Pušenje je složen fenomen, puno kompleksniji od pukog osobnog izbora pojedinca, a u Hrvatskoj je sastavni dio svakodnevice i društvenog identiteta pušača. Prema posljednjem istraživanju Eurobarometra, u Hrvatskoj puši 35 posto odraslih, što je iznad europskog prosjeka od oko 25 posto. Iako se bilježi blagi silazni trend pušenja klasičnih cigareta, raste korištenje bezdimnih proizvoda, grijanih duhanskih proizvoda, e-cigareta i nikotinskih vrećica, a upravo oko tih proizvoda sve je glasnija debata među stručnjacima i javnosti. Dok s jedne strane oni mogu predstavljati alternativu klasičnim cigaretama koja bi zbog izostanka procesa gorenja mogla biti manje štetna za pušače, ali i za sve koji žive s njima te na taj način mogu izbjeći sekundarno pušenje, jedan dio stručnjaka stavlja naglasak na potrebnu povećanu zaštitu maloljetnika i mladih od korištenja tih proizvoda.
Na ključna pitanja kako možemo smanjiti pušenje u društvu i što svaki od dionika može napraviti da se smanji pušenje pokušalo se odgovoriti na nedavno održanoj konferenciji „Ovisnost o pušenju – što čini Hrvatska?“ u Zagrebu, koja je okupila obiteljske liječnike, javnozdravstvene stručnjake, psihijatre i donositelje odluka. Rasprave su ukazale na to da je pušenje veliki javno zdravstveni problem kojem se treba ozbiljno pristupiti.
Brojni izazovi u radu
Kako je objašnjeno na konferenciji, u zdravstvenom sustavu se nedovoljno kvalitetno bavimo pušačima, liječnici nisu dovoljno educirani o tome kako efikasno pomoći pušačima u prestanku pušenja, a kapaciteti škola nepušenja ili ustanova koje se bave isključivo ovim problemom su značajno podkapacitirani i ne mogu napraviti preokret.
Rezultati istraživanja domaćeg tima obiteljskih liječnika i javnozdravstvenih stručnjaka - Ive Petričušić, Marka Marelića, Ljiljane Ćenan, Hane Brborović i Ognjena Brborovića - pokazuju da čak 91 posto obiteljskih liječnika u Hrvatskoj nije formalno educirano o znanstveno učinkovitim metodama za prestanak pušenja, a 85 posto pogrešno identificira e-cigarete kao nikotinsku zamjensku terapiju. Gotovo svaki treći ispitanik liječnik i sam puši, a 82 posto razgovoru o štetnosti pušenja i pomoći pušačima posvećuje manje od pet minuta, a 31 posto manje od minute.
O pušenju i njegovim posljedicama razgovarali smo s dvoje liječnika obiteljske medicine, dr. Draganom Soldom i dr. Ljiljanom Ćenan, koji se sa pušačima ali i posljedicama njihove navike susreću svakodnevno u svojoj praksi. U ordinacijama obiteljske medicine tema pušenja je uvijek prisutna, ali oni sami priznaju da se u pokušaju pomoći svojim pacijentima susreću sa problemima.
- U ordinaciji redovito vodim tzv. panele, preventivne i kronične, gdje se osim podataka o krvnom tlaku, šećeru u krvi, visini i težini, bilježi i status pušenja. Stoga je, uz redoviti razgovor, i svako ispunjavanje panela ujedno i prilika za motivaciju pacijenta o prestanku pušenja. Pri tomu, problem na koji ukazujemo godinama, jest da se ti paneli nisu promijenili te se u njih može zabilježiti samo koristi li pacijent cigaretu, cigaru ili lulu – otkriva dr. Ćenan, dodajući da to znači da nema mogućnosti bilježenja korištenja novih duhanskih proizvoda (nikotinskih vrećica, e-cigareta, grijanog duhana).
- Nažalost, iz tog informatičko tehničkog razloga, za čiju promjenu liječnici apeliraju doista godinama, nemamo mogućnost pratiti učinak tih proizvoda na zdravlje naših pacijenata – kaže.
Pacijenta koji puši savjetuje o potrebi prestanka i posljedicama na njegovo zdravlje, te izloži dostupna pomoćna sredstva za pomoć u liječenju te ovisnosti. Kada je riječ o odluci da se prestane pušiti, rijetko postoji univerzalni okidač. Iskustva iz ordinacije pokazuju da motivacija dolazi iz različitih životnih okolnosti, a liječnička uloga pritom nije procjenjivati razloge, nego pružiti podršku.
- Prema mojem iskustvu, najčešći prijelomni trenutak odluke o prestanku pušenja je postavljanje neke dijagnoze povezane s tom lošom navikom. Imam u praksi i primjere kad su pacijenti prestali pušiti u trenutku roditeljstva, pojedini i zbog cijene cigareta – govori liječnica.
Farmakološka pomoć postoji, ali...
Razgovori o prestanku pušenja često se oslanjaju na strukturirane pristupe, ali njihova primjena u praksi ovisi o vremenu, opterećenju i mogućnostima sustava. I najmanja intervencija može imati vrijednost ako se ponavlja i gradi odnos povjerenja.
- Ljudima je potrebno vrijeme za razgovor, podrška, plan, ali i praćenje napretka.
