Direktno do vrata

Marko je vratio u modu zaboravljenu hrvatsku tradiciju, danas ima uigran biznis: ‘Radimo ih 3500 mjesečno, uskoro se širimo izvan Zagreba‘

Njegove plate glavni su hit na rođendanima, vjenčanjima i ostalim druženjima, a koristi samo najbolje domaće sastojke

Marko Špiljar

 Darko Tomas/Cropix
Njegove plate glavni su hit na rođendanima, vjenčanjima i ostalim druženjima, a koristi samo najbolje domaće sastojke

Hrvati obožavaju jesti. Taj aksiom ne treba dokazivati, dovoljno je baciti pogled na svaku proslavu, radnu pauzu ili subotnje okupljanje kod kuće. No, jedna stvar ima poseban kultni status: plata. Uvijek je tu kad treba zasladiti druženje, impresionirati goste ili riješiti problem “što ćemo jesti?”. Mnogi bi se složili da nema pravog rođendana, team buildinga ili vjenčanja bez vrhunskog sira, finog mesa i pažljivo aranžiranih detalja.

No, slabljenje te tradicije do prije nekoliko godina gotovo je prošlo nezapaženo. Pomislili bismo da su upravo zbog takvog oduševljenja plate dostupne uvijek i svugdje. No, to nije baš bilo tako. Nudile su se na brzinu, često nedefinirane, s nepredvidivim sastojcima, bez ikakve pažnje prema prezentaciji ili logistici. I baš u takvom okruženju, iz želje da ljudi nikad više ne dožive razočaranje kad naruče platu i ona ne stigne, rodila se ideja koja je promijenila sve, brend Plata do vrata.

Kreativni povratak osnovama

Iza njega stoji Marko Špiljar (39), inovator koji je odlučio da plate ne moraju biti samo improvizirane kombinacije s tanjura, već sinonim za praktičnost, kvalitetu i dozu luksuza koju svatko može naručiti iz udobnosti svog doma ili ureda.

Osobna karta:

Naziv projekta: Plata do vrata

Od kad postoji: 2019.

Opis: Prvi specijalizirani servis za proizvodnju i dostavu plata s hladnim narescima.

Broj zaposlenih: 12

Zašto su se prijavili na Festival ideja: Zbog mogućnosti da struka prepozna potencijal, procijeni brojke i omogući daljnji rast kroz mentorstvo.

U proljeće 2019., nakon razdoblja poslovne stabilnosti i nekoliko poduzetničkih traženja, Špiljar je osjetio kreativni nemir. Frustracija zbog nedefiniranosti ponude plata, nedostatak bilo kakvog web shopa, hladna dostava bez jasnog standarda i osjećaj da tržište zaslužuje bolje – to je bila iskra, kaže Špiljar. Na laptopu u skladištu nastala je prva verzija koncepta: akronim PDV (Plata do vrata), prva špranca, prvi vizual, čitav koncept osmišljen je u manje od tjedan dana.

- Zašto nigdje ne mogu naručiti platu da dođe na vrata? Ta prilično frustrirajuća misao titrala mi je u glavi nakon što mi je prijatelj rekao da je naručio platu i da su ga izigrali. Iako plate nisu ništa novo, vidio sam prostor za inovaciju, specijalizirani webshop s unificiranom ponudom i standardiziranim proizvodom. Volim reći da smo pioniri, ali sve se svodi na jednostavnu ideju: olakšati ljudima da dobiju ono što žele, kad to žele, bez komplikacija, telefonskih poziva i nejasnih dogovora – konkretan je Špiljar.

image

Marko Špiljar, osnivač i vlasnik brenda Plata do vrata

Darko Tomas/Cropix

Upravo takav, jednostavan i brz, je i sustav naručivanja. Danas se preko 80 posto narudžbi obavlja digitalno, putem web trgovine, a call centar služi za prva informiranja i pomoć kupcima koji se još ne snalaze s digitalnim naručivanjem.

Platama i brzinom dostave oduševljeni su baš svi, kaže vlasnik, od privatnih osoba do tvrtki i to za razne prilike poput proslava rođenja djeteta, uredskih zabava i obiteljskih okupljanja svih vrsta. Na mjesečnoj razini ih van sezone naprave oko 2000 komada, a u sezoni i do 3500.

