Većina Hrvata strahuje od neizvjesnih događaja kao što su nesreće, bolesti, potresi, požari i poplave, a čak 90 posto građana želi sebi i svojoj obitelji osigurati bezbrižniju svakodnevicu te mirniji san. Građani u Hrvatskoj svjesni su da postoje rizici koje donosi život jer 61 posto građana najviše uznemirava pomisao što će biti s obitelji ukoliko im se nešto dogodi dok 59 posto brine hoće li imati dovoljno novaca u slučaju liječenja neke teške bolesti. Na temelju ovih podataka dalo bi se zaključiti kako su stanovnici Hrvatske pozitivno nastrojeni prema različitim vrstama osiguranja, no stvarnost i nije takva. Naime, agencija Ipsos Puls provela je istraživanje o stavovima građana prema različitim vrstama osiguranja koje je obuhvatilo nešto više od 1.000 ispitanika, a rezultati su pokazali da Hrvati nisu dovoljno upoznati s uslugama osiguranja, sadržajem pojedinih polica osiguranja kao i mogućnostima koje pružaju osiguravajuća društva.
Glavni zaključci provedenog istraživanja otkrili su kako Hrvati osiguranje smatraju korisnim no misle da si ga ne mogu priuštiti, da nisu dovoljno informirani o troškovima usluga, ali i dalje bi voljeli napraviti više za svoju budućnost i sigurnost zbog čega imaju pozitivan stav prema uslugama koje osiguratelji nude.
Slaba informiranost
Prepreka na putu ka sigurnijoj budućnosti im je slaba informiranost koja se odrazila i na samo poznavanje usluga koje su im dostupne u slučaju ugovaranja pojedinih polica osiguranja. Građani tako nemaju točnu sliku o sadržaju police dodatnog zdravstvenog osiguranja i većina misli da spomenuta polica pokriva samo B listu lijekova i troškove liječničke participacije. Puno manje ispitanika upoznato je s time da s dodatnim zdravstvenim osiguranjem ne moraju čekati brojne specijalističke preglede ili da samostalno mogu birati liječnika i medicinske usluge prema vlastitim potrebama. Isto tako, samo 14 posto anketiranih zna da se obitelji osiguranika životnog osiguranja u slučaju smrti uslijed prometne nezgode isplaćuje dvostruka osigurana svota.
Još jedan rezultat slabe informiranosti jest i pokazatelj da su sudionici istraživanja uvelike skloni pretjerivanju u procjeni cijene za policu, primjerice, osiguranja imovine. Samo petina je navela točnu cijenu paketa (1.000 kuna), dok je velika većina navela veće iznose. Zapravo, više od 65 posto građana značajno precjenjuje iznos potreban za osiguranje stana u Zagrebu veličine 60 kvadratnih metara.
Pozitivan stav prema uslugama
Slaba informiranost o cijeni odrazila se i na razloge nekorištenja dobrovoljnih vrsta osiguranja dok su financije glavna barijera za ugovaranje bilo koje police osiguranja jer čak 54 posto građana smatra da im mjesečni prihodi ne dopuštaju da razmišljaju o izdvajanju za osiguranje.
Ipak, ne može se reći da interes ne postoji. Ispitanici su u istraživanju iskazali pozitivan stav prema uslugama osiguranja i svjesni su njihove korisnosti te bi, ujedno, željeli što više napraviti za svoju budućnost i sigurnost. Štoviše, 60 posto anketiranih kaže da je osiguranje dobar financijski proizvod za zaštitu budućnosti njihove djece i obitelji dok njih 58 posto smatra da je osiguranje dobar način zaštite imovine i prihoda.
Interesantno je da su mladi ti koji su više pozitivno nastrojeni prema osiguranjima. Osobe u dobi od 20 do 30 godina trenutno u većoj mjeri planiraju u sljedeće dvije godine početi koristiti životno osiguranje te Kasko, dok učenici i studenti u većoj mjeri planiraju s korištenjem dodatnog zdravstvenog osiguranja i Kasko osiguranja. S druge strane, ispitanici u dobi od 41 do 55 godine u nešto većoj mjeri nemaju namjeru korištenja niti jedne vrste osiguranja, što je neobično jer, kako smo ranije naveli, skoro svi Hrvati imaju neki strah od neizvjesnih događaja. Na prvom mjestu je briga za obitelj u slučaju da im se nešto dogodi, a odmah iza toga je bojazan da neće imati dovoljno novaca za liječenje teške bolesti.
Obitelj i miran san
Ohrabrujuća je pak činjenica da čak 71 posto ispitanika vidi životno osiguranje kao financijsku zaštitu obitelji, no, opet, samo trećina anketiranih je izjavila da ima ugovorenu takvu vrstu osiguranja. Zapravo, Hrvati u najvećoj mjeri imaju dopunsko zdravstveno i obavezno auto osiguranje, no to su vrste polica obavezne. Sve ostale vrste osiguranja (imovine, kasko, dodatno zdravstveno i osiguranje od nezgode) su puno manje zastupljene. No, tko zna, možda se taj trend u budućnosti promjeni. Uostalom, čak 90 posto ispitanih je izjavilo da sebi i svojoj obitelji želi osigurati bezbrižniju svakodnevicu i mirniji san.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim uredom za osiguranje.