Starije osobe jedna su od najranjivijih skupina, kako zdravstveno, tako i financijski. A to posebno vrijedi kada je riječ o osobama koje zbog nenavršenog mirovinskog staža nisu ostvarile pravo na mirovinu. Upravo zbog toga pripadnici ove skupine posljednje tri godine, ako zadovoljavaju određene uvjete, imaju pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe. Trenutačno ju i koriste 7 244 korisnika, koji mjesečno dobivaju iznos od 120,71 euro, a država je u 2023. godini za ovu svrhu isplatila više od devet milijuna eura.
Što je nacionalna naknada za starije osobe?
Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe uveden je pravni institut kojim je od 1. siječnja 2021. omogućeno novčano davanje za starije osobe koje imaju navršenih 65 godina života, a koje nisu osigurale prihod za starost iz sustava mirovinskog osiguranja, odnosno nemaju ispunjen zakonom propisan uvjet od minimalno 15 godina staža osiguranja.
Budući da najveći broj korisnika koji nisu mogli ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe nisu zadovoljavali uvjet prebivališta i prihodovnog cenzusa, izmjenama i dopunama postojećeg Zakona, od 1. siječnja 2024. ovi se uvjeti mijenjaju.
Što se mijenja od 1. siječnja 2024.?
Ublažavaju se pojedini uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, koju će moći ostvariti hrvatski državljani s navršenih 65 godina života i s prebivalištem na području Republike Hrvatske u neprekidnom trajanju od deset godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje ovog prava (umjesto dosadašnjeg uvjeta od 20 godina).
Osim ublažavanja jednog od osnovnih uvjeta za ostvarivanje prava (prebivališta), mijenja se i jedan od dodatnih uvjeta, prihodovni cenzus. To znači da se visina prihoda korisnika i/ili članova kućanstva ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva povećava na dvostruki iznos nacionalne naknade za starije osobe, odnosno 300,00 eura po članu kućanstva mjesečno u 2024. godini.
Mijenja se i iznos nacionalne naknade, koji će se povećati s dosadašnjih 120,71 euro na 150,00 eura.
Ono što će zasigurno olakšati isplatu nacionalne naknade je to da će se na zahtjev korisnika moći isplaćivati poštom na adresu korisnika, što do sada nije bilo moguće, jer se nacionalna naknada isplaćivala korisniku isključivo na račun za plaćanje u banci.
Osim u pogledu uvjeta prebivališta i prihodovnog cenzusa te iznosa naknade i isplate poštom, važne izmjene odnose se na mogućnost ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu u slučajevima kad je pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenje ugovora o doživotnom uzdržavanju, odnosno ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.
Izričito se propisuje dužnost vraćanja nacionalne naknade isplaćene nakon smrti korisnika, te je uređen postupak povrata nacionalne naknade isplaćene nakon smrti korisnika između Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) te banaka i Hrvatske pošte. Također, rješava se i pitanje nepripadne isplate te se odvija horizontalno usklađivanje sa Zakonom o kaznenom postupku i Zakonom o socijalnoj skrbi.
Koliko ljudi koristi nacionalnu naknadu?
Prema posljednjim statističkim podacima za studeni 2023. (isplata u prosincu) evidentirana su ukupno 7 244 korisnika (64,58 posto žena i 35,42 posto muškaraca), a prosječna je dob korisnika 73 godine. Također, prema regionalnoj pripadnosti utvrđen je najveći broj korisnika na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije (1 285), Splitsko-dalmatinske (609), Osječko-baranjske (605) te Vukovarsko-srijemske županije (551), dok je najmanji broj korisnika evidentiran na području Ličko-senjske (92), Međimurske (138) te Dubrovačko-neretvanske županije (140).
Za provedbu izmjena i dopuna navedenog Zakona predviđeno je povećanje rashoda u državnom proračunu, u odnosu na važeći Zakon, za 13,7 milijuna eura u 2024., za 15,9 milijuna eura u 2025. i za 16,1 milijun eura u 2026. godini.
Ublažavanjem uvjeta očekuje se da se broj korisnika naknade sa sadašnjih 7 244 korisnika poveća na minimalno 13 400 korisnika.
Postupak za priznanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe pokreće se zahtjevom, koji se podnosi područnoj službi/uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nadležnoj prema prebivalištu podnositelja zahtjeva, a može se podnijeti i elektroničkim putem u sustavu e-Građani.
Na kraju još napomenimo da je nacionalna naknada za starije osobe osobno pravo korisnika i ne može se prenositi na drugu osobu niti naslijediti i ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.