Dom. Kratka i jednostavna riječ s mnogo različitih značenja. Za nekoga dom može značiti nešto vrlo jednostavno - stambeni prostor u kojem povremeno obitava, dok je za drugoga on puno, puno više - u njemu stanuju emocije, uspomene, dijelovi osobnosti... Dom oslikava karakter osoba koje u njemu žive te pruža osjećaj sigurnosti, stabilnosti, životnog smisla i kontinuiteta.
Kako bi saznala što dom čini domom, tvrtka IKEA je u 37 zemalja, uključujući i Hrvatsku, provela istraživanje „Život kod kuće“, u kojem je sudjelovalo više od 37.000 ispitanika, a rezultati su više nego zanimljivi. Da bi se u svojem domu osjećali ugodno, više od polovice ispitanika u Hrvatskoj, njih 51 posto, kaže da trebaju imati prostor za vlastite potrebe i interese, za 47 posto su to stvari koje su sami kupili, 40 posto kaže da su to ljudi s kojima žive, dok 24 posto njih tvrdi da im je najvažniji prostor za svakodnevne rituale.
Dakle, vlastiti prostor predstavlja vrlo važan faktor zadovoljstva, a nije ga uvijek lako stvoriti ako živimo u višečlanim kućanstvima i malom prostoru.
- Vlastiti kutak možete urediti bilo gdje – u dnevnom boravku, spavaćoj sobi, kupaonici. Može to biti stolić sa šarenim olovkama i bilježnicama, prostor za čitanje s foteljom, udobnim jastucima i nekom zanimljivom lampom ili pak mala oaza u kupaonici s vašim omiljenim kozmetičkim preparatima – kaže Nikolina Jelić, dizajnerica interijera i vlasnica studija KUBUS.
Funkcionalnost i udobnost
Dobra je okolnost da se u zadnjih 50-ak godina stabilizirao odnos rada i slobodnog vremena, što je omogućilo da se ljudi više bave domom i njegovim uređenjem, dok u Hrvatskoj to čine ponajprije zbog sebe ne brinući pretjerano o tuđim mišljenjima ni trendovima.
- Dom se prije eksponirao putem časopisa, a danas mu u tome pomažu društvene mreže i mediji, kojima se nameću i aktualni trendovi. Ali kad pogledamo tuđe domove, oni rijetko izgledaju kao domovi što ih prezentiraju mediji – kaže doc. dr. sc. Sara Ursić, sociologinja s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Sličan rezultat pokazuje i IKEA istraživanje – čak 48 posto Hrvata smatra da mediji najčešće ne odražavaju njihov način života kod kuće.
Iako građani Hrvatske vole pogledati tuđe domove i analizirati kako su ih uredili, samo četiri posto njih brine o tome što drugi ljudi misle o načinu na koji žive u svome domu. Slična situacija je i u susjednoj Srbiji, dok su Slovenci po tom pitanju nešto zabrinutiji. Sociologinja Ursić smatra da žitelji naše zemlje uređuju svoje domove kada iščekuju goste, po čemu se može zaključiti da ih ipak jest briga za tuđe mišljenje - barem u nekoj mjeri.
Dizajnerica interijera Nikolina Jelić ističe da je ljudima danas najvažnija ugoda u vlastitom domu, da je on funkcionalan te da s lakoćom obavljaju sve što trebaju u tom interijeru. Trendovi nam, kaže, mogu biti inspiracija, ali važno je imati na pameti da neće nužno svi funkcionirati u određenom prostoru.
Pečat individualnosti u životnom prostoru zapravo je lako postići, čak i uz mali budžet. To ne moraju biti velike preinake, već jednostavne, a dovoljne da se dom čini osvježenim: nova boja zidova, ukrasni jastuci sa zanimljivim dezenom, omiljene fotografije, ili pak za svako godišnje doba drukčiji izbor detalja, u bojama koje karakteriziraju sezonu.
Problem na globalnoj razini
Među najvećim izazovima građana Hrvatske u zadnje je vrijeme previše stvari koje više ne koriste i kojima ne mogu naći primjereno mjesto – žele ih sačuvati, ali da im nisu svaki dan pred očima. Naime, velika većina je emocionalno vezana za stvari jer ih asociraju na drage ljude i lijepe trenutke u životu, pa ih čuvaju, što pak doprinosi kreiranju nereda u životnom prostoru.
Dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, psihologinja s Instituta Ivo Pilar, smatra da danas živimo u obilju te si možemo priuštiti više nego što smo mogli nekada. I to je jedan od razloga gomilanja stvari, a izazov je tim veći ako živimo u višečlanom kućanstvu. Dizajnerica interijera Nikolina Jelić dodaje kako većina nas instinktivno odlučuje kad želimo nešto baciti, pokloniti, podijeliti uz izliku "možda će mi ovo jednom trebati".
- Zato danas, kad živimo u izobilju, imamo previše kablova, vrećica, alata, vijaka, odjeće, lonaca i tava, previše kozmetike u kupaonici i igračaka u dječjim sobama… čuvamo baš sve za što pomislimo da bi nam jednog dana moglo zatrebati – kaže Jelić, dodajući kako je ustvari potrebno jako malo truda da se sve to dovede u red.
Za početak, kaže, moramo dobro razmisliti što nam doista treba, a bez čega možemo, pa u skladu s tim naći adekvatna rješenja za odlaganje. Primjerice, sezonska odjeća ne mora zauzimati mjesto u ormaru, već se može smjestiti u kutije ispod kreveta. Ako dom ima visoke stropove, okomite police ili ormarići idealni su za korištenje viška prostora na zidovima.
No, stanovnici Hrvatske još uvijek nisu ni približno dosegli probleme kakav manjak prostora za višak stvari proizvodi na globalnoj razini. U SAD-u, primjerice, pokazalo je istraživanje tvrtke IKEA, prostori su toliko pretrpani da često uzrokuju stres i tjeskobu, dok zbog male površine stanova u Japanu tamošnji stanovnici skoro nemaju prostora za pohranu, s čime se sve više susreću i građani Njemačke. Čak i jedan takav, na prvu ruku možda beznačajan detalj u tlocrtu vaše kuće ili stana, uvjetuje sasvim drugi pristup shvaćanju praktičnosti u životu uopće.
Dodatno, pokazalo je istraživanje, da bi se ljudi dobro osjećali u domu, ponajprije im je važno da on odražava njihovu osobnost. Više od polovice građana Hrvatske - njih 55 posto – prema IKEA istraživanju doista i osjeća da njihov dom odražava ono što oni jesu. Za one ostale, koji tako ne misle, mogući razlog je što je kod nas prosječna dob odlaska iz roditeljskog doma dosta kasna, kada potomci debelo prijeđu 30 godina, dok sociologinja Sara Ursić smatra da ovo posebno vrijedi za ljude koji žive u iznajmljenim stanovima ili imaju iskustvo podstanarstva.
Međuljudski odnosi su važni
Dobri i iskreni odnosi s ukućanima, tvrdi psihologinja Ljiljana Kaliterna Lipovčan, ključ su zadovoljstva života u vlastitom prostoru. Sklad je važan za ljudsku psihu, a većina hrvatskih državljana složila se da je važno osjećati užitak u svom domu. Život u višečlanim kućanstvima može biti izazovan za svakog pojedinca pa je, smatra Kaliterna Lipovčan, važno odrediti granice i poštivati međusobnu privatnost.
- Da bi dom pridonosio općem zadovoljstvu životom, potreban nam je osjećaj sigurnosti, udobnosti i slobode da izrazimo ono što osjećamo. Pola dana radimo ili smo negdje drugdje, u različitim ulogama - šefa, ljubaznog suradnika, veselog prijatelja, dobrog susjeda… Zato je dom mjesto gdje bismo trebali osjećati da činimo ono što želimo. U njemu bismo se trebali usuditi biti lijeni, ne izlaziti iz pidžame, ali i ne nametati svoju volju i raspoloženje – napominje Kaliterna Lipovčan.
U Hrvatskoj, među važnim elementima da dom bude dom, čak je 40 posto ispitanika istaklo da su to ljudi s kojima žive. Očigledno je da su naše socijalne i obiteljske veze – iako neki vole tvrditi suprotno – građanima ostale važne i nisu se zametnule u okolnostima ubrzanog života i svekolike digitalizacije. Upravo zato, napominju sve naše sugovornice, uz kutak za vlastite hobije, prilagođen i funkcionalan prostor, privatnost i urednost, važno je i svakog dana ulagati trud u odnose s obitelji, partnerima i svima koji žive u istom kućanstvu. Tako će dom zaista biti mjesto sigurnosti, mira, veselja i ispunjavati baš sve potrebe pojedinca – čak i kada nam ponestane još jedna ladica u ormaru ili kad ne budemo znali kamo staviti najnoviji par cipela za koje smo odvojili pozamašnu svotu.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke IKEA.