Umjetna inteligencija, kao revolucionarni alat, značajno je utjecala na različite aspekte ove opsežne industrije, od planiranja projekata do njihove izvedbe, te je postala pokretač inovacija i učinkovitosti. Trenutna vrijednost globalnog AI tržišta doseže gotovo 100 milijardi dolara, a istraživanja prognoziraju kako bi se njena vrijednost do 2030. godine mogla udeseterostručiti. Osim u IT industriji, primjena ovakvih alata proširila se i na brojne druge industrije, kao što su medicina, promet i umjetnost.
Sveobuhvatnost primjene ove relativno nove tehnologije nameće pitanje hoće li u budućnosti AI predstavljati prijetnju ljudskoj radnoj snazi u tech development industriji, ali i brojnim drugim strukama. Kako bismo saznali postoji li zaista razlog za brigu te kakva je budućnost umjetne inteligencije u kontekstu IT development industrije, obratili smo se nekim od vodećih stručnjaka domaće AI i developerske scene - voditelju tima za AI rješenja Karlu Kneževiću iz tvrtke Sofascore, članici upravnog odbora udruge CroAI Petri Horvatović i Staff AI inženjerki iz tvrtke Infobip Martini Ćurić.
Prilika ili prijetnja?
- Mnogi govore kako će umjetna inteligencija zamijeniti programere i često se programere i umjetnu inteligenciju stavlja na suprotne strane arene, ali situacija je drugačija. Umjetna inteligencija će pomoći programerima i uštedjeti im vrijeme na manje izazovnim zadacima. S druge strane, umjetna inteligencija griješi i zadatak programera bit će provjera rješenja te reakcija na greške – pojašnjava Knežević.
Iako može biti od velike pomoći pri radu, nadovezuje se Petra Horvatović, AI sustavi još uvijek su daleko od razine na kojoj im možemo prepustiti da ozbiljne zadatke obavljaju sami i bez nadzora.
- Iz moje perspektive nema bojazni da će umjetna inteligencija uzrokovati gubitak posla, već će stvoriti nova radna mjesta za tržišta. Važno je napomenuti da, iako AI može biti moćan alat, on ne zamjenjuje ljudsku kreativnost i viziju – kaže Horvatović.
Umjetna inteligencija, prema tome, neće u značajnoj mjeri istisnuti ljudsku radnu snagu, ali će, ističe Horvatović, značajno utjecati na transformaciju brojnih industrija.
Iz potonjeg razloga važno se prilagoditi, dodaje Ćurić, i biti uvijek spreman za tržišne novitete.
Nova radna mjesta
- Neki poslovi u budućnosti bit će obavljani efikasnije uz umjetnu inteligenciju, što bi moglo smanjiti potreban broj zaposlenika. Umjetna inteligencija će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, ali će vjerojatno zamijeniti lakše i repetitivne zadatke. No, u budućnosti neće samostalno programirati kompleksne sustave. Programeri će dobiti dodatne odgovornosti u svom poslu – smatra Ćurić.
Zadatke koji su podložni automatizaciji, kao što su obrada podataka, nadzor i kontrola kvalitete, u značajnoj mjeri će pospješiti umjetna inteligencija, ali isključivo uz ljudski nadzor. I dok je programerima i ostalim pripadnicima developerske industrije AI već godinama dio stručnog žargona, mnogi laici još uvijek nisu u potpunosti upoznati s činjenicom da se AI rješenja već nalaze u brojnim aplikacijama i programima koje koristimo na svakodnevnoj razini i van IT industrije.
Prema viđenju Karla Kneževića, osim na IT industriju, umjetna inteligencija značajno je utjecala i na veliku većinu ostalih sektora. U medicini i zdravstvu razvijaju se napredni sustavi za dijagnostiku, predviđanje bolesti i upravljanje kroničnim stanjima. Financijski sektor također koristi AI za ključnu ulogu u analizi i predviđanju tržišnih kretanja, upravljanju portfeljima te procjeni rizika. E-trgovina i marketing koriste AI za personalizaciju preporuka proizvoda i pružanje prilagođenog korisničkog iskustva. Automobilska industrija bilježi znatan napredak u autonomnoj vožnji, a umjetna inteligencija nije zaobišla ni umjetnost.
Značaj u umjetnosti
Umjetnički sektor i galerije također imaju potencijal značajno profitirati od primjene umjetne inteligencije. Horvatović navodi da u AI-ju vidi priliku za poboljšanjem osobnog iskustva posjetitelja muzeja i galerija.
- Umjetna inteligencija revolucionirala je proces razvoja novih tehnologija i u industriji umjetnosti otvarajući nove mogućnosti za kreativnost, personalizaciju, očuvanje i suradnju, što je samu industriju učinilo dinamičnijom i inovativnijom nego ikad prije. Recimo, u svijetu galerija postoje neki primjetni trendovi u implementaciji umjetne inteligencije kako bi se obogatila iskustva posjetitelja i poboljšala učinkovitost samih galerija – objašnjava Horvatović.
Sudeći po iskustvima stručnjaka koji se ovom tehnologijom bave svakodnevno, pred nama je boom efikasnosti, pri čemu će umjetna inteligencija služiti kao pomoć koja će ljudskoj snazi omogućiti da svoje intelektualne resurse usmjeri u naprednije zadatke.
