Inovatorica

Magistrica kemije upozorava: ‘Ako vidite ove dvije rečenice na pakiranju, proizvod sigurno nije zdrav!‘

Ana Matekalo i Tijana Bogdanović, osnivačice brendova HrskAM i Morning Lab, otkrivaju sve o svojim zdravim grickalicama i granoli te po čemu se razlikuju od drugih na tržištu
 /Istock, Ustupljena fotografija
Ana Matekalo i Tijana Bogdanović, osnivačice brendova HrskAM i Morning Lab, otkrivaju sve o svojim zdravim grickalicama i granoli te po čemu se razlikuju od drugih na tržištu

Sigurno vam je poznat osjećaj kada biste za doručak pojeli nešto zdravo, a slatko jer vam se baš tog dana jede. Neke slatke pahuljice ili granola vam se u tom trenutku čine punim pogotkom jer morate samo dodati mlijeko ili eventualno orašastih plodova. A onda uzmete vrećicu s police u trgovini, okrenete je i shvatite da je šećer na trećem mjestu popisa sastojaka.

Da nije samo riječ o osobnom dojmu, pokazalo je istraživanje Unije potrošača Hrvatske. U domaćim trgovinama kupili su 18 vrsta čokoladnih žitarica za doručak i poslali ih u ovlašteni laboratorij. Pokazalo se da na 100 grama testiranih proizvoda ima 16,9 i 36,2 grama šećera. Dakle, prazne kalorije.

Zagrepčanka Tijana Bogdanović (49), osnivačica tvrtke i brenda zdravih granola Morning Lab, nekada je stajala pred tom istom policom u potrazi za zdravom granolom, ali je nije mogla pronaći pa ju je napravila sama u svojoj kuhinji. Prava je, kako se voli zvati, „cereal person“, baš kao i njezina obitelj, pa pahuljice jede za doručak, međuobrok i laganu večeru. Pronašla je recept na internetu i već prvi pokušaj otkrio je, kaže, njezin skriveni talent. Zanimljivo je da se pritom ne smatra osobito vještom kuharicom. Postoji, tvrdi, neka posebna veza između nje i granole.

- S vremenom sam granole počela darivati kao male poklone, a onda sam na jednom druženju s prijateljicama prvi put naglas izgovorila da sanjam o svojoj maloj, mirisnoj manufakturi granola. Tako je Morning Lab prvo nastao u mojoj glavi i za kuhinjskim stolom, a tek onda se pretvorio u stvaran posao – prisjeća se Tijana.

image

Tijana Bogdanović

Ustupljena fotografija

„Suho zlato“

Danas u ponudi ima četiri okusa. Granola Nuts je ona osnovna, sa zobenim pahuljicama, orašastim plodovima, medom i cimetom. Slijede Granola Strawberry & Vanilla, Granola Coconut & White Choco i Granola Triple Choco. Sve dolaze u pakiranju od 350 grama, a postoji i kilogramsko pakiranje namijenjeno restoranima, hotelima i brunch barovima. Ove su godine na tržište izašli i s dva nova okusa slanih granola, s kojima žele proširiti primjenu s doručka na slana jela tijekom dana. Za njih su osvojili nagradu za inovativnost na natjecanju FoodTech Startup Competition.

Popis sastojaka je kratak i to je, kaže Tijana, poanta. U granolama nema rafiniranih šećera; jedino sladilo je pravi med, a u pojedinim mješavinama orašasti plodovi čine čak 33 posto proizvoda.

- Za mene je granola puno više od miješanja sastojaka i pečenja, tepam joj da je moje “suho zlato”. Sve počinje odabirom kvalitetnih sirovina i preciznim omjerima. Zatim slijedi miješanje, tostiranje, pečenje i sušenje, procesi koji su ključni za okus, teksturu i onu hrskavost po kojoj želimo biti prepoznatljivi – ističe.

image

Tijana Bogdanović

Ustupljena fotografija

Tijana dodaje da granole peče svakodnevno, što znači da proizvod vrlo brzo od proizvodnje dolazi do kupca. Upravo je svježina jedan od detalja koje njezini kupci najčešće primjećuju i spominju.

