Kad bi vas netko zamolio da mu svojim riječima objasnite diverzifikaciju rizika – što biste mu rekli? Da vas, pak, pitaju što su inflacija i deflacija, koji odgovor biste tad dali? A da vas dijete zatraži da mu pojasnite što je budžet i kako upravljati njime, biste li mu znali uzvratiti?
Iako su to bazični pojmovi financijske pismenosti koje bi trebali poznavati svi hrvatski građani, istraživanja su pokazala da velika većina još uvijek nije upoznata s ovim, a kamo li kompleksnijim temama iz financija i bankarstva.
Situacija je, drugim riječima, još uvijek daleko od bajne, ali novije studije pokazuju da se financijska pismenost u Hrvatskoj polako popravlja.
Naime, rezultati istraživanja razine financijske pismenosti u Hrvatskoj koje je krajem 2019. provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoji (OECD) ukazuje na blagi rast pismenosti u odnosu na 2015. godinu.
Prema studiji, prosječna ocjena financijske pismenosti hrvatskih građana iznosi 12,3 od ukupno 21 boda, dok je u 2015. iznosila 11,7 bodova. OECD je to isto istraživanje provodio u Rumunjskoj, Sjevernoj Makedoniji, Gruziji, Moldaviji, Bugarskoj i Crnoj Gori. Pokazalo se da je razina pismenosti u Hrvatskoj iznad prosjeka u usporedbi s drugim spomenutim zemljama. Ondje prosječna ocjena iznosi 12 bodova, odnosno 0,3 manje nego u kod nas, čime se Hrvatska približila prosječnoj ocjeni financijske pismenosti zemalja G20 iz 2017., a iznosi 12,7 bodova.
Hrvati su, s druge strane, najlošije rezultate postigli u drugim dimenzijama financijske pismenosti poput financijske kontrole. Naime, samo polovica kućanstava budžetira svoje prihode i rashode, iako su odgovorni za financijske odluke u obitelji.
Viša predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta Vedrana Pribičević kaže da je nebilježenje prihoda i rashoda ujedno i najveća greška jer dovodi do minusa po računima koji se koriste za financiranje potrošnje, umjesto da služe za nepredviđene izdatke.
Pozitivan trend
- Hrvati su dobro upoznati s načinima kako se stvara bogatstvo, ali nisu onoliko bogati koliko bi mogli i željeli biti. Naši građani ne žive rastrošno, već neracionalno, a to je puno lakše za promijeniti – kaže Pribičević.
Pozitivne promjene su, kako smo već kazali, itekako prisutne, a na takav trend su snažno utjecale i dva ključna događaja na društvenoj i gospodarskoj sceni.
Prvi u nizu je ulazak u Europsku uniju.
- Ulaskom Hrvatske u EU, građani su postali svjesniji svojih prava i investicijskih mogućnosti koje su im dostupne. Hrvatski građani sad također imaju pristup i financijskim uslugama izvan granica Hrvatske, što povećava razinu konkurencije i stimulira inovacije u financijskom sektoru. U konačnici, veliki broj hrvatskih građana je i odselio u druge dijelove Europske unije gdje su se susreli s drugim financijskim sustavima i kulturom. To ih je možda motiviralo da nauče upravljati svojim financijama u drugom kontekstu i isto prenesu svojoj užoj ili široj obitelji koja je ostala u Hrvatskoj – pojašnjava financijska stručnjakinja.
Drugi, koji je također bitno spomenuti, je sve veća pojava radionica i edukacija o financijskoj pismenosti građana u Hrvatskoj. Važnost financijskog opismenjavanja nacije prepoznali su mnogi, od privatnih i državnih institucija, do pojedinih stručnjaka koji su se samoinicijativno angažirali na društvenim mrežama.
