U posljednjih nekoliko godina ESG, skraćenica za okolišne, društvene i upravljačke kriterije poslovanja, prerastao je okvire velikih korporacija i postao sveprisutna referenca održivosti u cijelom gospodarstvu. Iako je pozornost najčešće usmjerena na velike kompanije koje prema europskoj direktivi CSRD već imaju obvezu nefinancijskog izvještavanja, ESG sve snažnije kuca na vrata i malih i srednjih poduzeća. Tržište, partneri, financijske institucije i sve osvješteniji potrošači ne traže samo proizvode ili usluge, već traže transparentnost, odgovorno upravljanje i smisao poslovanja. ESG je time postao pojam koji više nije samo pitanje birokracije, već i pozicioniranja i dobivanja konkurentske prednosti na tržištu.
Za male i srednje tvrtke to znači novo poglavlje. Ne samo u pogledu obveza, koje su nakon najnovijeg Omnibus paketa EU za većinu hrvatskih malih i srednjih tvrtki odgođene do 2028. godine i značajno administrativno rasterećene, već i u pogledu prilika. ESG sve češće postaje uvjet za ulazak u dobavne lance, preduvjet za financiranje ili diferencijacijska prednost pred konkurencijom.
No, kako ESG konkretno izgleda u kontekstu malog poduzeća s 25 zaposlenih? Kako ga implementirati, a da to ne znači dodatni teret, nego alat za pametnije i otpornije poslovanje? Odgovore smo potražili od Tamare Kelave, voditeljice Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore.
Što se točno promijenilo početkom 2025.?
Kelava, koja više od petnaest godina radi na projektima koji povezuju održivost i poslovanje, objašnjava da ESG u današnjem poslovnom svijetu više nije stvar reputacije, nego konkretna strategija.
- Održivi poslovni modeli danas znače veću učinkovitost, otpornost, bolju tržišnu poziciju i lakši pristup financiranju. Kada govorimo o ESG-u, u prvom redu se misli na usklađenost s regulatornim zahtjevima i smanjenje emisija CO₂, no to je samo početna točka. Širi cilj ESG-a su održivi poslovni modeli koji doprinose dugoročnoj konkurentnosti, otpornosti i stvaranju vrijednosti, ne samo za vlasnike i dioničare, već i za širu zajednicu i okoliš. Kupci, partneri i investitori donose odluke na temelju ESG performansi, a potrošači očekuju transparentnost, odgovorno ponašanje i svrhovitost poslovanja. – kaže nam Kelava.
Kad je riječ o malim i srednjim poduzećima, posljednje zakonodavne promjene idu u njihovu korist. Kelava nam konkretnije objašnjava da Omnibus paket, koji je Europska komisija predstavila početkom 2025. godine, značajno smanjuje administrativni teret.
- Obveze izvještavanja prema CSRD direktivi sada se odnose samo na poduzeća s više od 1000 zaposlenika, a primjena je odgođena do 2028. godine. To znači da je velika većina hrvatskih MSP-ova izravno izuzeta iz formalnog ESG izvještavanja – ističe Kelava, pa dodaje kako ESG za njih i dalje ostaje relevantan jer su često dio lanaca dobave većih tvrtki koje moraju izvještavati, pa se od njih očekuju određeni podaci. ESG postaje i preduvjet za pristup tržištu ili financiranju, čak i kada nije zakonska obveza.
Za poduzeća koja još nisu obuhvaćena CSRD-om, Omnibus paket donosi konkretna administrativna olakšanja. Njima se smanjuje broj obveznih pokazatelja, a odgađa se i primjena nekih zahtjeva do 2028., a iz izvještavanja se isključuju manji subjekti. Kelava ističe kako se preporučuje se postepeni pristup, koji kreće od ESG samoprocjene, kvartalne check-liste i fokusa na ono što je materijalno za pojedino poduzeće.
HGK pomaže MSP-ima
U tome, priča dalje Kelava, pomaže HGK-ov ESG rating, razvijen tako da bude skalabilan i primjenjiv na poduzeća različitih veličina i sektora. HKG-ov upitnik je koncipiran tako da bude jednostavan, ali da istovremeno uključuje i sektorska pitanja. Temeljem rezultata tih upitnika HGK dodjeljuje godišnje nagrade u šest kategorija: za najbolju održivu veliku, srednju i malu tvrtku, javnu tvrtku, financijsku instituciju te najbolji primjer održivog poslovnog modela. ESG rating se izražava u postotku ostvarenih bodova, klasificiran na skali od A+ do D, što omogućuje jednostavnu usporedbu među poduzećima.