- Mislim da je kod Morning Lab granole najvažnije ono što se dogodi nakon prvog zalogaja: prvo predivan miris pa onda okus koji je nešto između čokolina i cimet rolice, i za kraj hrskavost – objašnjava.

Najzanimljivijim kupcima smatra one koji su najdalje od njezine ciljne skupine, ljude koji za doručak vole jaja i špek, a žitarice ne jedu uopće, najčešće iz navike ili naučenog obrasca. Kad njih nagovori da probaju, obično čuje da ovo baš i nije loše.

Neuspjeh je snaga

Brojka koja najbolje pokazuje koliko je Morning Lab izašao iz faze kuhinjskog stola jest činjenica da će ove godine vrlo vjerojatno proizvesti oko 20 tona granole, kaže Tijana. Njezin tim za sada broji troje ljudi i raste po jednog člana za svaku godinu poslovanja, a brend uskoro slavi treći rođendan.

Tijana je, naravno, i dalje uključena u gotovo sve, od razvoja proizvoda i novih okusa do nabave, organizacije i komunikacije s kupcima. Proizvodnju su preuzeli kolege Kaja i Tomo, za koje kaže da su nadmašili svoju mentoricu.

- U malom biznisu posebno je važno znati kada nešto možeš napraviti sam, a kada trebaš pustiti drugoga da bude bolji od tebe – smatra Tijana.

image
Ustupljena fotografija

Ono što se iz ove priče ne vidi na prvi pogled jest da Morning Lab nije bio njezin prvi poduzetnički pothvat, niti prvi pokušaj s granolom. Prije gotovo 10 godina ušla je u proizvodnju granole s dvije partnerice, no cijela priča je završila unutar godine dana. Bilo je to, priznaje, poprilično teško razdoblje, ali danas o tome govori bez imalo gorčine.

- Najvažnija lekcija je da neuspjeh ne mora biti kraj priče. Tada to dakako nisam znala, međutim danas tvrdim da je svaki neuspjeh ustvari samo jedna stepenica bliže uspjehu. Danas mogu reći da sam zbog tog neuspjeha kasnije bila brža, efikasnija i pametnija - kaže.

Direktorica, nabava i čistačica

Na pitanje što je najteže u poziciji malog poduzetnika, Tijana kaže da si istovremen direktor, prodaja, marketing, nabava, logistika i čistačica. Najteže joj pada trenutak kada su u velikoj gužvi, a ona je gotovo stalna, pa sama uskoči u proizvodnju. Tada sve ostalo stoji i trpi. S druge strane, objašnjava da mala tvrtka ima prednost koju velika nema, a to je fleksibilnost i brzina prilagodbe potrebama kupaca.

Ipak, Tijana priznaje da joj je potrebno još mnogo podrške i mentorstva kako bi Morning Lab digla na višu razinu. Zato se prijavila na ovogodišnji ciklus programa „Pokreni nešto svoje“, kojeg provode Philip Morris Zagreb i ACT Grupa, i uspjela ući u uži izbor od 10 kandidata. Ovaj program, kaže, prati od samog njegovog početka.

image

Tijana Bogdanović

Ustupljena fotografija

- Nalazim se u ranoj fazi skaliranja i želim bolje razumjeti kako pomiriti rast koji nam se događa s troškovima koji rastu. Financijska podrška svakako je dobrodošla, ali nije mi prioritet. Najviše očekujem znanje, konkretne alate, drugačiju perspektivu i ljude od kojih mogu učiti – govori.

Polaznici će kroz šestomjesečni mentorski i edukacijski program imati priliku za daljnji razvoj poslovanja, jačanje tržišne pozicije i mjerenje društvenog učinka. Cijeli ovogodišnji ciklus poduprt je i financijski, uz osiguran ukupni fond od oko 90.000 eura koji se raspodjeljuje na bespovratna sredstva i stručnu podršku.

