakulteta, sveučilišta ili veleučilišta nisu jednaki. On ističe i da su primijetili da mladi u zadnjih 5 godina dolaze kod poslodavaca s puno većim očekivanjima o brzini razvoja unutar organizacije i kompenzacijama za posao, nego što je to bio slučaj u prošlosti te vjeruje da su poslodavci također primijetili slične trendove na tržištu rada.
- Odličnog programera od prosječnog razlikuje svakako strast za rješavanjem problema na način koji drugi još nisu iskoristili. Razlikuju se i po aspiracijama za daljnjim napredovanjem i spremnosti za učenjem novih stvari te upravo po želji i spremnosti za kontinuiranim razvojem; možda ponajviše, razlikuju se i po tome što oni vrhunski nikad nisu obični „koderi“ već ih zanimaju širi aspekti društva i poslovanja koje onda s vremenom nauče implementirati u rješenja koja razvijaju – navodi Balen .
Nisu se povećale samo aspiracije studenata, nego i poslodavca. Analiza The Future of Jobs Report Svjetskoga ekonomskog foruma pokazuje da danas čak 94 posto poslodavaca očekuje od svojih zaposlenika da steknu nove vještine na poslu koji rade, što je veliki skok s obzirom na to da je prije tri godine usvajanje novih znanja tražilo 65 posto poslodavaca.
- Kontinuirano usavršavanje apsolutno je nužno za one koji žele ozbiljnu karijeru stručnjaka u digitalnim zanimanjima – primjerice, dobar programer kontinuirano će se susretati s novim programskim jezicima, razvojnim okruženjima i tehnologijama, baš kao što će to morati činiti i „sistemaš“ ili kao što će dizajner ili stručnjak za digitalni marketing morati pratiti trendove na tim područjima. Ponekad će ta daljnja obrazovanja biti formalnog karaktera, a katkada neformalnog, kroz neke kratke tečajeve, seminare kod poslodavca ili samostalnu online edukaciju kada se savladava neko novo područje ili tema, no važnost kontinuiranog usavršavanja ne mogu dovoljno naglasiti – kaže Balen.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i King ICT-a.