Temeljem 410 ispunjenih ESG upitnika iz 2024. godine uočene su razlike među tvrtkama, no veličina nije presudna. Najviše upitnika ispunila su mala poduzeća, slijede ih srednja, a najmanje su ih ispunile tvrtke srednje veličine.
- Raspon rezultata bio je između 45 i 94 boda od mogućih 250, što ukazuje na široku razinu razvijenosti praksi. Najviše su bodova poduzeća ostvarila u društvenom i upravljačkom segmentu, dok su okolišne teme poput emisija i gospodarenja otpadom ostale izazov. Zanimljivo je da pojedina mala poduzeća imaju iznadprosječne rezultate, dok neka veća još uvijek zaostaju, što pokazuje da više utječu sektor, standardizacija i certificirani sustavi upravljanja, nego sama veličina – kaže nam Kelava.
No, pokazalo se da postoje i neki „slijepi prostori“. Kod malih tvrtki oni su najčešće u području upravljanja. Često nedostaju formalne politike, etički kodeksi, pravila o sukobu interesa ili mehanizmi za prijavu nepravilnosti. U okolišnom segmentu ne prate se podaci o potrošnji resursa ili emisijama, jer jednostavno ne postoje alati ni metodologije.
Podrška malim i srednjim poduzećima
Kako bi doskočili tim problemima i tvrtkama pomogli u rasvjetljavanju tih „slijepih prostora“, HGK osim ESG vodiča i ratinga, provodi i specijalizirane ESG radionice prilagođene poduzećima.
- Tijekom radionica s timovima poduzeća analiziramo izazove, mapiramo rizike i definiramo prioritete. Potičemo uključivanje različitih odjela – uprave, HR-a, nabave, unutarnje revizije – jer ESG zahtijeva horizontalni pristup – kaže nam Kelava.
Kako bi pružali dodatnu podršku malim i srednjim poduzećima na putu prema održivom poslovanju, Hrvatska gospodarska komora osnovala je ESG Centar, koji je centralno mjesto za informiranje, edukaciju, savjetovanje i umrežavanje svih zainteresiranih dionika.
ESG Centar objedinjuje alate, znanja i stručnjake koji pomažu poduzećima u razumijevanju ESG zahtjeva i implementaciji konkretnih rješenja, uz poseban naglasak na potrebe MSP-ova. Centar djeluje kao platforma za razmjenu iskustava, prikupljanje povratnih informacija iz prakse i oblikovanje smjernica koje proizlaze iz stvarnih potreba gospodarstva.
Glavno godišnje okupljanje stručnjaka, poduzetnika i donositelja odluka u području održivog poslovanja održat će se 9. i 10. rujna 2025. u sklopu šeste po redu konferencije „Podržimo održivo“. Prvog dana konferencije tradicionalno će biti dodijeljene ESG nagrade najuspješnijim poduzećima prema rezultatima ESG ratinga, a kroz niz panela, radionica i predavanja predstavit će se primjeri dobre prakse, novi alati i zakonodavne novosti. Konferencija je namijenjena svim poduzećima koja žele unaprijediti svoje ESG prakse, bez obzira na veličinu ili sektor, te posluži kao referentna točka u kalendaru svih koji ozbiljno pristupaju održivosti kao poslovnoj vrijednosti.
Koji sektori su najrizičniji?
Što se tiče sektora, Kelava ističe kako su među onima s najizraženijim ESG rizicima među MSP-ovima u Hrvatskoj prerađivačka industrija, građevinarstvo, turizam, logistika i prehrambena industrija.
- Građevinarstvo ima visoke okolišne rizike zbog resursa i otpada. Turizam se suočava s pritiskom na zajednice i resurse, uz rastuće zahtjeve stranih partnera. Logistika je često zanemarena, iako ima značajne emisije i sigurnosne aspekte. Prehrambeni sektor nosi rizike u lancu opskrbe, sigurnosti hrane i upravljanju resursima. No, ESG izazovi postoje i kod najmanjih poduzeća, osobito ako je poslovanje slabo formalizirano – objašnjava Kelava.
