VRIJEME PROMJENE?

Imamo odgovor na pitanje koje posebno muči starije generacije dok gledaju ‘klince kako vise na internetu‘

Mogu li mladi uistinu promijeniti svijet? Je li generacija Z s 2,1 milijardom pripadnika uistinu ta koja će donijeti oporavak svijetu kojeg smo godinama uništavali?
 Gpointstudio

Još prije dvije-tri godine svijet je bio potpuno fiksiran na milenijalce, generaciju mladih rođenu između ranih 80-ih i srednjih 90-ih godina. Bili su najvažnija skupina kupaca za koju se vjerovalo da ima moć preko noći proslaviti ili, pak, uništiti kompanije.

Starije generacije smatrale su ih narcisoidnima i razmaženima. Bili su uvjereni da će svojim progresivnim pogledom na svijet po pitanju ekologije, radnih i ljubavnih odnosa uništiti svijet kakav znamo. Za njihov su pojam bili previše digitalizirani i stalno na mobitelu, a nije im se ni sviđalo što su stalno isticali društvenu odgovornost, važnost socijalnih politika i slobodu govora.

Sada su milenijalci pali u drugi plan, a u fokusu su neki novi klinci – zoomeri.

image
Viewapart

Riječ je o generaciji Z, u koju spada 2,1 milijarda pojedinaca koji su rođeni u periodu od 1995. do 2012. godine.

Iako ih nazivaju i postmilenijalcima, zoomeri nikako nisu 'milenijalci 2.0'. Njihovo najvažnije obilježje je što su, reklo bi se, rođeni s mobitelom u ruci, odnosno, za razliku od svojih prethodnika, rođeni su i odrastaju u potpuno digitalnom svijetu. No krivo je reći da su oni samo 'klinci koji puno vise na internetu'.

Upravo zbog te stalne prisutnosti interneta u njihovom životu imaju specifičan pogled na svijet.

Novi val osviještenih potrošača

Kao i milenijalci, vrlo su svjesni svijeta oko sebe, no još više ustraju i bore se za svoja prava, ali žele ispraviti i druge društvene nepravde i probleme poput gorućih problema klimatskih promjena i ekološkog zagađenja. Kako sada stvari stoje, generacija Z je puno ozbiljnije od svojih prethodnika shvatila misiju spašavanja svijeta.

Imaju moć i svjesni su toga. Ova skupina već predstavlja 40 posto potrošača diljem svijeta. Oni znaju što žele, a očekuju da to znaju i svi brendovi i cijeli internet.

No, što zapravo žele?

Naime, prema izvještaju First Insighta za 2020. godinu, 62 posto zoomera radije će kupiti proizvode onog brenda koji svoje poslovanje zasniva na održivom razvoju, odnosno onom koji u potpunosti uzima u obzir djelovanje aktivnosti svoje ekonomske niše na okoliš i počiva na temelju obnovljivih izvora dobara spram onih brendova koji ne mare za društvenu odgovornost. Najviši je to postotak u odnosu na sve druge danas živuće generacije.

Štoviše, čak 73 posto pripadnika generacije Z voljno je platiti više za proizvode koji su održivi, a 54 posto njih je izjavilo da će platiti i 10 posto više za proizvod koji neće naštetiti okolišu.

image
Nenad Stojnev

Jasno je, dakle, da generacija Z želi promjenu na bolje. Obrazac proizvodnje i potrošnje trenutno je globalno neodrživ. Troši se više energije i resursa nego što ih Zemlja uspijeva nadoknaditi, stoga zoomeri svojim potrošačkim navikama indirektno uvjetuju proizvođače da vode održivije poslovanje, a samim time veće strukture moći potiču na očuvanje okoliša.

Sljedeće pitanje koje se logično nameće je – hoće li veliki proizvođači, poznati brendovi i moćne kompanije mijenjati svoje poslovanje kako bi se svidjele generaciji Z?

Zoomeri su generacija mladih ljudi koja sada ima od devet do 26 godina, stoga – oni su skupina potrošača koja će u narednim desetljećima biti u fokusu. Već su stupili na tržište rada, imaju prihode i njihova bi kupovna moć trebala samo još više rasti. Na putu su da postanu najveća generacija potrošača dosad, a glavni fokus im je održivost.

Održivost u fokusu

Iako ju neki tek sada uvode u svoje poslovanje, termin održivog razvoja koristi se još od 1969. kada ga je prvi put izrekla britanska političarka Barbara Ward. Mnoge kompanije vrlo su brzo prepoznale neophodnost takvog poslovanja, a u Hrvatskoj je među pionirima bila i tvrtka Coca-Cola HBC Hrvatska koja je glavni i ovlašteni punioničar te distributer napitaka tvrtke The Coca-Cola Company koji u Hrvatskoj posluje od 1968. godine. Kao predvodnik društveno odgovornog i održivog poslovanja na hrvatskome tržištu, Coca-Cola HBC Hrvatska vjeruje da je izgradnja povoljnoga utjecaja na okoliš sastavnica njihovog budućeg rasta.

image
Coca-Cola HBC

Stoga nimalo ne čudi suradnja kompanije Coca-Cole u Hrvatskoj s Plazma Sportskim igrama mladih, najvećom amaterskom sportskom manifestacijom u Europi, koja je od početka lipnja pa sve do svečane završnice krajem kolovoza među brojnim mladima, mahom pripadnicima generacije Z, promovirala toleranciju, prijateljstvo, solidarnost i fair play te vršila edukaciju o svim aspektima održivog razvoja.

