Sjećate li se vremena kad su svi imali Nokiju ili BlackBerry? Tehnološki brendovi koji su nekoć dominirali tržištem danas su praktički nestali. Jednostavno nisu prepoznali smjer u kojem svijet ide. Slično se dogodilo i s MySpaceom – društvenom mrežom koja je bila "Facebook prije Facebooka", a danas je gotovo nitko i ne spominje. Niti se itko sjeća Toma, koji nam je svima na MySpaceu bio defaultni prijatelj.
Primjeri poput ovih podsjećaju nas na to koliko je važno pratiti trendove i brzo se prilagođavati. Istražili smo kako kompanije i pojedinci mogu ostati relevantni u ovom brzom svijetu.
1. Umjetna inteligencija vam mora postati prijatelj
Umjetna inteligencija već neko vrijeme nije samo znanstveni pojam, bilo u smislu znanstvene fantastike ili akademskog istraživačkog projekta. Era digitalnih asistenata pogonjenih umjetnom inteligencijom nije nešto o čemu samo čitamo najave, nego u njoj i živimo. U Hrvatskoj se već koriste AI alati za optimizaciju procesa u velikim kompanijama, kao i u domaćim startupovima koji razvijaju chatbotove za korisničku podršku ili analizu tržišta u realnom vremenu.
U 2025. će se AI alati još više koristiti u poslu, posebno za jednostavnije i ponavljajuće zadatke. Time će zaposlenici dobiti više vremena za bavljenje kreativnijim zadacima i izradu projekata koji će na kraju povećati konkurentnost tvrtke.
AI se već koristi u upravljanju projektima, automatizaciji administracije, prediktivnoj analitici, pa čak i u zapošljavanju. Chatbotovi pomažu u korisničkoj podršci 24/7, alati poput ChatGPT-ja pomažu u pisanju izvještaja i sadržaja, a AI alati primjenjuju se i u edukaciji, zdravstvu, pa čak i pravosuđu.
2. Obrazovanje ne završava fakultetom
Više nije dovoljno završiti fakultet i računati da je to dovoljno za karijeru. Usvajanje novih znanja i vještina omogućuje pojedincima i tvrtkama da ostanu konkurentni, odgovore na promjene i zadovolje potrebe tržišta.
Poslodavci sve više vrednuju zaposlene koji su sposobni praktično primijeniti svoja znanja i pokazati proaktivnost u svojem radu. Stručna praksa, posebno u kreativnim industrijama, predstavlja izvanredan način za stjecanje iskustva i razvoj vještina koje su neophodne za uspjeh u tim sektorima. Kreativne stručne prakse, na primjer, omogućavaju mladim profesionalcima da se upoznaju s novim tehnologijama i trendovima, što im pomaže u izgradnji portfolija i stvaranju mreže kontakata.
Veleučilište Baltazar Zaprešić nudi inovativne obrazovne programe i stručne studije koji se fokusiraju na razvoj praktičnih vještina u poslovanju. Među njima je studijski program Poslovanje i upravljanje, dizajniran da studentima pruži sveobuhvatan pregled poslovnih procesa i strategija. Program se izvodi u potpunosti online, a kompetencije stečene završetkom online studija u potpunosti su ravnopravne s akademskim nazivom stečenim završetkom studija u klasičnom obliku.
3. Kreativnost je važnija nego ikada
Kreativnost danas više nije rezervirana samo za umjetnike. U poduzetništvu, ona je ključna za inovacije i pronalazak novih rješenja.
U tehnološkom sektoru, kreativni pristupi dizajnu korisničkog iskustva omogućavaju stvaranje intuitivnih digitalnih proizvoda koji zadovoljavaju potrebe korisnika. Tako se u tehnološkom sektoru kontinuirano koriste kreativne metode za unapređenje korisničkog iskustva (UX). Dizajneri korisničkog iskustva koriste design thinking, proces koji uključuje empatiju, definiranje problema, prototipiranje i testiranje kako bi stvorili intuitivne digitalne proizvode. Primjerice, streaming servisi mogu koristiti umjetnu inteligenciju (AI) za bolju i napredniju personalizaciju sadržaja prema ponašanju korisnika, čime poboljšavaju interakciju i angažman.