- Dobili smo priliku “nahraniti” najveće romske karmine ikada s čak 300 plata u trenucima kad nam je kapacitet bio jedva 100. Pregovori su bili urnebesni, neovisno o tome što se radilo o tužnom događaju – prisjeća se Špiljar.

Plata do vrata dostavlja na području Zagreba i okolice, a za veće narudžbe i događaje pokrivaju i šire područje, ali prema dogovoru. Također postoji opcija osobnog preuzimanja u njihovoj poslovnici.

Tradicija kao inspiracija

Inspiracija za plate dolazi iz tradicija širom Hrvatske, doslovno i figurativno. U početku ih je bilo deset, a sada nude i razne kombinacije, impresivne slane „torte“ i lux boxove. Najpopularnije među kupcima su, nabraja Špiljar, Slavonka, Istriana, Zagi, Domaćica i Dalmatinka.

- Da moram jesti samo jednu do kraja života, to bi svakako bila Dalmatinka, naš bestseller – s osmijehom nam govori Špiljar.

Posebne plate, poput Meseko, Sirovita i Rogata, također imaju svoju priču. Primjerice, Rogata je dobila takvo ime, priča nam Špiljar, jer su na njoj proizvodi samo od ‘rogatih’ životinja, dok Sirovita sadrži samo najfinije sireve. Namirnice nabavljaju iz cijele Hrvatske od lokalnih proizvođača te su one uvijek najbolje kvalitete.

image
Darko Tomas/Cropix

- Bitno nam je da partneri mogu pratiti naš tempo i održati standard. U slučaju da dobavljač nema robe na stanju, uvijek imamo rezerve za dogledno vrijeme, a ako je neki proizvod duže vremena nedostupan, imamo alternativne dobavljače. Sve funkcionira besprijekorno – naglašava naš sugovornik.

Posebno je ponosan na uvođenje eco-friendly ambalaže i uključivanje lokalnog proizvođača u proizvodni proces. Sljedeće godine će vlastita ambalaža od recikliranih materijala postati zaštitni znak Plate do vrata, što je još jedan korak prema održivosti i društveno odgovornom poslovanju.

Međutim, Plata do vrata ima jedno strogo pravilo kojeg se drže od početka i od njega ne odstupaju.

- Kod nas nema samostalnog slaganja plate. Ponuda je toliko široka da svatko može pronaći pravu kombinaciju za sebe i svoje goste. Ključ je standardizacija jer ona osigurava da svaka isporuka bude jednaka i na visokoj razini kvalitete. Jako puno upita dobivamo za voćne plate, no za sada ih ne planiramo imati u ponudi. Želimo se fokusirati na ono što je uvijek dostupno, kao što su naresci i sirevi, da ne moramo ovisiti o sezoni. Drugim riječima, osigurati dugoročni kontinuitet u proizvodu sa sigurnim izvorima tijekom cijele godine. Ako radiš s namirnicama koje su jako kvarljive i ovise o sezoni, kao što je voće, nema prostora za kontinuitet. Konačan proizvod onda može previše oscilirati – objašnjava Špiljar.

Uigrani tim

Unatoč pionirskom statusu, jasnom planu i predviđenom toku, Marko nije izbjegao izazove. Izgradnja biznisa iz nule, izvan gastronomskih krugova, značila je stalno učenje, prilagođavanje i svakodnevni rad. Malo tko razumije logistiku hladnih plata dok je ne doživi iz prve ruke, kaže Špiljar. Početni tim bila je mala, ali srčana ekipa, a temelj uspjeha od prvog dana bile su kreativne i marljive kolegice u proizvodnji. Upravo su one, s nevjerojatnim strpljenjem, majstorskim rukama i osjećajem za detalje, pretvorile obične nareske u efektne plate koje su vrlo brzo stekle kultni status.

image
Darko Tomas/Cropix

- Danas u timu imamo 12 stalno zaposlenih, a njihov broj svake godine raste. Zima 2025. završit će s 15 do 16 zaposlenih, svi su oni “multi-praktici” od temelja. Prve tri djelatnice koje smo zaposlili još uvijek rade, premda na drugim pozicijama. To pokazuje da imamo dobro postavljene radne uvjete i zdravu radnu atmosferu – ponosno govori Špiljar.