U skladu s tim nastojanjima Coca-Cola u Hrvatskoj je na Sportskim igrama mladih provela inicijativu prikupljanja ambalažnog otpada pod sloganom „Recikliraj me. Pokloni mi novi život” kojoj je bio cilj na poticajan način educirati mlade o pravilnom zbrinjavanju ambalažnog otpada.

Na lokacijama na kojima su se održavale Igre kao što su Dubrovnik, Osijek i drugi hrvatski gradovi, bili su postavljeni odgovarajući spremnici za odvojeno prikupljanje otpada, u karakterističnoj crvenoj boji, u koje su se mogle ispravno zbrinuti plastične boce i limenke.

Inicijativa se pokazala i više nego uspješnom jer je tijekom trajanja Igara prikupljeno čak 16.425 boca koje će se reciklirati.

Recikliranje je nužno

Zadnjih godina, u Hrvatskoj se uočavaju sve veće inicijative odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i recikliranja. Tako je, primjerice, prema posljednjim dostupnim podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u 2020. nastalo 1.680.428 tona komunalnog otpada, odnosno 414 kilograma po stanovniku, što je smanjenje od sedam posto u odnosu na ukupnu količinu iz 2019. Stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada iznosi oko 41 posto što je povećanje za četiri posto u odnosu na 2019.

image
Niksa Stipanicev/Cropix

Inače, u Europskoj uniji prosječno se proizvede 492 kilograma otpada po glavi stanovnika godišnje, a zanimljivo je da zemlje poput Danske, Njemačke i Malte proizvedu gotovo dva puta više otpada od Hrvatske po glavi stanovnika, ali ga i više recikliraju. Tako prosječan Njemac godišnje proizvede oko 615 kilograma otpada, a od toga se 67 posto reciklira.

Velike napore u održivost ulaže i Coca-Cola u Hrvatskoj koja do 2030. godine želi udio recikliranih materijala u primarnoj ambalaži povećati na 50 posto te prikupiti i reciklirati istu količinu boca i limenki koju Coca-Cola HBC stavlja na tržište. Do 2025., pak, želja im je da se sva njihova primarna ambalaža može u potpunosti reciklirati. Ciljevi su to Coca-Colinog projekta „Svijet bez otpada” koji izravno pridonosi smanjenju utjecaja na okoliš i daje rješenja za izazove povezane s ambalažom.

U upravljanju ambalažom na održiviji način, Coca-Cola Hrvatska primjenjuje holistički pristup koji uključuje smanjenje težine ambalaže, prikupljanje upotrijebljene ambalaže i povećanje uporabe obnovljivih materijala za ambalažu njihovih proizvoda i njihovo pakiranje.

image
Karlo Sutalo/Coca-Cola HBC

Poslovanje Coca-Cole u Hrvatskoj, kao i inicijativa „Recikliraj me. Pokloni mi novi život”, primjer su kvalitetne prakse održivosti u poslovanju, a upravo to generacija Z naglom promjenom navika potrošnje pokazuje da želi.

Dakle, da se vratimo na početak i na pitanje mogu li mladi promijeniti svijet...

Iako se silno plaše budućnosti, pripadnici generacije Z su mladi i puni nade, zato čak 75 posto njih vjeruje da će upravo njihova generacija promijeniti svijet i oni uistinu rade na toj misiji. Znaju da se svi zajedno moramo pokrenuti i spremni su se boriti za svoja uvjerenja.

image
Piotr_malczyk

Kako pravilno zbrinuti otpad?

Plavi spremnici su oni u koje se odlaže papir, no evo što to sve spada pod 'papir':

• novine, časopisi, prospekti, katalozi

• bilježnice, knjige, slikovnice

• pisaći i kompjuterski papir, pisma, uredske tiskovine, papirnate vrećice

• mape, kartonski fascikli, valovita ljepenka i kartonske kutije, ali bez ljepljive trake, plastike, stiropora i dr.

Na smeđem spremniku za otpad stoji da se u njega odvaja biootpad, a to je:

• kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostatci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.)

• vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.)

• male količine ostalog biootpada (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci)

Zeleni spremnik je za odlaganje staklene ambalaže, no to ne uključuje prozorsko ili automobilsko staklo, žarulje ili pak keramiku, već samo i izričito – ambalažu i to bez poklopaca. Dakle, u zeleni spremnik možete baciti:

• boce

• staklenke

• čaše i dr.

Plastiku odvajajte u žute spremnike, a ako ste u nedoumici, uvijek je dobro pogledati koje oznake ambalaže imaju na sebi. Evo što sve zapravo možete baciti u žuti spremnik ili u posebnu žutu vrećicu namijenjene za plastiku:

• polietilenske vrećice, folija, filmovi, mjehurasta ambalaža (na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PE-LD, PET, PP i sl.)

• boce od jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova, prehrambenih proizvoda i sl. (na sebi mogu imati oznake: PE- HD, PE-LD, PP i sl.)

• čaše i posude od jogurta, sira i sl. (mogu imati na sebi oznake: PS, PP i dr.)

• ambalažu za razne prehrambene proizvode od stiropora (na sebi mogu imati oznaku EPS i sl.)

• tetrapak

• ostale proizvode od plastike: boce za osvježavajuće napitke, čepove, plastične tanjure, pribor za jelo i sl. (na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PP, PVC, PS, PET i sl.)

• konzerve od hrane i limenke od pića

U spremnike za otpadni tekstil treba odlagati:

• odjeću, ručnike, posteljinu, zavjese

• šešire i kape

• torbe i krpene igračke

• ostale otpadne tekstilne proizvode


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Coca-Cola HBC Hrvatska.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2022 19:42