Velik je dio naših života, koristimo ga svakodnevno, no često nam zadaje i probleme jer ne znamo njime pravilno raspolagati. Da, novac je u društvu još uvijek tabu tema, iako istraživanja proteklih godina pokazuju da su Hrvati iznad prosjeka EU po financijskoj pismenosti. Prema metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u čak 39 zemalja, HNB i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) proveli su istraživanje među Hrvatima o njihovoj financijskom znanju, stavovima i ponašanju potrebnim za donošenje dobrih financijskih odluka. Hrvatska je ostvarila ukupni rezultat financijske pismenosti od 62 posto, odnosno 62 od mogućih 100 bodova.
Hrvatska je u kategoriji financijskog znanja ostvarila rezultat od 70 posto, što je za tri postotna boda bolje od prosjeka zemalja OECD-a. No, po financijskom je ponašanju, koje je ključno za upravljanje vlastitim financijama, ispod prosjeka EU. Iako je financijska pismenost još uvijek nedovoljno obrađena tema, istraživanja su pokazala da su hrvatski građani itekako zainteresirani poboljšati svoju razinu financijske pismenosti.
S time se slaže i Klaudija Šebalj-Jušić, voditeljica marketinga i podrške prodaji Raiffeisen mirovinskih fondova.
- Kako bi se redovito pratila razina financijske pismenosti u RH, kontinuirano se provode istraživanja na raznim demografskim skupinama, a sva pokazuju kontinuirani rast financijske pismenosti u Hrvatskoj. Prema istraživanju „Financijska i mirovinska pismenost studenata Sveučilišta u Zagrebu“ koje je proveo Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, čak 77,75 posto ispitanika iskazalo je interes za poboljšanjem vlastite financijske pismenosti. Ipak, ona sa sobom donose i potrebu za kontinuiranim razvojem, koordiniranim povećanjem znanja i svijesti pojedinaca o dostupnim financijskim proizvodima i uslugama, vođenju i planiranju osobnih ili obiteljskih financija, važnosti štednje te štednje za buduću mirovinu – objašnjava Šebalj-Jušić.
Ključ za budućnost
Upravo je ulaganje u mirovinu jedan od načina kako si osigurati financijsku stabilnost u budućnosti, no Hrvati su još uvijek skeptični prema toj vrsti štednje. Tako barem pokazuju podaci Eurostata iz 2019. prema kojima samo osam posto građana odvaja za mirovinu. To se prvenstveno odnosi na dobrovoljnu mirovinsku štednju, odnosno treći stup, kaže Šebalj-Jušić, koji je potpuno dobrovoljan.
- Kada je riječ o usporedbi s drugim zemljama EU, naši građani manje ulažu u mirovine prvenstveno zbog razlika u prihodima, pogotovo u razdoblju velike inflacije koja je u RH među najvišima u EU. Moramo imati na umu i da je hrvatsko društvo rentijerskog tipa, odnosno da velik broj Hrvata štedi u nekretninama. Sve su to faktori koji utječu na odluku o štednji koja nam se čini dalekom sve dok doista ne dođe vrijeme za odlazak u mirovinu. Sa štednjom za mirovinu uistinu je potrebno početi što ranije, barem i s manjim iznosima, budući da je tako moguće uštedjeti više novaca, ostvariti više državnih poticaja i više prinosa. Prednost dobrovoljnih mirovinskih fondova jest što sami birate koji iznos ćete svakog mjeseca uplaćivati i kojom dinamikom, odnosno hoće li to biti na mjesečnoj, kvartalnoj ili godišnjoj razini. Osim toga, ovim oblikom štednje ostvarujete pravo na državna poticajna sredstva u iznosu od 15 posto ukupne godišnje uplate u fond do maksimalno 99,54 eura - kaže Šebalj-Jušić.
Ipak, naglašava da se pomak, baš kao i kod stope financijske pismenosti građana, sve više primjećuje. Prema podacima HANFA-e, navodi naša sugovornica, hrvatski su građani u 2023. godini uplatili ukupno 122.893.000 eura u otvorene dobrovoljne mirovinske fondove, što je 8,4 posto više nego u 2022., odnosno 14,5 posto više nego u 2021. i čak 22,4 posto više nego u 2020. godini. Kada gledamo 10 godina unatrag, iznos koji su hrvatski građani uplatili u dobrovoljnu mirovinsku štednju u 2023. godini je čak 68,5 posto veći nego što je bio u 2013, tvrdi Šebalj-Jušić.
Kako mnogi od njih u ovo moderno doba većinu financijskih transakcija obavljaju putem pametnih telefona, važno im je sve imati na jednom mjestu pa i uvid u mirovinsku štednju. Zato su Raiffeisen mirovinski fondovi osmislili mobilnu aplikaciju koja nudi mnogo korisnih značajki.
- U mobilnoj aplikaciji Raiffeisen mirovinski fondovi svi članovi mogu dobiti sve potrebne informacije o svojoj mirovinskoj štednji, ali i sve nove obavijesti o uslugama, kao i direktno uplaćivati iznose u dobrovoljni mirovinski fond. Nadalje, unutar aplikacije nalazi se kalkulator na kojem članovi mogu izračunati koliku bi mirovinu mogli imati te onu koju bi htjeli imati pa prema tome dobiti uvid u to koliki iznos bi trebali odvajati da je ostvare. Osim toga, u aplikaciji naši korisnici mogu provjeriti svoje znanje o mirovinskoj štednji putem zanimljivog kviza – ističe Šebalj-Jušić.