Koristeći nove tehnologije, poput virtualne i proširene stvarnosti, mogu se stvoriti interaktivna digitalna iskustva. Trgovine namještajem već koriste AR aplikacije koje omogućuju korisnicima da vizualiziraju namještaj u svojim prostorima prije kupnje. VR simulacije u medicinskom sektoru pak mogu pomoći liječnicima da uvježbaju složenije kirurške zahvate.
U turizmu se stvaraju inovativne tematske ture i interaktivni muzeji koji privlače nove posjetitelje. Genijalan primjer tematske ture je onaj iz Beča, gdje postoje interaktivni muzeji poput Haus der Musik. Posjetitelji tamo mogu dirigirati virtualnim orkestrom ili istraživati zvukove kroz interaktivne instalacije. U Hrvatskoj to pokazuju primjeri digitalizacije, poput Zadar Audio Guidea, koji turistima nudi interaktivno istraživanje grada kroz storytelling. Osim njih, Grad Rijeka ulaže u digitalnu interpretaciju industrijske baštine, a sve više manifestacija koristi tehnologiju proširene stvarnosti kako bi povećale angažman publike.
Sati povijesti mogu postati bitno zanimljiviji pomoću VR-a, kroz koji se drevne civilizacije ili povijesni događaji mogu doživjeti iz praktički "prve ruke". Ove metode ne samo da čine proces učenja zanimljivijim već omogućuju učenicima da steknu praktična znanja koja su primjenjiva u stvarnim situacijama.
4. Na društvenim mrežama važno je pokrenuti raspravu
Algoritmi se mijenjaju, korisnici postaju zahtjevniji, a trendovi sve kraći. Vertical video, storytelling u prvih pet sekundi, manja količina, ali veća kvaliteta sadržaja – to su nova pravila igre.
Nadovezujući se na važnost umjetne inteligencije, generativni AI bit će ključan u kreiranju sadržaja i strategija na društvenim mrežama, što će omogućiti bolju interakciju s korisnicima i poboljšanje marketinških kampanja. Jedan od većih trendova za 2025. godinu bit će objavljivanje eksperimentalnog sadržaja, navodi Hootsuite.
Kompanije izlaze izvan okvira i stvaraju sadržaj koji privlači pažnju i izaziva rasprave. Društvenim mrežama nastavljaju dominirati kratki videosadržaji u okomitom formatu, kao što su Instagram Reels, YouTube Shorts ili TikTok.
Društvene mreže postaju i ključan kanal za privlačenje novih talenata – kandidati sve više istražuju tvrtke upravo na TikToku, LinkedInu i Instagramu. Employer branding više ne počinje na stranicama tvrtke – već na prvom videu koji netko vidi dok skrola.
5. Sve važnija uloga emotivno inteligentnih lidera
Menadžeri s visokom emocionalnom inteligencijom znaju kako motivirati, prepoznati burnout, upravljati stresnim situacijama i stvoriti kulturu povjerenja. Istovremeno mogu bolje razumjeti i upravljati vlastitim emocijama, kao i emocijama svojih zaposlenika.
Stvaranjem pozitivnog radnog okruženja i motiviranjem zaposlenika, emocionalno inteligentni lideri potiču veću produktivnost i angažman tima. Ako dođe do konfliktne situacije, takvi lideri mogu bolje prepoznati i upravljati emocijama, što im omogućuje efikasnije rješavanje konflikata.
Dodatno, istraživanja su pokazala da su zaposlenici vjerniji organizacijama u kojima se osjećaju podržano i gdje nailaze na razumijevanje nadređenih, što smanjuje fluktuaciju. Prema istim istraživanjima, 75 posto zaposlenika kaže da će ostati u kompaniji ako se osjećaju cijenjeni i podržani od svojih nadređenih.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Veleučilišta Baltazar Zaprešić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....