Jeste li se i danas probudili s mišlju „ustati ili odustati“? Koliko puta na tjedan pomislite da biste radije radili nešto drugo nego ovo što trenutno radite?
Iako se svakome njegov posao u nekom trenutku čini najteži, zapravo možete biti sretni i mirni ako imate radno mjesto na kojem niste u svakom trenutku izloženi ekstremnim uvjetima ili pogibiji. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, u prošloj godini ukupno je prijavljeno 16.295 ozljeda na radu.
Statistika pokazuje da su muškarci skloniji ozljedama na radnom mjestu od žena, a neka od najrizičnijih zanimanja su vatrogasac, vojnik i pirotehničar. No, među njih se mogu ubrojiti i zaštitar, gorski spašavatelj i policajac koji se svaki dan suočavaju s opasnim situacijama. Istražili smo kako točno izgledaju neki od najrizičnijih poslova u Hrvatskoj i koje sve vještine moraju imati oni koji ih rade da bi spasili tuđe živote, ali i zaštitili sebe.
Pirotehničar
Samo jedan krivi korak potencijalno može biti posljednji. S ovom činjenicom na pameti hrvatski pirotehničari svakoga dana idu na posao. Njihovo zanimanje jedno je od najopasnijih ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu. Prema podacima MUP-a, od 1. siječnja 1996. tijekom razminiravanja stradalo je ukupno 610 osoba, od čega 134 pirotehničara i pomoćna djelatnika, od čega 40 sa smrtnim ishodom. Osim toga, minski sumnjivi prostor u Hrvatskoj danas iznosi 148,4 četvornih kilometara i proteže se kroz šest županija te 29 općina i gradova.
Posao pirotehničara nije samo pronalaženje i neutraliziranje zaostalih mina, već ovi stručnjaci moraju imati niz drugih vještina koje će ih naposljetku održati živima. Da bi uopće izašli na teren, pirotehničari prolaze kroz intenzivnu obuku, koja uključuje osnovna znanja o kemiji i fizici eksplozivnih materijala, kao i praktične vještine o rukovanju pirotehničkim sredstvima. Kada se nađu na terenu, prva i najvažnija stvar je adekvatno se zaštititi, pri čemu koriste posebne prsluke, kacige sa zaštitnim vizirima, antistatične rukavice i ostalu opremu.
Prema podacima stranice hrvatski-vojnik.hr, među aktivnim pirotehničarima ima vrlo mladih ljudi, ali i onih koji su bili sudionici Domovinskog rata. Osim što svakog dana riskiraju svoje živote, vrlo često su odvojeni od svojih obitelj, posebice kada moraju živjeti u mjestima gdje čiste minsko polje. Unatoč velikoj količini stresa, pirotehničari moraju biti jako fokusirani, mirni i u savršenom psihofizičkom stanju, ne samo da bi zaštitili sebe od moguće pogibije, nego i uspješno neutralizirani minu te time spasili nečiji život.
Vatrogasac
Jeste li znali da je veća vjerojatnost da će vatrogasac umrijeti od srčanog zastoja nego od udisanja dima tijekom gašenja požara? Tako pokazuju istraživanja, a razlog su iznenadni intenzivni fizički napor, izloženost toplini, kemikalijama i dimu. Vatrogasci su nerijetko izloženi svim ovim faktorima rizika tijekom intervencija, zbog čega je vatrogastvo jedan od najopasnijih poslova na svijetu. Dokaz su mnoge intervencije u kojima su vatrogasci izgubili živote; u Hrvatskoj je najveća Kornatska tragedija u kojoj je stradalo 12 vatrogasaca.
Da bi se postalo vatrogascem, mora se proći specifična obuka koja uključuje razne vatrogasne tehnike, prvu pomoć, rukovanje vatrogasnim vozilom i opremom, kao i taktike zaštite od požara. No, osim gašenja vatre, vatrogasci se često odazivaju i na druge vrste intervencija poput spašavanja ljudi i životinja s visina, iz vode, tehničko spašavanje iz ruševina, spašavanje prilikom prometnih nesreća i slično. Osim toga, vatrogasci su često prvi koji pružaju prvu pomoć do dolaska hitne, zbog čega je ovaj posao vrlo plemenit.
Da je njihov posao iznimno fizički i psihički naporan dokazuje i činjenica da rade u smjenama, uključujući noćne smjene i vikend dežurstva, a na hitne intervencije mogu biti pozvani u bilo koje doba dana i noći.
Zaštitar
Dobra komunikacija, oko za detalje i dobra fizička sprema neke su od vještina koje treba imati svaki zaštitar prema platformama za traženje posla. Zaštitari su odgovorni za osiguranje sigurnosti i održavanje reda u različitim okruženjima i situacijama. Oni igraju ključnu ulogu u zaštiti pojedinaca, posjeda i imovine od lopova, nenadanih situacija i nečasnih pojedinaca.
Kritičko razmišljanje, rješavanje problema, timski rad, ali i pružanje prve pomoći još su neke od poželjnih vještina za posao zaštitara. Razina rizika u ovom poslu ovisi o lokaciji i okruženju u kojem zaštitar radi. Primjerice, u noćnom klubu ili baru zaštitar mora posebnu pažnju obratiti na prepoznavanje potencijalnih prijetnji i poduzimanje preventivnih radnji protiv njih. U tom slučaju prijetnja su gosti u alkoholiziranom stanju koji izazivaju svađe i tučnjave. U bankama i državnim institucijama visok je rizik od lopova i napadača, a u zgradama i kućama od provalnika.