Edukacija je važna
Da hrvatsko stanovništvo ide u dobrom smjeru kada je riječ o upravljanju novcem i poznavanjem osobnih financija pokazuje i prošlogodišnji projekt „Upoznaj svoj novac/Know your money“. Početkom prošle godine pokrenuli su ga Hanza Media, Raiffeisen mirovinski fondovi i Hrvatski ured za kreativnost i inovacije (HUKI) te su kroz njega proveli niz edukacija s ciljem unaprjeđenja financijske pismenosti građana.
Polaznici su putem zanimljivih članaka objavljenih u tiskanom i online izdanju Jutarnjeg lista i velikih video edukacija na HUKI platformi naučili sve o štednji za mirovinu, ulaganjima, narodnim obveznicama, mitovima o investiranju i psihološkom odnosu prema novcu.
- Raiffeisen mirovinski fondovi odgovorni su dati pouzdane i informativne činjenice o mirovinskom sustavu te smo zbog značaja i profesionalne odgovornosti svjesni naše uloge u razvoju financijske pismenosti u Hrvatskoj. S ponosom mogu reći da je projekt ‘Upoznaj svoj novac‘ uistinu bio uspješan! Dosegli smo velik broj hrvatskih građana. Oni koji su htjeli nešto više naučiti dobili su priliku dobiti besplatnu edukaciju od strane stručnjaka iz određenih područja financija te u konačnici za to biti i nagrađeni – naglašava Šebalj-Jušić.
Od 768 polaznika, petero je pokazalo zavidno financijsko znanje te su bogato nagrađeni. Jedan od pobjednika bio je i Dražen Priher koji je zahvaljujući edukaciji „Upoznaj svoj novac“ naučio mnoge vrijedne lekcije koje već primjenjuje u praksi.
- Moja financijska pismenost prije navedene edukacije nije bila skroz bazična jer seže u moje studentske dane. Tada sam se prvi put zapitao gdje to točno i zašto nestaju novci koji su se našli u mojim rukama. Većina nas je informacije o tome sklona čuvati i analizirati u glavi, onako usput, u on the fly modu, no to je siguran način da se mnogo toga propusti i da se nikada ne stvori kompletna i realna slika situacije. Edukacija mi je definitivno pomogla u potvrdi nekih dobrih prilika za ulaganje koje sam primijetio i prije, no nisam ih ranije pomnije istražio i realizirao. Također, predavači su bili stručni i zanimljivi, bila ih je milina slušati – ispričao je Priher.
Najviše je uživao čitati i slušati o psihologiji novca jer ova tema, kaže, otvara neugodna pitanja s kojima se trebamo suočiti i preispitati kakav odnos imamo prema novcu. Nadalje, Priher ističe da je uvaživši informacije dobivene od predavača na edukaciji postao još pedantniji i disciplinarniji u praćenju, analizi i planiranju obiteljskih financija. Edukacije poput „Upoznaj svoj novac“, kaže pobjednik, neophodne su želimo li mlade ljude pripremiti na financijski mirnije sutra.
- Više sam se puta osobno uvjerio kroz razgovor s ljudima da vrlo malo znaju o novcu. Zaustavite desetak prolaznika koji su u radnom odnosu - teško da ćete skupiti odgovore na elementarna pitanja poput postotka izdvajanja u prvi ili drugi mirovinski stup. Poprilično sam siguran da barem polovica njih niti svjesna postojanja trećeg stupa, a kamoli prednosti takve vrste ulaganja na duži rok. Zato: preispitaj se, educiraj se, okušaj se u primjeni naučenog. Ne možemo sve držati pod kontrolom, no financije nisu jedna od tih stvari – zaključuje Dražen Priher.
Ne kaže se bez razloga da na „mladima svijet ostaje“, a kako bismo im pomogli da u životu znaju raspolagati budžetom, donose bolje financije odluke i na novac gledaju iz zdravije perspektive, moramo ih obrazovati od mladih dana, smatra Šebalj-Jušić.
- Istraživanja su pokazala da se oblikovanje navika i stavova formira u najranijoj životnoj dobi. Mladi koji uče o financijskim kompetencijama od malih nogu stječu bolje financijske navike koje rezultiraju odgovornijim financijskim navikama u odrasloj dobi. Neke su škole u Hrvatskoj već prepoznale tu potrebu i počele uvoditi predmet financijske pismenosti, a vjerujem da ćemo to u budućnosti moći vidjeti u sve većem broju škola. Isto tako, za učenje nikada nije kasno pa je potrebno provoditi sveobuhvatno financijsko obrazovanje i osoba starije životne dobi. S obzirom na uspjeh koji je pokazala prva godina projekta ‘Upoznaj svoj novac‘, očekujemo da ćemo i ove godine nastaviti istim tempom i zainteresirati te educirati velik broj hrvatskih građana – zaključuje Klaudija Šebalj-Jušić.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Raiffeisen mirovinskih fondova.
