Znanost i ljepota nikad nisu bile bliže nego danas. Dok su nekad kreme, serumi i losioni nastajali po jednostavnim recepturama, danas se iza svake bočice krije pravo malo čudo biotehnologije. Kozmetika više nije samo pitanje njege, već i precizne znanstvene intervencije – usmjerene, promišljene i odgovorne prema koži i okolišu. U središtu te promjene nalaze se pametni sastojci, inovativne tvari koje reagiraju na potrebe kože i djeluju ciljano, poput personalizirane njegeu obliku kreme. O tome nam više govori farmaceutkinja doc. dr. sc. Josipa Bukić, koja već godinama istražuje suvremene kozmetičke formulacije i njihovu učinkovitost pri Medicinskom fakultetu u Splitu.
- Napravila bih paralelu između pametne kozmetike i pametnih lijekova. To je najbolje opisao jedan od meni dražih profesora tijekom studiranja, koji je rekao da su nekad lijekovi, a time i sastojci, bili kao čekić. Imao si jedan alat i sve si popravljao njime. Dapače, takav jednostavan alat bi u nekim situacijama napravio i štetu. Danas postoje sastojci čiji kompleksni mehanizam djelovanja točno znamo. Razumijemo kome će on pomoći i zašto, odnosno kome će odmoći ili neće pokazati učinak – objašnjava nam docentica Bukić.
Drugim riječima, više ne koristimo „jednu kremu za sve“. Umjesto toga, današnja kozmetika razumije kožu. Analizira njezine potrebe, prepoznaje problem i nudi rješenje, bilo da se radi o suhoći, pigmentacijama ili borama. Upravo zato se svijet ljepote u posljednjih deset godina promijenio više nego u prethodnih pedeset. Kontinuirano ulaganje u istraživanja i razvoj ključno je za održavanje ovog inovacijskog tempa, što se vidi u primjeru L‘Oréal Grupe koja je u 2024. godini investirala preko 1,3 milijarde eura i podnijela 694 patenta.
- Kao znanstvenica s pedesetak objavljenih radova imam sreću da gotovo svakodnevno na procjenu dobivam istraživanja iz cijeloga svijeta. Zahvaljujući tom poslu stvarno vidim koliko se toga novoga stalno radi, od poboljšanja dopremanja postojećih sastojaka u kožu, razvoja naprednih formulacija (npr. inkapsulacija), kombinacija različitih sastojaka da se postigne bolji učinak korištenja kozmetike ili lasera. Ova industrija doista iz dana u dan značajno napreduje – kaže naša sugovornica.
Štit kože od vanjskog svijeta
Novi sastojci nastaju na sjecištu kemije, biotehnologije i farmacije. U laboratorijima se razvijaju napredne formulacije, poput inkapsulacija koje čuvaju aktivne tvari od oksidacije, ili mikročestica koje ih „dopremaju“ točno tamo gdje treba. Kozmetika je, zapravo, postala živa znanost u službi svakodnevne njege. Jedan od najvećih pomaka dogodio se u razumijevanju mikrobioma kože, složene mreže dobrih bakterija koje je štite od vanjskih utjecaja. Upravo zato probiotičke formule za kožu sve češće postaju standard.
- Mikrobiom kože zapravo je sastavni dio naše kožne barijere, naš štit od vanjskog svijeta. Svako narušavanje tog štita dovodi do pogoršanja postojećih kožnih bolesti (i onih uistinu ozbiljnih i kroničnih), ili pak do povećanja sklonosti iritacijama i alergijama. Slična je situacija s crijevima, što je možda ljudima više poznato jer su takvi probiotici duže na tržištu. Pod utjecajem loših navika ili određenih lijekova osjetimo posljedice disbalansa mikrobioma – tumači docentica.
Probiotička kozmetika, dakle, ne dodaje ništa „umjetno“, već samo vraća ravnotežu koju svakodnevni stres, smog ili UV zračenje narušavaju. Riječ je o suptilnoj, ali moćnoj zaštiti kože iznutra. Osim bakterija koje nam pomažu, u fokusu novih istraživanja su i mikroalge, tihi morski organizmi s iznimnim potencijalom.
- Njihova najveća prednost je što su bogate brojnim bioaktivnim spojevima pa će istovremeno pokrivati više problema, od očuvanja kožne barijere i smanjenja mrlja pa do usporavanja procesa starenja – ističe docentica Bukić.
Dokaz djelotvornosti sastojaka
Zahvaljujući visokom udjelu antioksidansa, vitamina i aminokiselina, mikroalge se ponašaju poput malih energetskih kapsula za kožu. Istodobno, njihova proizvodnja ne opterećuje okoliš, pa su jednako dobre i za lice i za planet. One su jedan od bioaktivnih sastojaka kozmetike, a stručnjakinja nam objašnjava što točno znači taj pojam koji često viđamo na kozmetičkim pakiranjima i reklamama.
- Bioaktivni sastojci dobivaju se ekstrahiranjem određenih komponenti iz sastojaka prirodnog podrijetla. Pri tome uzimamo samo one komponente za koje smatramo da će postići određeni biološki učinak, djelovat će na neku metu u tijelu, bio to enzim ili neurotransmiter ili nešto treće – priča.
Takvi ekstrakti ne djeluju površno, nego dubinski, na staničnoj razini. Umjesto da tražimo jedan čarobni sastojak, znanost danas traži idealan spoj prirode i tehnologije, onaj u kojem se aktivne tvari međusobno pojačavaju i time stvaraju vidljive rezultate. A kako se uopće dokazuje da ti sastojci doista djeluju?
- Kada se jednom nešto pokaže sigurnim za ljudski organizam, onda se može objektivno mjeriti učinkovitost. Objektivno se neinvazivnim metodama mjeri je li određena intervencija smanjila sebum, razinu melanina (mrlje), crvenilo, gubitak vlage ili pak povećala čvrstoću kože (što se povezuje s povećanjem sinteze kolagena). U tim mjerenjima dobijemo točne brojeve prije i nakon korištenja. Ako postoji statistički značajna razlika, možemo zaključiti da je nešto učinkovito – ističe Bukić.
Drugim riječima, iza svake ozbiljne kreme stoji broj, grafikon i rezultat. Znanost više ne dopušta nagađanja; ako neki proizvod obećava učinak, mora ga i dokazati. Ipak, u moru proizvoda i obećanja, potrošači se lako izgube, pa stručnjakinja podsjeća na osnovno pravilo: čitajte deklaracije s oprezom.
- Ako na ambalaži piše nešto što zvuči predobro da bi bilo istinito, onda obično to tako i jest. Možda sam malo subjektivna kako sam i sama radila u ljekarni prve tri godine svog radnog staža, ali mi kao struka jesmo najdostupniji zdravstveni radnici i, ako niste sigurni u nešto, za savjet uvijek možete pitati vašeg ljekarnika – kaže.
Na kraju, razgovor nas nosi u budućnost u kojoj će kozmetika biti još osobnija, preciznija i održivija.
- Znanost napreduje i sigurno nas čeka puno noviteta. U idealnom svijetu svi ti noviteti, tj. njihovi proizvođači objavili bi barem nekoliko istraživanja gdje se pokazalo u kojoj problematici, u kojoj dozi, koliko puta dnevno se koristilo i koje nuspojave su se pokazale pa bismo onda mogli imati pravi personalizirani pristup svakoj osobi koja želi koristiti neki proizvod – zaključila je Bukić.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i L‘Oreala.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....