Pandemija, rat u Ukrajini, rast cijena energenata.
Ova tri faktora utjecala su na vrijednost novca zbog čega plaće u Hrvatskoj vrijede manje nego prošle godine.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u veljači je inflacija bila 6,3 posto, a tog su mjeseca na godišnjoj razini cijene skočile više od primanja koja su porasla za 5,9 posto. Drugim riječima, ovogodišnja plaća od 7452 kune vrijedi manje nego 7038 kuna plaće iz veljače prošle godine jer se tim novcem moglo priuštiti više namirnica i usluga.
- Trenutno se nalazimo u velikoj inflaciji, gdje za isti novac možemo dobiti manje, odnosno moramo platiti više. Sada je prosjek inflacije u EU 7,5 posto, što možemo vidjeti svaki dan na cijenama roba, a polako i usluga – objašnjava Ivica Brlić, savjetnik za osobne financije.
Ovaj nesretni trend događa se i u drugim zemljama Europske unije, no Hrvatska je pritom u specifičnoj situaciji zbog mogućeg ulaska u eurozonu. Naime, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, kao i brojni ekonomisti, poručili su da će uvođenje eura donijeti novi inflacijski pritisak na cijene u zemlji.
Ušteđevina u čarapama
S obzirom na to da vrijednost novca iz mjeseca u mjesec sve više pada, brojni hrvatski građani traže različite načine kako da kroz ulaganja i štednje povećaju osobni budžet. Najveći udio Hrvata pritom drži svoj novac u bankama, što nije najsretnije rješenje jer su kamate na najnižim razinama u povijesti, od 0,1 ili 0,2 posto. Prema podacima HNB-a iz listopada prošle godine, depoziti kućanstava su krajem rujna iznosili 240,3 milijarde kuna i bili su za 1,6 milijardi kuna ili 0,7 posto veći u odnosu na kolovoz, dok su na godišnjoj razini bili veći za 20 milijardi kuna ili 9,1 posto. Toj brojci treba pridodati i novac koji se čuva „u čarapama“ jer, prema podacima HNB-a od 29. ožujka ove godine, ukupno je izvan banaka bilo u optjecaju 34,7 milijardi gotovog novca. Ilustracije radi, tim novcem moglo bi se sagraditi 16 Peljeških mostova.
- Zbog financijske nepismenosti i straha još uvijek velika količina kapitala jest u bankama. Ljudi nisu informirani i educirani o brojnim drugim mogućnostima gdje barem dio svojih sredstava mogu oploditi – napominje Brlić.
Stoga smo odlučili istražiti različite mogućnosti ulaganja za prosječnog građanina Hrvatske. Kao što smo već napisali, štednje nisu optimalni izbor za uvećavanje vrijednosti novca zbog izuzetno niskih kamata. Čak su i brojne banke odustale od promoviranja takve vrste pohranjivanja kapitala te su pažnju okrenuli prema investicijskim fondovima. Riječ je o financijskim organizacijama ili institucionalnim investitorima koji prikupljaju sredstva od svojih ulagača te ih plasiraju u kratkoročne i dugoročne investicije, odnosno u različite financijske oblike. Pritom ti fondovi mogu biti novčani, dionički, obveznički te mješoviti, a razlike u strukturi ulaganja oslikavaju se i na rizičnost fondova. Novčani fondovi su najmanje rizični, potom slijede obveznički pa mješoviti, dok se dionički fondovi smatraju najrizičnijima.
- Postoje programi investiranja u fondove preko osiguravajućih kuća, gdje se aktivno upravlja imovinom i gdje klijent može odabrati strategiju ulaganja, kao i trajanje te iznos, dok sve ostalo odrade stručnjaci – kaže stručnjak za osobne investicije.
Ulaganje isplativo u doba krize
Dodatni instrumenti ulaganja su i obveznice te dionice. Obveznice predstavljaju dugoročne vrijednosne papire s unaprijed određenim rokom dospijeća koji nose fiksni kamatni prihod. Dionice su, pak, jedinice vlasništva u nekom poduzeću, stoga kupnja dionica podrazumijeva vlasništvo nad poduzećem koje je razmjerno broju dionica koje netko posjeduje. Obveznice su nešto sigurniji oblik ulaganja od dionica jer imatelji obveznica znaju da po njezinu dospijeću neće izgubiti svoju glavnicu i unaprijed im je poznat prihod koji će ostvariti ulaganjem.
No, postoji još jedan instrument ulaganja koji je isplativ za vrijeme krize – investicijsko zlato. Kako nam je objasnio Slaven Sviličić, voditelj sektora investicijskog zlata u tvrtki Auro Domus, u prvih šest mjeseci pandemije cijena zlata skočila je za više od 30 posto, a prvih dana rata u Ukrajini cijena je ponovno dosegnula taj svoj povijesni rekord.
