Impulzivno kupuju, ne prate svoju potrošnju, misle da novac postoji samo kako bi se trošio. Ovo je dobar opis svakog drugog Hrvata, posebice onih mlađih od 19 godina. Čak 30 posto građana živi za danas ne misleći na budućnost, a tek je jedna trećina njih zadovoljna svojom trenutnom financijskom situacijom. Ovi podaci rezultati su istraživanja o financijskoj pismenosti Hrvata koje je 2019. provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Iako je financijska pismenost Hrvata u usporedbi s rezultatima iz 2015. u blagom rastu, još uvijek se ne može reći da je na zavidnom nivou.
No, oni koji se mogu pohvaliti znanjem o financijama i raspolaganju novcem znaju da je ulaganje u financijsku budućnost jedan od njihovih svakodnevnih prioriteta. Među njima je i Iva Šulentić (39), hrvatska televizijska i radijska voditeljica, spikerica i poduzetnica. „Ulovili“ smo je tijekom snimanja projekta „Know your money - Upoznaj svoj novac“ kojeg su pokrenuli Hanza Media, Raiffeisen mirovinski fondovi i Hrvatski ured za kreativnost i inovacije (HUKI). Glavni cilj projekta je unaprjeđenje financijske pismenosti građana.
Za sebe Šulentić neskromno kaže da je solidno financijski pismena zahvaljujući jakim osnovama koje joj je davnih dana usadila njezina majka i kasnije, studiju ekonomije. Kako je već kao dvanaestogodišnja djevojčica počela raditi na televiziji, majka je brinula o svim financijskim pitanjima.
- Cijelu karijeru radila je u bankarskoj industriji te je stručno vodila računa o mojim priljevima. Sve što sam tada zarađivala stavljala je na štednju i čuvala, a kada sam postala punoljetna, naučila me kako raspolagati novcem, investicijama i pametnom trošenju – kaže Šulentić.
Već tada je, kaže, shvatila važnost štednje te je zahvaljujući maminim financijskim lekcijama znala reći „ne“ sumanutom trošenju na stvari koje joj zapravo ne trebaju. Neke od najvažnijih savjeta koje i danas primjenjuje su sljedeći:
- prije trošenja novca napraviti prioritete
- ne trošiti impulzivno
- dobro razmisliti prije velikih ulaganja
- ne razmetati se
- ne gomilati iste i slične stvari
- Osim što sam naučila da se sredstva trebaju racionalno trošiti, stavljati sa strane i čuvati za budućnost, postoji i ona druga strana medalje - odgovorno podmirivati obveze. Postulat po kojem i dan danas živim glasi ‘Danas imaš, sutra nemaš‘– smatra Šulentić.
Metoda lavine
Ova diplomirana ekonomistica tijekom studija je živjela s roditeljima te nije imala na leđima obaveze „velikih ljudi“ poput plaćanja računa, podmirivanja kredita i slično. Iako je živjela štedljivo, nije si uskraćivala sitna zadovoljstva, a to ne radi ni danas kada može raspolagati svojim novcem kako želi. Međutim, važnije joj je od stvari uložiti u, primjerice, lijepe trenutke koje će pamtiti. Primjerice, putovanja.
- Volim život i uživanje u njemu i znam da ću se jednoga dana sjećati nečega što sam doživjela, vidjela, mirisala i probala, a ne u čemu sam u tom trenutku bila. Najviše štedim na materijalnom, a ne štedim na iskustvima – rekla je Šulentić koja će, ako i uloži u neki komad odjeće, paziti da bude kvalitetan i da će joj trajati godinama. Pametna kupovina je za sve što koristimo izuzetno bitna, smatra, te je ponekad izdvajanje više sredstava u početku dugoročno pametnije.
Kao što je kampanjsko učenje najlošiji način upijanja znanja, tako i kampanjsko plaćanje računa nije najidealnije rješenje za dugoročno stabilnu financijsku situaciju. Od obveza i tekućih troškova, nažalost, ne može se pobjeći u modernom svijetu. Ali postoji metoda koja može dugoročno olakšati financijsku situaciju. Naime, riječ je o metodi „lavine“ kojom Šulentić podmiruje svoje obveze.
- Nije relevantna za sve, ali to je moja odluka i meni pomaže. Tom metodom smanjujem vrijeme otplate najvećeg kredita, kao i kamate koje plaćam. Ukratko, kada imam više sredstava u mjesecu, umjesto da kupujem stvari, na partiju kredita uplaćujem više od jedne zadane akontacije – objašnjava Šulentić.
Za sve veće izdatke, otkriva Šulentić, da si dovoljno vremena kako bi „marinirala“ ideju i dobro promislila je li vrijedno potrošiti taj novac.
Razmišlja investicijski
Ulaganje u sebe ne znači samo da si s vremena na vrijeme priuštimo neko putovanje, izlet, omiljen kozmetički tretman ili tečaj za slikanje, već u ovo neizvjesno vrijeme moramo misliti i na budućnost. Troškovi života zbog inflacije sve su veći i ne znamo što će biti sutra, hoćemo li svojim radom uopće moći imati mirovinu dostojnu za život. Stoga je neophodno razmišljati investicijski i početi ulagati sredstva u financijske instrumente koji će nam osigurati sigurniju mirovinu.
Jedna od njezinih najvećih financijskih greški, kaže Šulentić, bila je ta što nije ranije krenula s investicijama. Ipak, shvatila je da nikada nije kasno pa sada uplaćuje u nekoliko fondova, ulaže u dionice, ima životno osiguranje, a stambenu je štednju iskoristila za stambeni kredit.