No, sve to u današnje vrijeme kad je većina zdravstvenih radnika u ordinacijama obiteljske medicine preopterećena, nije lako ostvariti. Ipak, u svakoj posjeti se može provesti jedan od koraka, što obiteljski doktori i čine svakodnevno – kaže dr. Ćenan.
Farmakološka pomoć u vidu nikotinske nadomjesne terapije i lijekova postoji, no njezina stvarna upotreba u svakodnevici ne odražava uvijek dostupnost.
- Podaci o njihovoj prodaji su dostupni putem HALMED-a no osobnom procjenom dojma sam kako nisu prihvaćeni kao pomoć pri prestanku pušenja – priča liječnica.
Dodatni problem predstavlja ograničena dostupnost specijaliziranih programa za odvikavanje, osobito izvan većih urbanih središta. To dodatno naglašava nejednakosti u pristupu pomoći.
- Mogu reći za Slavoniju, područje zemlje u kojem ja radim kao obiteljska liječnica, da, nažalost, jedino u Osijeku postoji škola nepušenja. Jasno je stoga da je ona dostupna ograničenom broju polaznika – kaže.
Problem preopterećenih ambulanti
Unatoč tome što je prestanak pušenja jedna od najučinkovitijih preventivnih mjera za brojne bolesti, složenost same ovisnosti i opterećenje sustava otežavaju sustavan rad u ordinacijama, govori nam dr. Dragan Soldo.
- Prestanak pušenja je jedna od najučinkovitijih metoda čuvanja zdravlja, ali je vrlo kompleksno i zahtijeva vrijeme, posvećenost i dostupnost farmakoterapije, psihološke potpore i javnozdravstvene svijesti da se radi o ovisnosti koja je povezana s nizom onkoloških i kroničnih bolesti – počinje dr. Soldo, pa nastavlja:
- U okolnostima gdje nam jako nedostaje specijalista obiteljske medicine u zdravstvenom sustavu i preopterećenim ambulantama, kao i sustavu otvorenih vrata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koje dio pacijenata debelo zlorabi svojim nepotrebnim dolascima, često je teško naći dovoljno vremena da se ozbiljno posvetimo ovom problemu. S druge strane, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje s iznimkom financiranja dnevne bolnice na Klinici za psihijatriju Sveti Ivan financira isključivo liječenje posljedica ovisnosti o pušenju. Dodatni problem je i taj što nema kategorizacije duhanskih proizvoda i što se često u javnom prostoru novi bezdimni duhanski proizvodi - prikazuju puno gorim od klasičnih cigareta što jednostavno nema znanstvenu podlogu – tumači doktor.
Malo je idealnih modela
Postoje naime zemlje u kojima su bezdimni proizvodi jasno kategorizirani kao manje štetni proizvodi u odnosu na cigarete, što je potkrijepljeno bazom znanstvenih istraživanja. U Hrvatskoj bezdimni proizvodi i dalje nemaju svoje jasno mjesto u sustavu pa liječnici nemaju jasne uputu kako odgovarati na pitanja svojih pacijenata. A, kako navodi doktor Soldo iz svakodnevne prakse, reakcije pacijenata na razgovor o prestanku pušenja često su pozitivnije nego što se pretpostavlja, no uspjeh ovisi o pravom trenutku i spremnosti na promjenu.
- Reakcije pacijenata u svakodnevnom radu su izrazito pozitivne. Iznimno su rijetke konzultacije s pacijentima koji nikad nisu htjeli ili pokušali prestati pušiti i to potkrepljuju podaci iz literature. Ponekad je grozan osjećaj kad vidite da vam nešto ne ide s pacijentom, tipa da se dogodi u praksi da ne možete pomoći pacijentu na trajnoj primjeni kisika da prestane pušiti, ali to je dio posla i naučimo se nositi s tim. Motivacijski intervju je jedna od ključnih metoda koja nam pomaže shvatiti u kojem je stadiju promjene ponašanja pacijent i potpuno je krivo otvarati ovu temu s pacijentima koji nisu spremni ili imaju bilo kakav otpor prema odvikavanju. Prisilno liječenje je samo izvor frustracije i za liječnike i za pacijente i apsolutno se ne preporuča, jer je ključ uspješnog liječenja jasna želja i motivacija pacijenta za odvikavanjem – ističe dr. Soldo.
Za dugoročne rezultate nužna je, smatra, jača prisutnost javnozdravstvenih aktivnosti u zajednici, osobito usmjerenih prema mladima i adolescentima.
- Generalno je malo idealnih modela u realnom svjetu, ali bilo bi predobro kad bismo razvijali modele potpore u odvikavanju od pušenja u zajednici, gdje pacijenti žive slično programima liječenja od alkohola. Uz to, jako nam nedostaje javnozdravstvena kampanja koja bi se posebno bavila prevencijom i liječenjem adolescenata i mladih. Institucije trebaju jasno ukazati na rizike vezane uz korištenje pojedinih duhanskih proizvoda, jasno ukazati na kršenje postojećih zakona i pravilnika vezanih za ograničenje uporabe duhanskih proizvoda posebice kod maloljetnika i biti potpora liječnicima obiteljske medicine za provođenje programa odvikavanja – zaključio je liječnik.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Portalzdravlje.hr.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....