- Već sada umjetna inteligencija može učiniti programere efikasnijim generiranjem jednostavnijeg koda, popravljanjem bug-ova i objašnjavanjem dijelova koda – objašnjava Ćurić.
Po mišljenju Karla Kneževića, koji se kao voditelj tima za AI rješenja u tvrtku Sofascore na dnevnoj bazi susreće s ovom tehnologijom, integracija umjetne inteligencije znatno je transformirala industriju tehnološkog razvoja na različite načine. To uključuje povećanu učinkovitost, pružanje personaliziranih usluga te stvaranje novih mogućnosti zahvaljujući brzoj obradi velike količine podataka. Primjeri njenog utjecaja su poboljšanje automatizacije procesa, prilagođavanje korisničkog iskustva, napredna analiza podataka, razvoj napredne robotske automatizacije, stvaranje autonomnih vozila, unaprijeđeni sustavi prijevoda i jezičnih usluga te napredna dijagnostika i predviđanja.
- Iz moje perspektive, kombinacija faktora donijela je značajne promjene u tech development industriji i to omogućivši inovativnost, optimizaciju i svakako bolje korisničko iskustvo. Na primjer, automatizacija procesa i napredna analitika omogućili su prilagođavanje usluga prema individualnim potrebama korisnika, kao što su analiza podataka o korisničkom ponašanju i preferencijama, što nam uvelike olakšava kreiranje personaliziranog iskustva – smatra Horvatović.
Moralna pitanja
Uz nove mogućnosti i priliku za brzi rast i razvoj, rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji sa sobom donose i potencijalne izazove čije rješavanje još uvijek nadilazi njene mogućnosti. Automatizirani procesi umjetnoj inteligenciji ne predstavljaju problem, no neke odlike, kao što su moralnost i etičnost, struka još uvijek isključivo pripisuje ljudima. Dok pitanja etičnosti u pravilu ne utječu na efikasnost ili brzinu radnog procesa, itekako su bitne u široj društvenoj slici.
- Integracija AI-ja u industriju tehnološkog sektora svakako nosi sa sobom neke značajne rizike i izazove. Neki od ključnih problema uključuju etiku i odgovornost, sigurnost i privatnost podataka, nepredvidljivost AI sustava, regulaciju i pravna pitanja te utjecaj na tržište rada – objašnjava Knežević.
S druge strane, Ćurić kao jedan od izazova prepoznaje i smanjenje efikasnosti. ChatGPT i GPT-4, kao i drugi AI jezični modeli, povremeno mogu generirati suptilne greške koje je teško primijetiti, što može dovesti do gubitka znatnog vremena.
- U najekstremnijim situacijama, postoji mogućnost da programeri postanu previše ovisni o ovim tehnologijama, bez dodatne provjere, što bi moglo rezultirati uvođenjem bugova i nestabilnog koda – poentira Ćurić.
Kao i kod svih novih trendova i tehnoloških noviteta, ljudska zajednica je ta koja je u središtu. Upravo zato dijalog između dionika i razmjena iskustva predstavljaju značajan su faktor u daljnjem razvoju i implementaciji AI rješenja. Budućnost umjetne inteligencije u kontekstu developerske industrije, ali i brojnih drugih jedna je od tema o kojoj će biti govora na nadolazećoj Shift 2023 konferenciji u organizaciji tvrtke Infobip. Od 18. do 19. rujna u Zadru će se okupiti neka od najutjecajnijih imena svjetske dev scene kao što su John Romero, Joyce Lin, Nader Dabit i Eddie Jaoude, a ova vruća tech tema bit će u središtu zbivanja. Shift, kao jedna od najpopularnijih europskih developerskih konferencija proširio se i preko Atlantika pa je ove godine održana i Shift konferencija u Miamiu, a nadolazeće 12. izdanje konferencije Hrvatsku ponovno stavlja na kartu globalne developerske industrije.
Stručne konferencije značajan su faktor pri uvođenju novih tehnologija i njihovom razvoju jer omogućuju profesionalcima da prošire svoje vidike i vide kako drugi rade, dok laicima približavaju teme koje su u javnom diskursu često zanemarene ili nedovoljno pristupačne. Međutim, kad su u pitanju umjetna inteligencija i njen utjecaj na poslovni krajolik, simbioza tehnologije i ljudskih potencijala nameće se kao logičan korak.
- Već sada živimo u vremenu kohabitacije čovjeka i umjetne inteligencije, a oni zaposlenici koji će se znati služiti umjetnom inteligencijom svakako će biti vrlo tražena radna snaga. Umjetna inteligencija svakako će promijeniti strukturu tržišta rada, ali će stvoriti i mnogobrojne prilike. Važno je da zaposlenici prate razvoj AI-ja u svom sektoru i na vrijeme krenu koristiti AI u svom radu. S druge strane, važno je da i obrazovni sustav pripremi generacije koje tek trebaju izaći na tržište rada na prilagodbu i suživot s alatima umjetne inteligencije. Zaposlenici koji će se opirati promjenama ili doživljavati AI kao konkurenciju uskoro bi se mogli naći pred zidom – zaključuje Knežević.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Infobipa.