Dok sam bila u izbjegličkom kampu, nisam mogla raditi devet mjeseci. Kada bismo dobili sredstva potpore, odlazili smo u trgovine i kupovali što nam je trebalo. Van kampa sam mogla biti tko sam htjela pa sam često bila u ulozi otmjene žene koja kupuje stvari za svoj dom – priča je ovo Layal Hosh, žene koja je iz Sirije došla prije sedam godina i pronašla svoj dom u Hrvatskoj. Layal je danas ravnopravna članica našeg društva, a u tom su joj najviše pomogli nesebični poslodavci.
Ovog je tjedna održana konferencija Najbolja praksa osnaživanja i zapošljavanja izbjeglica: primjer tvrtke IKEA u Hrvatskoj i na njoj je predstavljen program Vještine za zapošljavanje kojim IKEA integrira izbjeglice u zajednicu te promovira ravnopravnost i štiti ljudska prava.
- Ovo je jedna od najbolje prikazanih praksi i primjer kako privatni sektor, humanitarne organizacije i izbjeglice mogu raditi zajedno u svrhu promicanja zapošljavanja i integracije izbjeglica. UNHCR je sretan što ima partnere poput tvrtke IKEA. Svojim poslovanjem rade dobre stvari za zajednicu, ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelom svijetu – rekla je na početku konferencije Anna Rich, predstavnica UNHCR-a u Hrvatskoj.
Odjel sa svijećama
Projekt se trenutno odvija treću godinu zaredom. Tijekom tri vala u tvrtki IKEA Hrvatska 38 izbjeglica prošlo je tromjesečnu praksu. Dio njih, odnosno 16 osoba, ostalo je raditi u tvrtki IKEA i nakon prakse. 11 osoba dobilo je ugovor na neodređeno, a upravo ga je Layal prva dobila.
- IKEA me od samog početka impresionirala. Zanimljivo je bilo vidjeti sve te stvari na jednom mjestu. Najviše bih se zadržavala kod odjela sa svijećama. Uvijek bih kupila jednu. U jednom sam trenutku počela razmišljati o tome koliko bi bilo dobro raditi ovdje, ali mi se to tada činilo nemogućim. Često sam provjeravala stranice za poslove i kada sam vidjela što oni nude, bez razmišljanja sam se prijavila. Nagovorila sam i svoje prijatelje na to – prisjeća se Layal.
Layal trenutno radi u prodaji, kaže da joj to najbolje odgovara jer voli puno pričati i biti u interakciji s ljudima, no jedno je buni.
- Nevjerojatno mi je koliko Hrvati imaju različitih naziva za istu stvar. Prije nekoliko dana došla je žena i rekla da treba četku za flaše. Nisam znala što su flaše, ali sam povezala s našom riječi za predmet kojim čistimo kupaonicu i uputila sam je na taj odjel. Vratila se i rekla da nije pronašla četku i trebalo nam je neko vrijeme da shvatimo da ne mislimo na isti predmet. Uvidjela sam o čemu se radi tek kada je izvadila bocu vode iz torbice i pokazala mi što je njoj flaša – prepričala je s osmijehom Layal.
Prisutnima na konferenciji se obratio i Aldo Lele, menadžer za održivost u organizaciji IKEA Jugoistočna Europa.
- Sretan sam što mogu raditi u tvrtki čija je vizija stvoriti bolji život za što više ljudi. Mi pod time ne mislimo samo na svoje kupce, već i na zaposlenike te na zajednicu u kojoj poslujemo. Postoji više načina da pomognemo ljudima. Prvi je onaj kratkoročni i u njega ubrajamo donacije koje mogu privremeno pomoći ljudima, ali nakon nekoliko mjeseci ti su ljudi opet na početku. Stoga moramo misliti na budućnost i na razvijanje boljih uvjeta. Razvili smo sustav kojim pomažemo izbjeglicama da steknu sposobnosti i alate za poslovno napredovanje i tako si osiguraju stalna primanja. Tako se integriraju u zajednicu i postaju ravnopravni članovi. Naš je cilj pronaći partnere koji nas mogu podržati u ovome kako bismo izbjeglicama osigurali puno više radnih mjesta nego što to možemo učiniti sami – rekao je Lele.
Nadopuna Zakona
Osim predstavnika tvrtke IKEA i UNHCR-a, na konferenciji su sudjelovali i veleposlanica Kraljevine Švedske u Hrvatskoj Diana Helen Madunić, Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca, Mirjana Matešić iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održiv razvoj, Luka Čirko, ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje pri Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Stanko Perica, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u Jugoistočnoj Europi i Natalia Gryschenko direktorica Udruge “Svoja” te Zdenka Vidaković, voditeljica Službe za međunarodnu zaštitu pri Ministarstvu unutarnjih poslova, koja se odmah na početku panela-diskusije nadovezala na Layal i objasnila da se situacija u Hrvatskoj u pogledu pristupa tržištu rada za tražitelje međunarodne zaštite promijenila.
- Tražitelji međunarodne zaštite su se na tržište rada mogli do 1. 4. ove godine prijaviti tek devet mjeseci nakon podnošenja zahtjeva. Kontinuirano smo pratili situaciju s izbjeglicama i njihovom integracijom u društvo i ove godine nadopunili Zakon, koji sada omogućava tražiteljima međunarodne zaštite da se nakon tri mjeseca od podnošenja zahtjeva mogu prijaviti na tržište rada – objasnila je Vidaković i dodala da samim time uvelike utječu na integraciju svih u zajednicu i potiču osnaživanje postojećih mjera koje provodi država.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke IKEA.