Dijana Najjar Raškaj, rukovoditeljica komunikacija Philip Morris Zagreba i koordinatorica programa, ističe da vrijednost programa nadilazi financijsku. U program Pokreni nešto svoje dosad je uloženo gotovo milijun eura, no njegova se vrijednost ne promatra isključivo kroz financijski iznos. Naime, prema analizi ACT Grupe, svaki euro koji je uložen u program u 2025. generirao je 4,86 eura društvenog dobra. Projekt je s vremenom izrastao u prepoznatljiv i ozbiljan oblik podrške mikropoduzetnicima koji žele rasti odgovorno i dugoročno.

- U ovoj jubilarnoj godini program je dodatno osnažen suradnjom s HUP-om i Ekonomskim fakultetom u Zagrebu kako bi se sudionicima ponudio još snažniji spoj poslovnog iskustva, akademskog znanja i prilika za umrežavanje. Posebno smo ponosni i na zajednicu koja se oko programa izgradila, mrežu poduzetnika, mentora i partnera koje povezuje sličan način razmišljanja- odgovoran, dugoročan i usmjeren na stvaranje pozitivnog društvenog učinka - kaže Najjar Raškaj.

image

Dijana Najjar Raškaj, rukovoditeljica komunikacija tvrtke Philip Morris Zagreb

Ustupljena fotografija

Ana Brigović, voditeljica podrške poduzetnicima i poslovnog razvoja ACT Grupe, ističe da ACT Grupa već više od 20 godina radi na izgradnji puta prema boljoj ekonomiji, odnosno ekonomiji koja osnažuje poduzetnike, zajednice i sve dionike uključene u stvaranje pozitivnih društvenih i okolišnih promjena.

- Pristup u programu Pokreni nešto svoje je drugačiji od klasičnog mentorstva jer tim ACT Grupe postaje privremeni član poduzeća, provodi dubinske menadžerske analize i aktivno sudjeluje u planiranju razvoja. Na temelju toga krojimo personaliziranu podršku za svakog korisnika. Naš je cilj da poduzetnici iz programa izađu s konkretnim alatima za rast, jasnim razvojnim smjerom i osnaženim kapacitetima - zaključuje Brigović.

image

Ana Brigović, voditeljica podrške poduzetnicima i poslovnog razvoja ACT Grupe

Ustupljena fotografija

Umjesto slijepog praćenja trendova, Tijana za dalje razmišlja o kombinacijama granola sa smokvom, rogačem, višnjom maraskom i dubrovačkom ljutom narančom. Zasad okusi nastaju iz njezinih osobnih afiniteta, uz jedno pravilo: kombinacije moraju biti bliske našem nepcu.

Nije obično sušeno voće

Jedna od 10 kandidata „pokreni nešto svoje“ je i Ana Matekalo (36) iz Koprivnice, osnivačica brenda HrskAM. Ana pak nije nigdje mogla pronaći zdrave grickalice koje joj odgovaraju, dakle, bez šećera, bojila, aroma i konzervansa. Upravo zato je odlučila napraviti grickalicu od samo jednog sastojka, ali da je, kako kaže, zabavna za grickanje i da svaki put izazove “wow” efekt.

Taj jedan sastojak je liofilizirano voće, poznatije pod engleskim freeze dried, odnosno osušeno smrzavanjem. Po izgledu je vrlo slično dehidriranom voću, ali to su, kaže Ana, dva potpuno različita postupka.

- Liofilizacija je najsuvremeniji način konzerviranja hrane. Zbog primjene izrazito niskih temperatura i vakuuma prilikom sušenja, voda u obliku leda iz sirovine direktno prelazi u vodenu paru, odnosno sublimira. Budući da nema tekuće faze ni visoke temperature, nema deformacije ploda, kao ni gubitka boje, vitamina i ostalih nutrijenata - objašnjava Ana, po struci magistra edukacije kemije i biologije.

image

Ana Matekalo

Ustupljena fotografija

U praksi to znači da u vrećicu ide sto posto voća i ništa drugo, a okus ostaje koncentriraniji nego u svježem plodu jer je uklonjena samo voda. Sirovinu najvećim dijelom nabavljaju od lokalnih OPG-ova i, kaže, do sada nisu imali situaciju da sirovine nedostaje.

