S obzirom na velike brojke zaraženih koronavirusom i visok broj ljudi koji boluju od kroničnih plućnih bolesti odlučili smo saznati koliko su ugrožene osobe s KOPB-om, a koliko one koje boluju od astme te kako razlikovati simptome kronične bolesti od onih koronavirusa. Detaljne odgovore na ova pitanja otkrila nam je stručnjakinja za plućne bolesti, Nataša Karamarković Lazarušić, dr. med., internist-pulmolog.
- Kronične opstruktivne plućne bolesti, astma i KOPB, su prijavljene, rjeđe od očekivanog, kao pridružene bolesti COVID-19. Prema dosadašnjim istraživanjima bolesnici s astmom nisu pokazali povećanu osjetljivost niti teži tijek COVID-19 u odnosu na opću populaciju s mogućim izuzetkom bolesnika s loše kontroliranom teškom astmom. Bolesnici s KOPB-om se smatraju bolesnicima povećanog rizika kod COVID-19 te je prijavljena povećana smrtnost kod bolesnika koji su imali KOPB kao pridruženu bolest - započinje dr. Karamarković Lazarušić.
Na pitanje kako razlikovati pogoršanje postojeće kronične opstruktivne plućne bolesti (astma i KOPB) od zaraze COVID-om 19 ili pak gripe, pojašnjava da pogoršanje astme i KOPB prate simptomi nedostatka zraka, kašlja, piskanja, nelagode u prsima i intolerancije napora. Vrlo često su okidač za pogoršanje tih bolesti upravo respiratorne infekcije izazvane virusima ili bakterijama. Stoga su takva pogoršanja često praćena i porastom tjelesne temperature.
- U sezoni gripe i pandemije COVID-19 nije jednostavno razlučiti pogoršanje postojeće astme ili KOPB-a od moguće gripe ili COVID-19 upravo stoga što su i gripa i COVID-19 bolesti karakterizirane respiratornim simptomima. Iako COVID -19 i gripa mogu imati neke simptome koje ne nalazimo kod pogoršanja astme ili KOPB-a, kao što su gubitak osjeta mirisa i okusa (COVID-19), proljev, mučninu, povraćanje, glavobolju, u ranoj fazi infekcije razlikovanje može biti vrlo teško te je stoga važno pravovremenim testiranjem na COVID-19 izbjeći rizik kasnijeg postavljenje dijagnoze COVID-19, a time i razvoj težeg oblika bolesti i visoke smrtnosti - nastavlja dr. Karamarković Lazarušić.
Stoga bi se bolesnici s astmom i KOPB-om trebali pridržavati svih propisanih epidemioloških mjera (izbjegavanja socijalnih kontakata, održavanje distance, pranje ruku, nošenje maske), a potrebno je maksimalno smanjiti osobne kontakte i zamijeniti ih telefonskim, video ili e-mail kontaktima i SMS-ovima. Također je važno redovito provjetravanje prostorija, čišćenje opreme koju bolesnici koriste (maske, usnici, komorice za primjenu terapije, mjerači vršnog protoka zraka i sl). Iznimno je važno naglasiti da bolesnici nikako ne dijele svoje uređaje za liječenje astme ili KOPB-a s drugim osobama. Također je bitno da se epidemioloških mjera pridržavaju sve osobe koje moraju imati kontakt s bolesnicima (članovi obitelji, njegovatelji i sl.)
U slučaju da se kod kroničnog opstruktivnog plućnog bolesnika (bolesnika s astmom i KOPB-om) pogorša osnovna bolest, potrebno je (nefizički) konzultirati obiteljskog liječnika i pratiti njegove preporuke. Obiteljski liječnik može dati preporuke za korekciju doze lijeka ili dodatnu terapiju te procijeniti potrebu za daljnjim terapijskim i dijagnostičkim postupcima.
- U slučaju pogoršanja bolesti i potrebe za upućivanjem specijalisti treba se prilagoditi epidemiološkoj situaciji. Uz osnovne mjere zaštite bolesnika (pranje i dezinfekcija ruku, održavanje distance, nošenje maske, jednokratne maramice pri kašlju) potrebno je provoditi mjere zaštite tijekom pregleda (dezinfekcija aparata i zaštita osoblja, mikrobiološki filtri za izvođenje spirometrije, prozračivanje prostorija, razmak naručivanja bolesnika, osigurati što manji broj bolesnika u čekaonici, po mogućnosti dolaziti bez pratnje ili s najviše jednom osobom u pratnji, prije kontakta uzeti epidemiološke podatke, izmjeriti temperaturu). Kada su u pitanju specijalistički pregledi, posebno ugrožene bolesnike koji imaju komorbiditete kao što su imunološke i onkološke bolesti, treba naručiti među prvima - naglašava dr. Karamarković Lazarušić.