- U periodima kriza vrijednost novca pada, dok zlato zadržava svoju vrijednost. Lako je prenosivo, neovisno je o monetarnim šokovima, a po potrebi se može zamijeniti za novac bilo kad i bilo gdje u svijetu. Stoga ne čudi da se ljudi u doba krize pojačano okreću zlatu kao sigurnoj luci za svoju imovinu – ističe Sviličić te dodaje da cijena zlata zadnjih 40 godina u prosjeku raste oko 8 posto godišnje. Primjerice, 2000. godine 5,5 unci zlata vrijedilo je oko 10.000 kuna, dok danas ta ista količina dođe oko 65.000 kuna.
Sviličić također navodi da je u posljednjih 20 godina cijena zlata narasla šest puta odnosno preko 500 posto. Za to vrijeme tečaj kune prema euru je oscilirao, no nije se značajnije promijenio. Ono što je bitno jest da je euro, uz kojeg je kuna vezana, od uvođenja izgubio gotovo 40 posto vrijednosti, dok je američki dolar za to vrijeme izgubio preko 50 posto kupovne moći.
Plaćanje kriptovalutama
Uz to, investicijsko zlato je u Hrvatskoj oslobođeno poreza te se veoma brzo može zamijeniti za novac. U Auro Domusu, koji je poznat kao prva hrvatska banka zlata, taj proces traje svega nekoliko minuta. S obzirom na to da se radi o investicijskim proizvodima kod kojih nema potrebe za detaljnim provjerama kao kod nakita, dovoljno je samo doći s proizvodom koji ima svoj certifikat, a otkupna cijena može se i prije dolaska u poslovnicu provjeriti na njihovim stranicama. Pritom je riječ o investiciji koja je dostupna svakom građaninu jer se pločice i zlatnici mase od 1 grama mogu nabaviti za 500 do 1000 kuna, a kupovina je moguća i putem internetske trgovine Auro Domusa uz mogućnost plaćanja kriptovalutama, karticama jednokratno ili obročno te pouzećem.
Još jedan oblik ulaganja su i kriptovalute, odnosno kriptoimovina, a riječ je o trendu investiranja u digitalni novac ili imovinu. Najpopularnija valuta je pritom Bitcoin, no stručnjaci se slažu kako se radi o veoma rizičnom obliku ulaganja jer je od 16.000 kriptovaluta koje su do sada bile lansirane njih čak 7.000 propalo. Štoviše, čak je i bitcoin trenutno na najnižim razinama od kraja 2020. Trenutno jedan bitcoin vrijedi manje od 30.000 dolara, dok je još prije tjedan dana bio na 35.500 dolara vrijednosti, a na vrhuncu u studenom 2021. čak i do 68.000 dolara. Svi koji su kupili bitcoin od početka 2021. do danas su u minusu, a ovisno o datumu i cijeni kupnje izgubili su i više od pola uloga. Procjene govore da je samo u posljednjih nekoliko dana s kriptotržišta izbrisano bilijun dolara vrijednosti.
Neki su od početka predviđali nestabilnost kriptovalute, a poznati ulagač Warren Buffett kazao je jednom prilikom da ne bi uložio u njih ni da mu ponude sve Bitcoine ovog svijeta za 25 dolara.
Disperzija ulaganja
Stoga je potrebno biti veoma oprezan i prikupiti podosta informacija prije uplate, no, ako se netko odluči na ovaj pothvat, Brlić navodi opciju kopiranja strategije.
- Postoje mogućnosti za kopiranje strategija, što znači da osoba ne mora biti stručnjak i ne mora sama pratiti tržište, nego se kopira strategija ljudi koji su profesionalci tako da se paralelno ulažu u 20 kriptovaluta i u različite segmente – navodi Brlić.
Od niza mogućnosti ostaje, dakako, pitanje koji je oblik investiranja najbolji. Ako se pita Brlića, najbolja strategija je disperzija rizika, odnosno ulaganje u više opcija i na više tržišta. Slikovito rečeno, nije dobro staviti sva jaja u jednu košaru. Prema njegovim računicama, moguće je za 100 eura mjesečno ulagati u različite instrumente i srednjoročno, odnosno dugoročno, dvostruko pa i trostruko povećati uložena sredstva. Za osiguranje svakog ulaganja, stručnjaci preporučuju da se barem dio vrijednosti pohrani i u zlatu jer će oni koji u svojem vlasništvu drže i zlato, a ne samo novac, puno bolje proći u nepovoljnijem ekonomskom okruženju, odnosno u doba inflacije.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Auro Domusa.