Jedan noviji projekt s ciljem informiranja hrvatskih građana o osnovnim financijskim pojmovima je i virtualna Financijska početnica „Oni – od plaće do plaće“ koju je RBA kreirao u suradnji sa splitskom umjetnicom Tisjom Kljaković Braić. Riječ je o knjižici koja sadrži 26 ilustriranih situacija na temu financija, a u njima pratimo kako se poznati Tisjin par Oni snalazi pri kupnji novog stana, otplati rate, online kupovini i drugim sličnim scenarijima iz života.
- Ovim projektom započinjemo intenzivniji razgovor o financijskoj pismenosti. Financije su sastavni dio svačijeg života i zato želimo pojednostaviti i približiti osnove. Program namjeravamo nadograđivati idućom razinom koja će obuhvaćati kompleksnije financijske pojmove - rekao je Ivan Tolić, direktor Komunikacija i održivosti u RBA.
U kampanji sudjeluju i Vedrana Pribičević te ekonomska psihologinja Andrijana Mušura Gabor, koje su autorice bloga na službenim stranicama kampanje, gdje se nalazi i kviz čiji rezultati pokazuju koliko znamo o najčešćim financijskim pojmovima.
Značajan utjecaj
Recentno istraživanje učinkovitosti edukacija financijske pismenosti Kaise i suradnika (2022.), analizirano na 22 zemlje i preko 16.000 sudionika, pokazuje kako imaju značajan utjecaj na porast financijskog znanja i financijskog ponašanja.
No, financijska pismenost nije važna samo da znamo odgovoriti na pitanja s početka ovog članka, već i da razumijemo mnoge druge pojmove kao što su što su štednja, ulaganje, upravljanje kreditima i financijsko planiranje. Bitna je i za donošenje odluka o upravljanju osobnih financija i da raspoznajemo psihološke čimbenike koji mogu utjecati na naše financijske izbore.
- Podučavanje financijske kompetentnosti, gdje se ljude također upoznaje s vlastitim psihološkim tendencijama koje ih mogu sprječavati u postizanju optimalnog financijskog ponašanja, važan je dodatak postojećim financijskim edukacijama. Rješenje nije samo u uvođenju predmeta financijske pismenosti u obvezni program škola, što je svakako jedna od relevantnih mogućnosti, već jedan sustavni i sveobuhvatni pristup identificiranju trenutnog stanja na temelju kojeg se osmišljavaju učinkovita rješenja s ciljem poboljšanja financijske pismenosti - kaže ekonomska psihologinja Andrijana Mušura Gabor koja smatra da odrasli imaju važnu ulogu po pitanju financijske pismenosti kod djece.
Osnovni pristup financijskom opismenjavanju djece je, kaže, objasniti da je novac potreban za kupnju stvari. Također može biti korisno uključiti djecu u donošenje odluka o budžetu, poput planiranja obroka ili odabira kako potrošiti novac na obiteljske izlete. Roditelji, nadodaje, također mogu naučiti svoju djecu štedjeti postavljanjem cilja štednje, kao što je kupnja igračke, a zatim im pomoći da prate svoj napredak prema tom cilju.
- Osim toga, roditelji mogu koristiti situacije iz stvarnog života kako bi naučili svoju djecu o novcu, primjerice odvesti ih u trgovinu i pokazati im kako uspoređivati cijene i odabrati kvalitetne proizvode. U konačnici, roditelji mogu potražiti besplatne resurse i online alate, kao što su igre i radne zadatke iz financijske pismenosti, kako bi djeci pomogli savladati osnove financijske pismenosti. Primjenom ovih strategija, roditelji koji si ne mogu priuštiti davanje džeparca svojoj djeci još uvijek mogu naučiti svoju djecu važnim financijskim vještinama – ističe Mušura Gabor
Veliku ulogu, kaže ekonomska psihologinja, imaju i poslodavci koji bi svojim zaposlenicima trebali osigurati informiranje i educiranje o financijskoj pismenosti putem radionica i seminara.