Da Plata do vrata nije tek još jedan food service pokazuje i činjenica da su ih mnogi pokušali kopirati.

- Ne bojim se konkurencije, mislim da je zdrava, tjera te naprijed. No, ono po čemu se razlikujemo od drugih je to što naši rezultati nisu dobri samo zbog prihoda, nego i efikasnosti te strukture. Oni koji su nas probali kopirati, izdržali su na tržištu samo nekoliko mjeseci. Što ih je više, to mi sve više poboljšavamo svoju ponudu i procese. Jer najveća konkurencija smo sami sebi. Ako ostanemo konzistentni, rezultati će rasti – ističe Špiljar koji je trenutačno u pregovorima za franšizni model u Hrvatskoj, točnije u Rijeci, Splitu i Osijeku, a nakon toga se planira širiti regionalno putem master franšiza.

image
Darko Tomas/Cropix

- Franšizerstvo je kompleksno, ali uključit ćemo samo ozbiljne ljude. Ono što želimo je da netko nastavi raditi pod našim imenom, ali da ne ‘ubije‘ originalni brend - objašnjava.

Veliki korak na putu njihovog rasta je realizacija real time manufacturing i real time logistics sustava, u kojem će značajnu ulogu imati AI chat botovi. Kako nam je Špiljar objasnio, ideja je da kupac u realnom vremenu dobije točnu informaciju o proizvodnim i logističkim kapacitetima, slično kao kod popularnih dostavnih servisa, ali preciznije i pouzdanije. AI chatbotovi i voice AI pomoći će rasteretiti tim od ponavljajućih upita, a timu Plate do vrata omogućiti da se više posvete kompleksnijim zahtjevima.

Plata do vrata ušla je u finale ovogodišnjeg “Festivala ideja”, natječaja pod organizacijom KentBanke koji nagrađuje inovativne projekte s vrijednim novčanim nagradama, medijskom promocijom i stručnim mentorstvom.

image
Darko Tomas/Cropix

Špiljar naglašava da je glavni motiv prijave na Festival ideja bila mogućnost da struka prepozna potencijal, procijeni brojke i omogući daljnji rast kroz mentorstvo.

- Okruženje pametnih i iskusnih ljudi osigurava kvalitetno usmjerenje za budućnost, a mentorstvo je, prema mojoj filozofiji, neprocjenjiva vrijednost – govori vlasnik Plate do vrata.

I za kraj, pitali smo našeg sugovornika što je najvažnije što je naučio otkad je pokrenuo Platu do vrata.

- Najviše sam naučio važnost dosljednosti. Nikada ne smiješ iznevjeriti kupca. Standardizacija i pouzdanost donose dugoročne rezultate, a zadovoljan kupac vraća se ponovno i širi dobru priču dalje. No, na uspjeh ne gledam samo iz perspektive biznisa. Prije svega želim svojoj djeci osigurati bolji životni standard, da im nešto ostavim i da žive bolje nego što sam živio ja. To me zapravo najviše pokreće – zaključuje Marko Špiljar.


Ideje koje vrijede u stvarnom svijetu glavna su misao vodilja ovogodišnjeg Festivala ideja u organizaciji KentBanke. Donosimo priču o Plati do vrata, prvom specijaliziranom servisu za proizvodnju i dostavu plata s hladnim narescima, a ujedno i jednom od pet finalista Festivala ideja. Nakon natječaja gdje je KentBanka tražila najbolje tržišno spremne projekte, mentori su odabrali pet najboljih ideja koje će dobiti mentorsku podršku i medijsku promociju.

O pobjedniku ovogodišnjeg Festivala ideja, koji će osvojiti 15.000 eura, odlučit će čitatelji Jutarnjeg lista. Glasanje će biti moguće na portalu jutarnji.hr od 20. listopada do 3. studenoga.

Više o samom projektu pročitajte OVDJE.


Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i KentBanke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. listopad 2025 23:42