Glavna ideja iza brenda HrskAM, nastavlja Ana, bila je ponuditi proizvod koji roditelji mogu bez grižnje savjesti dati djetetu, a i sami uzeti kao ozbiljan međuobrok. Počeci su bili obilježeni testiranjima, jer je za svaku vrstu voća trebalo odrediti idealne sorte, uvjete sušenja i prave parametre pa tek onda proizvod validirati na tržištu.

- U početku ljudi nisu znali što očekivati jer se s takvim voćem nikada nisu susreli, a onda ih osvoji kombinacija lagane hrskavosti i intenzivnog okusa - kaže.

image
Ustupljena fotografija

Prvi kušači su bila njezina djeca, a ono što je najviše veseli je navika koja se razvila usput.

- Najviše nas veseli što su kroz sve ovo počeli spontano razmišljati o hrani. Danas često pitaju je li neka namirnica ili jelo koje jedu zdravo. Vjerujem da će iz ovog razdoblja ponijeti baš tu naviku, da ne vjeruju šarenim slikama na kutijama, nego da znaju prepoznati što stvarno jedu. Ako sam ih kroz HrskAM naučila da postavljaju pitanja i vode računa o tome što unose u tijelo, napravila sam sjajan posao i kao poduzetnica i kao mama - ponosno ističe Ana.

Široka primjena

Iako većina posegne za vrećicom kao za grickalicom u hodu, priča Ana, liofilizirano voće odlično se slaže s jutarnjom kašom, jogurtom i granolom, a u smoothieju daje puni okus jer ne razrjeđuje napitak. Budući da ne ispušta tekućinu kao svježe voće, može ići i u smjesu za muffine, kekse i kreme ili kao dekoracija umjesto umjetnih mrvica i boja.

image
Ustupljena fotografija

Kad je pitamo koja je rečenica na ambalaži prva koju kao kemičarka prepozna, a prosječan kupac ne, odgovara bez oklijevanja.

- Kao kemičarki, naljuti me kad na prednjoj strani ambalaže vidim napisano "100 posto prirodno" ili "Zdrav izbor za djecu", a onda okrenem proizvod i vidim sastav od deset redaka. Ili ako je sprijeda slika sočnog voća i par zvučnih riječi, a u sastavu na pozadini stoji glukozno-fruktozni sirup, palmina mast, regulator kiselosti, zgušnjivači i arome. Prosječan kupac u žurbi vidi natpis o zdravlju i kupi to svom djetetu, a ja u sastavu vidim visokoprerađenu hranu nakrcanu aditivima. Pravilo je zapravo jednostavno: ako vam za čitanje sastava jedne obične zdrave grickalice treba rječnik i povećalo, ona sve drugo osim zdrava - ističe Ana.

Vjetar u leđa

Najteži dio u poduzetništvu za nju, priča Ana, jest kronični nedostatak adekvatnih instrumenata financiranja za početnike. Početnici u proizvodnji tako ostaju prepušteni sami sebi baš u trenutku kad im treba najveći kapital za opremu i širenje. Upravo zato smatra da će joj program “Pokreni nešto svoje” biti financijski vjetar u leđa za nabavu opreme i širenje kapaciteta, ali i konkretna mentorska podrška.

- Od samog programa očekujem dodatnu stabilizaciju poslovnih procesa i bolju vidljivost na tržištu. Želim iskoristiti ovu priliku da učvrstimo temelje HrskAM-a, ubrzamo proizvodnju i plasiramo proizvod do znatno većeg broja kupaca - govori Ana.

Ono što povezuje njezinu i Tijaninu priču više je od samog programa. Iako imaju različite proizvode, oni se međusobno nadopunjuju i, rekli bismo, susreću u istoj zdjelici za doručak s početka. A nakon zdjelice s dobrim doručkom, teško se vratiti nazad.


Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Philip Morris Zagreb.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. listopad 2026 11:27