U vrijeme pandemije COVID-19 od posebne je važnosti redovito uzimati temeljnu terapiju astme i KOPB-a u propisanoj dozi i održavati bolest dobro kontroliranom jer lošija kontrola bolesti može dovesti do lošijeg ishoda liječenja u slučaju COVID-19. Bolesnici također trebaju znati kako si olakšati tegobe u slučaju pogoršanja astme i KOPB-a uzimanjem dodatne doze lijeka ili terapije koja se propisuje po potrebi. U specifičnim okolnostima pandemije kao što su samoizolacija te liječenje COVID-19 kod kuće, važno je osigurati dovoljnu količinu lijeka za slučaj nemogućnosti nabave.
- Uvijek naglašavamo važnost poduke bolesnika kako prepoznati simptome pogoršanja bolesti kao i o pravilnom uzimanja inhalacijske terapije, prestanku pušenja, cijepljenja protiv gripe i pneumokoka, izbjegavanje izlaganju alergenima i aerozagađenju, pravilnoj prehrane i održavanja primjerene tjelesne aktivnosti u mogućim okvirima, nefizičke komunikacije s obitelji i prijateljima radi smanjenja straha i depresije kao vrlo važnih čimbenika u očuvanju kontrole plućne bolesti - objašnjava dr. Karamarković Lazarušić.
- Također mogu svoju plućnu funkciju pratiti putem mjerača vršnog protoka zraka koji mogu koristiti kod kuće. Mnogi bolesnici s KOPB-om imaju pulsne oksimetre kojima mogu pratiti zasićenost krvi kisikom - navodi dr. Karamarković Lazarušić.
Ako ipak dođe do infekcije SARS-COV-2 primarne bolesti kao što su astma i KOPB liječe se na način kao i prije bolesti, s ciljem da osnovna plućna bolest tijekom infekcije SARS-COV-2 bude maksimalno kontrolirana uz održanu što bolju plućnu funkciju. Nikako se ne preporučuje smanjenje niti prestanak primjene terapije astme niti KOPB-a. Naravno da je liječenje SARS-COV-2 individualizirano prema razvoju kliničke slike i težini bolesti te se u slučaju pogoršanja osnovne plućne bolesti ili razvoja teškog oblika bolesti SARS-COV-2 korigira terapija tijekom liječenja.
- Dobra i dugoročna kontrola kroničnih opstruktivnih plućnih bolesti kao što su astma i KOPB se postiže pravilnim izborom terapije prema važećim svjetskim smjernicama, individualnim odabirom ne samo terapije nego i vrste inhalera (uređaja za primjenu inhalacijske terapije) prilagođene svakom bolesniku, kao i podukom i redovitom provjerom koliko je bolesnik dobro naučio tehniku inhaliranja lijeka. Bolesnik treba znati važnost redovitog uzimanja temeljne terapije u propisanoj dozi kao i kako si, u slučaju pogoršanja simptoma, može pomoći uzimanjem dodatne doze lijeka (prema potrebi) koji su propisani za takve situacije. Astma bolesnici bi trebali koristiti pisani astma akcijski plan za slučaj pogoršanja bolesti - nastavlja dr. Karamarković Lazarušić.
U uvjetima pandemije COVID-19 vrijede iste preporuke, ali u specifičnim okolnostima, gdje treba poštivati epidemiološke preporuke, smanjiti socijalne kontakte, osobne odlaske liječniku zamijeniti konzultacijom putem telefona, SMS-a, videa, e-maila. Ističe kako se upravo pridržavanjem temeljnih preporuka za liječenje ovih bolesti poboljšava sama kontrola bolesti i smanjuje potreba za odlaskom u zdravstvene ustanove.
- Uz redovno propisivanje lijekova i pružanje savjeta obiteljski liječnik tako može procijeniti postoji li pogoršanje bolesti i potreba za odlazak pulmologu koji treba obaviti u skladu s epidemiološkom situacijom i preporukama - zaključuje dr. Karamarković Lazarušić.