- Glavni mi je cilj sada, dok sam radno sposobna i u naponu snage zaraditi dovoljno za budućnost, imati štednju, investicije i samim time dovoljnog (pasivnog) prihoda da me po završetku radnoga vijeka ne ubije gola egzistencija – napominje Šulentić koja će uskoro roditi svoje prvo dijete i planira mu otvoriti štednju što prije.
Pasivan prihod zapravo je novac koji radi za pojedinca, dok se on bavi primarnim poslom, te ne zahtijeva puno angažmana da bi se održao. On može biti iznajmljivanje nekretnine, prodaja fotografija ili grafičkih elemenata preko interneta, trgovanje s dionicama, obveznicama ili pak ulaganje u neki od financijskih instrumenata.
Za sigurnu budućnost
Jedan od potonjih je dobrovoljni mirovinski fond koji omogućuje građanima da sami izgrade dugoročnu financijsku sigurnost. Treći mirovinski stup je za razliku od prva dva stupa potpuno dobrovoljan te u njega može uplaćivati svatko, neovisno o dobi, zaposlenju ili primanjima. Ovaj oblik štednje donosi još nešto pozitivno – poticaje države od 15 posto u maksimalnom iznosu od 99,54 eura (749,98 kuna) na uplaćenih 663,61 eura (4999,97 kuna) svakog člana fonda u datoj godini. Osim toga, može se štedjeti u više dobrovoljnih mirovinskih fondova. Štednja iz otvorenog tipa fonda uvijek se može prenijeti u neki drugi otvoreni fond, a u određenim slučajevima i u zatvoreni dobrovoljni fond. Važno je napomenuti da je isplate iz dobrovoljnog mirovinskog fonda moguće ostvariti tek nakon navršenih 55 godina života, odnosno 50 za osobe koje su se učlanile prije 1. siječnja 2019. godine.
Društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom ulaže novac štediša u razne oblike financijskih ulaganja, s ciljem povećanja prinosa na ukupnu mirovinsku štednju. No, mnogi pogrešno očekuju da će dobrovoljni mirovinski fond ostvarivati stabilne prinose u svim vremenskim razdobljima. Moguće je da prinosi fonda budu i negativni jer sve ovisi o tržišnim kretanjima pojedinih klasa imovine.
Ulaganje i njihovi rizici bit će jedna od tema projekta „Know your money - Upoznaj svoj novac“, a o njima će se govoriti kroz niz edukacija, informativnih tekstova i edukativnih video radionica. Vodit će ih eminentni ekonomski stručnjaci, a pokrivat će pet osnovnih modula – osobne financije, obiteljske financije, ulaganja, psihologija i financije te generalna financijska pitanja. Na edukaciju se mogu prijaviti svi punoljetni građani Republike Hrvatske, a na kraju edukativnog ciklusa bit će organizirano veliko natjecanje iz financijske pismenosti na kojemu će pet najbolje plasiranih polaznika edukacije moći osvojiti i do 1300 eura.
Iako još ne štedi u dobrovoljnom mirovinskom fondu, Šulentić kaže da bi se to zasigurno moglo promijeniti nakon sudjelovanja u ovoj edukaciji. Da bismo izračunali koliko bi Šulentić uštedjela u razdoblju od 30 godina, poslužili smo se kalkulatorom za informativni izračun dobrovoljne štednje na stranicama Raiffeisen mirovinskih fondova. Da svakog mjeseca u godini uplati 40 eura u dobrovoljni mirovinski fond na period od 30 godina, nakon tog razdoblja uplaćeni iznos bio bi 14.400 eura (108.000 kuna). Ako se tome pribroje i državni poticaji od 15 posto godišnje i prosječan godišnji prinos od tri posto, nakon 30 godina Šulentić bi uštedjela 26.631,04 eura (199.732 kuna).
Financijski izazovi
Šulentić je tijekom karijere imala mnogo voditeljskih angažmana, kako u emisijama, tako i u programima uživo, okušala se kao glumica u serijama, reklamama i filmovima te je sinkronizirala poznate animirane filmove poput Hotel Transylvania, Izvrnuto obrnuto te Alfa i Omega. Rado je viđeno televizijsko lice, a kako bi vodila svoje poslovanje davno se otisnula u poduzetničke vode. To ponekad nije toliko lako kako se čini, prvenstveno zato što poduzetnici moraju brinuti o više aspekata posla nego oni koji rade za drugog. Ne postoji priručnik za sigurnu plovidbu poduzetničkim vodama pa su nestalnost i nesigurnost, kaže Šulentić, najčešći financijski izazovi s kojima se morala i mora još uvijek suočavati. Ali, ima ih još.
- Nemogućnost planiranja prihoda, osim generalnih projekcija, prilagodbe različitim fazama tržišta. Primjerice, tijekom pandemije kada je sve stalo i kada smo pali na nulu, uzdali smo se samo u štednju i crne fondove. Potom, često su mi problem i neplaćene fakture te utjerivanje neurednih dužnika, prilagodbe novim propisima, zakonima i pravilima – navodi Šulentić.
Kako bi se kasnije u životu ljudi znali izboriti s ovim izazovima, voditeljica smatra da bi se financijska pismenost trebala uvoditi u kurikulume za djecu školske dobi. Financijska pismenost je pravo i nužan dio života svakog čovjeka, a kroz odluke koje se tiču novca, dodaje Šulentić, ne moramo prolaziti sami.
- Za poduzetnike je bitno da znaju odabrati prave savjetnike. Kada nešto ne znaš, potraži pomoć onoga koji zna. Svakome tko se upušta u poduzetničke vode svakako savjetujem da se informira o zakonima i pravilima te nađe dobrog računovođu i poreznog savjetnika – poručuje Iva Šulentić.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Raiffeisen mirovinskih fondova.