Iako zaštitarski posao zbog sveg nabrojanog spada u opasne poslove, prosječna mjesečna plaća zaštitara u Hrvatskoj prema podacima servisa MojaPlaća iznosi svega 701 euro, što ju svrstava u među najniže prosječne plaće u RH. Za usporedbu, prosječna mjesečna plaća zaštitara u Njemačkoj iznosi oko 3000 eura.
Vojnik
Teroristički napadi, konstantna izloženost pogibiji, meci i ljudi lišeni života na sve strane – ovako izgleda svakodnevica pojedinaca koji se odluče služiti domovini ili se odlaze boriti u neku drugu zemlju. Vojnici su često u direktnom sukobu s neprijateljem, što uključuje borbe na kopnu, moru i u zraku. Nerijetko se dogodi da svoj posao moraju obavljati u ekstremnim uvjetima, bilo da su to vremenske nepogode, loši higijenski uvjeti ili u ratnim zonama gdje postoji mogućnost izlaganja štetnim kemijskim i biološkim supstancama.
Ovaj posao nekada se čini vrlo uzbudljiv i napet, posebno ako ste o njemu čuli samo preko filmova kao što je Top Gun, no on je daleko od toga. Vidjeti kako ti kolege pogibaju, biti ranjen i vidjeti užase rata nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a kamoli osobe koje su tome direktno izložene. Nadalje, biti vojnik zahtjevna je profesija koja uključuje samopožrtvovnost i odricanje. Odvojenost od voljenih osoba i čežnja za domom za neke mogu biti prevelik zalogaj.
Ipak, služiti u vojsci ima i pozitivnih strana. Uzajamno odricanje za nacionalnu službu i rad u potencijalno stresnim uvjetima mogu stvoriti neraskidive veze između pripadnika vojske. Prijateljstva stečena u vojsci mogu potrajati tijekom cijelog života.
Gorski spašavatelj
Prema podacima Hrvatske gorske službe spašavanja, hrabre žene i muškarci „u crvenom“ godišnje odrade oko 800 akcija, od čega 500 klasičnih akcija spašavanja, 250 potraga, 25 akcija na vodi i 25 helikopterskih akcija. Ovo zanimanje jedno je od najtežih, najopasnijih, ali istovremeno i najplemenitijih. Hrabrost, posvećenost i spremnost na odricanje gorskih spašavatelja čine ih ključnim faktorom sigurnosti onih avanturista i planinara koji se često nalaze na visokim nadmorskim visinama.
Gorski teren često obiluje strmim padinama, nepristupačnim stazama i promjenljivim vremenskim uvjetima. Spašavanje na visokim nadmorskim visinama zahtijeva ne samo izuzetnu fizičku kondiciju već i vještine planinarenja te alpinizma. Gorskim spašavateljima ne olakšavaju ni ekstremni vremenski uvjeti poput jake kiše, snijega i oluja, čime se povećava rizik od povreda. No, čak ni to ne predstavlja toliki izazov, koliko činjenica da gorski spašavatelji često moraju pristupiti mjestima gdje konvencionalna vozila ne mogu doći.
No, ono što mnogi ne znaju je to što HGSS sačinjavaju isključivo volonteri motivirani altruizmom i željom za pomaganje drugima. Gorski spašavatelj može postati svatko, no prednost imaju kandidati koji su registrirani članovi nekog od planinarskih, penjačkih, alpinističkih, speleoloških i drugih društava.
Policajac
Jedan od najpopularnijih filmova osamdesetih, koji nas može nasmijati i danas, svakako je ‘Policijska akademija‘. U njemu je policijski posao prikazan na vrlo komičan način i zbog toga se mnogima može činiti kao mačji kašalj. No, policajci se, baš kao i svi do sada navedeni zaposlenici u rizičnim zanimanjima, na dnevnoj razini suočavaju s opasnostima i riskiraju život. Prva i najizraženija prijetnja u policijskom poslu je direktno suočavanje s kriminalom. U obavljanju svojih dužnosti, policajci se često nalaze u situacijama gdje moraju intervenirati u incidentima kao što su pljačke, tuče, oružane prijetnje ili teroristički napadi.
Iako logika nalaže da policijski službenici najviše pogibaju od metaka, prema tvrdnji MUP-a više su izloženi riziku od obolijevanja od bolesti mišićno-koštanog sustava, kardiovaskularnog sustava te metaboličkih i gastrointestinalnih bolesti. Uzrok tome je svakodnevni stres zbog neizvjesnih situacija. Istraživanja su pokazala da su nagle promjene u ponašanju, nestalne radne navike, produženo vrijeme bolovanja zbog manjih problema, nemogućnost održavanja toka misli i pretjerana briga oko svega najčešći znakovi stresa kod policajaca.
Isto tako, policajci su često meta osvete od strane kriminalaca. Njihova odlučnost u suočavanju s nepravdom i provođenje zakona često izaziva neprijateljstvo od strane onih koji su na drugoj strani zakona. To znači da policijski službenici moraju stalno biti na oprezu i voditi računa o svojoj sigurnosti, čak i izvan radnog vremena.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog ureda za osiguranja.