No, Kelava je uvjerena kako ESG nije samo obveza, već prava tržišna šansa, ponajviše u pogledu diferencijacije. Mala i srednja poduzeća koja na vrijeme integriraju ESG pristup stječu prednosti. Mogu steći tržišnu poziciju, veće povjerenje kupaca i lakši pristup financiranju.
Upravljački aspekt ESG-a izazovan je za MSP-ove zbog toga što najčešće imaju neformalnu strukturu. U takvim poduzećima odluke najčešće donosi mali broj osoba bez jasne podjele odgovornosti. Zbog toga im nedostaje dokumentacija, etičke politike, sustavi unutarnje kontrole, procedure za prijavu nepravilnosti. Premda poduzeće može na taj način funkcionirati dok je manje veličine, s rastom poduzeća takav neuredan upravljački kriterij postaje barijera za ozbiljne partnere.
Jednostavnija rješenja prihvatljiva su u početku
Kao jedan od konkretnih alata, Kelava ističe kvartalne ESG check-liste, koje za malo poduzeće do 25 zaposlenih trebaju biti jednostavne i praktične. Takve liste moraju sadržavati praćenje potrošnje energije i vode, otpada, zadovoljstva zaposlenika, ažuriranja internih procedura. Ključno je da se prilagođavaju sezoni i poslovnim prioritetima. Kelava ističe da se time stvara ritam praćenja i temelji za strukturiranije izvještavanje.
Iako MSP-ovi često kreću s Excel predlošcima, postoje i specijalizirani alati.
- Na tržištu već postoje specijalizirani digitalni alati koji omogućuju automatizirano prikupljanje i analizu ESG podataka. Ti alati obuhvaćaju funkcionalnosti poput: kalkulatora emisija stakleničkih plinova prema GHG protokolu, alate za procjenu ESG rizika u lancima dobave, sustave za prikupljanje i konsolidaciju ESG pokazatelja iz više odjela, kao i platforme za generiranje ESG izvještaja u skladu s ESRS standardima. Ipak, većina MSP-ova koristi jednostavnija rješenja, što je sasvim prihvatljivo za početak – dodaje Kelava.
HGK je razvio čitav niz alata osmišljenih kako bi malim i srednjim poduzećima olakšao uvođenje ESG principa bez velikih početnih ulaganja. Među njima su besplatni ESG upitnik i ESG vodič, čija je ažurirana verzija objavljena u lipnju, a koji omogućuju samoprocjenu i osnovnu orijentaciju u ESG temama. ESG Akademija nudi sveobuhvatan program edukacije, podrške i umrežavanja u području okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika održivog poslovanja. Burza otpada pomaže u povezivanju ponude i potražnje sekundarnih sirovina, čime podupire razvoj kružnog gospodarstva i smanjenje otpada, dok Burza energetskih ušteda spaja poduzeća s ponuditeljima rješenja za povećanje energetske učinkovitosti te omogućuje realizaciju projekata s konkretnim financijskim i okolišnim koristima.
ESG centar HGK funkcionira kao svojevrsni „marketplace“ – centralno mjesto na kojem se poduzeća mogu povezati s relevantnim rješenjima, uslugama i stručnjacima iz područja održivog poslovanja. U sklopu ESG centra, HGK vodi ESG registar savjetnika – prvi takav u Hrvatskoj – koji okuplja verificirane stručnjake iz različitih područja ESG-a. Uz sve to, poduzećima su dostupna i individualna ESG savjetovanja i edukacije, tijekom kojih se, prilagođeno veličini, djelatnosti i zrelosti svakog poduzeća, analizira njihova konkretna situacija, mapiraju prioriteti i definiraju sljedeći koraci.
- Kroz sektorske zajednice, udruženja i županijske komore, omogućujemo poduzećima zajednički pristup edukaciji, savjetovanju i umrežavanju. Stručnjaci HGK sudjeluju i u radnim skupinama pri ministarstvima kako bi se potrebe MSP-ova ugradile u zakone i strategije. Na taj način, ESG savjetovanje nije izolirani proces, već dio šireg ekosustava podrške, koji uključuje edukaciju, stručnu pomoć i umrežavanje – sve s ciljem jačanja održivosti i konkurentnosti hrvatskih MSP-ova – zaključuje Kelava.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske gospodarske komore.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....