Odlični uzori
- Jedan zanimljiv pristup je automatska eskalacija štednje gdje se zaposlenici obvezuju štedjeti po većoj stopi svaki put kada dobiju povišicu. Na ovaj način se uklanja bol zbog odricanja od novca te se novac predodređen za štednju automatski prebacuje na štedni račun. Uvođenje ovakvog programa, koji se inače u SAD-u naziva „SMarT“ (eng. Save More Tomorrow) rezultira značajno većoj stopi štednje zaposlenika u odnosu na zaposlenike koji u njemu ne sudjeluju. Poslodavci također mogu uložiti u razvoj digitalnih alata koji bi služili kao planeri ili kalkulatori za lakše upravljanje financijama. Jedan izvrstan primjer iz SAD-a je „Hello Wallet“. Odnosno internetska i mobilna aplikacija koja zaposlenicima daje personalizirane financijske savjete i temelji se na principima bihevioralne znanosti kako bi potaknula zaposlenike na pozitivna financijska ponašanja. Tvorci aplikacije tvrde kako pomaže zaposlenicima štedjeti 30 posto više novaca – govori Mušura Gabor te Finsku, potom, navodi kao izvrstan primjer države koja brine o financijskoj pismenosti svojih građana.
Finska je poznata po odličnim financijskim uslugama koje nudi svojim građanima, a posebno se izdvaja osobni mikro-kredit kao alternativa potrošačkim kreditima i brzim pozajmicama s ciljem sprječavanja pretjeranog zaduživanja.
Pribičević se, pak, kod ove skandinavske države dopada način na koji je financijsko opismenjavanje integrirala u obrazovni sustav.
- No, to nikako ne znači da Finci u školi imaju samo jedan predmet posvećen financijskoj pismenosti. Naprotiv, ekonomska i financijska pismenost dio je transdisciplinarnih tema koje se proučavaju unutar kurikuluma društvenih znanosti, kao dio modula koji nazivaju „ekonomsko znanje“. Ishodi učenja tog modula nisu samo usmjereni na razvijanje kompetencija koje su ključne za vođenje osobnih financija, već uključuju i shvaćanje puno šireg makroekonomskog konteksta. Elementi bitni za financijsku pismenost tako se obrađuju kroz cijeli sijaset predmeta, od domaćinstva u kojem se uči raspolagati kućnim budžetom, do matematike, ekonomije, ali i etike. Učenike se podučava i o tome kako planirati za budućnost, izabrati pravu karijeru, postati poduzetnikom i na koji način participirati u demokraciji – pojašnjava Pribičević te dodaje kako Finci jako dobro znaju da financijska pismenost direktno utječe na financijsko blagostanje i time na kvalitetu života.
Put u siromaštvo
Briga o financijama za života će, pojašnjava, utjecati i na planiranje mirovine, što značajno smanjuje razine stresa i povećava razinu općeg zadovoljstva životom.
- Niska razina financijske pismenosti siguran je put ne samo u trenutno siromaštvo i dužničko ropstvo, već može dovesti i do intergeneracijskog transfera siromaštva, gdje djeca od roditelja ne dobivaju ključne informacije o financijski odgovornom ponašanju. To im u konačnici smanjuje vjerojatnost da uz pomoć pravilnih odluka i te vlastitim trudom uspiju izroniti iz zamke siromaštva – navodi Pribičević.
Pet glavnih koncepata koje, smatra Pribičević, svaki građanim mora razumjeti za kvalitetniji život su budžet, štednja, kamatna stopa, kredit i investiranje.
- Budžetiranje je bitno za praćenje prihoda i troškova, ali i za planiranje. To je fundament, a četiri druga pojma su nadgradnja. Osim što je potrebno da građani imaju faktografska znanja o tim pojmovima, bitno je i da shvaćaju i makroekonomski kontekst, primjerice što se sa štednjom i kamatnim stopama događa u recesijama – ističe Pribičević.
Financijska kompetentnost rezultat je, uzvraća Mušura Gabor, više faktora – edukacije, financijske uključivosti, povjerenja u institucije te kulturalnih vrijednosti.
- Kad se poklope svi ovi aspekti, Hrvatska će postati u potpunosti financijski pismena nacija – zaključuje.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i RBA.