Iako se u zraku još uvijek osjeti zimska studen, proljetne zrake sunca već su počele ugodno grijati. U vrtovima i na poljima u ovo doba godine izbija mladi luk, jednostavna delicija koja tako dobro paše uz uskršnju trpezu. Ovo povrće se ne jede bez razloga upravo za Uskrs jer simbolizira proljeće i obilje koje stiže.
Mladi luk nije kompliciran za uzgoj pa jednako dobro uspijeva i na balkonima, malim vrtovima i na širokim poljima. U naselju Vukosavljevica u Virovitičko-podravskoj županiji već oko pet godina uzgaja ga i Petar Kovačević (28). Mladi luk, kaže Petar, treba minimalnu brigu, a izbija za svega 40 dana.
- Sama sjetva zahtijeva jako malo gnojiva, a kako ga ne bih morao stalno plijeviti, stavljam ga na foliju. Zemlja se prije zagrije ispod folije pa mladi luk brže i bolje raste. Što se tiče zalijevanja, ne treba mu previše vode jer može doći do truljenja, a napasnika gotovo da ni nema. Ako ga želite imati za Uskrs, najbolje ga je posaditi početkom studenog, ali uspijeva izbiti i pred proljeće jer je toplije. Toplina je najvažnija za njega – objašnjava Petar.
Osim mladog luka, Petar u sklopu istoimenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva uzgaja i papriku baburu, rogu i paradajzericu, kupus, kukuruz, suncokret i pšenicu. Rad na zemlji je, kaže, njegov život otkad zna za sebe.
Od malih nogu
Još je kao dijete pomagao roditeljima u berbi povrća i zdušno upijao iskustvo kako bi mogao jednoga dana nastaviti obiteljsku tradiciju.
- Imao sam tek par godina i skoro svaki dan sam s bratom i roditeljima provodio na traktoru i u polju. Zanimalo me sve što oni rade, a jedne berbe tikvica i krastavaca sjećam se kao da je bilo jučer. Kako ovo povrće ima bodljikavo lišće, nisam ostao pošteđen ogrebotina po rukama – prisjetio se naš sugovornik.
Iako danas proizvede oko 200 tona povrća godišnje, počeci njegovog oca Krune, od kojeg je preuzeo posao, bili su skromniji. U početku su uzgajali upravo tikvice i krastavce na polju pa kad im je krenulo, odlučili su uzgoj proširiti na plastenike. Tijekom godina su eksperimentirali s raznim povrćem i voćem, primjerice lubenicama i višnjama, no prinosi su bili mali, baš kao i zarada pa su od tih kultura odustali.
Petrov otac Kruno i brat Zdravko danas imaju zasebne OPG-ove, ali proizvode isto povrće te si međusobno pomažu. Danas je teško naći radnike, kaže Petar, jer je to posao od jutra do navečer. U polju provodi nekad i po 12 sati dnevno; jedan dan u svojem, drugi kod oca, a treći kod brata. I tako u krug. Veliku podršku mu, priča Petar, pružaju i supruga Mateja te njihovi dvojica sinova.
- Iako su još jako mali, zanima ih što tata radi. Čim upalim traktor, evo ih, penju se na njega i traže da ih vozim. Ponekad ih vodim u polje pa svojim ručicama pregledavaju što se sve tamo nalazi. Nadam se da će barem jedan od njih nastaviti tatin put – ponosno nam priča poljoprivrednik.
Važna suradnja
No, proizvodnja na otvorenom nosi i svoje rizike. Prije nekoliko godina jaki vjetrovi dva puta su Petru sravnili plastenike do zemlje i plodove mukotrpnog rada. Šteta je kaže, procijenjena na 20.000 eura samo za plastenike, dok papriku tu niti ne ubraja.
- Teško je gledati kada sav tvoj rad i trud nestane u samo nekoliko minuta. Ali uvijek kažem da nas nevolje snaže. Dignemo glavu gore i idemo dalje, ne treba živjeti u prošlosti. Oporavak je nakon tih nevremena bio težak. Nešto smo uspjeli popraviti sami, a puno nam je pomogla i ENNA Fruit s kojom surađujemo oko 10 godina – govori Petar.
Sa suradnjom s ovim vodećim otkupljivačem i dobavljačem svježeg voća i povrća u Hrvatskoj Petar je, ističe, iznimno zadovoljan. ENNA Fruit svojim kooperantima pomaže savjetima oko uzgoja, tehnološkom podrškom u vidu nabave opreme i repromaterijala i stručnim smjernicama za unaprjeđenje proizvoda. ENNA Fruit u Hrvatskoj surađuje s više od tisuću malih i velikih domaćih proizvođača voća i povrća. U svakom svom otkupnom centru ima tim kooperacije koji proizvođačima pruža podršku na terenu kroz usmjeravanje u proizvodnji.
Zbog njihove podrške može mirnije spavati, kaže Petar, jer je siguran da njegov trud neće biti uzaludan.
Prirodna zaštita
U paketu s velikom proizvodnjom povrća dolaze i prijetnje poput bolesti i štetnika s kojima se poljoprivrednici svakodnevno bore. Iako bi lakši put bio koristiti pesticide za rješenje tog problema, Petar Kovačević ih već godinama ne koristi jer smatra da štetnici na njih postaju sve otporniji. Stoga se okrenuo najprirodnijoj mogućoj alternativi – biološkoj zaštiti. No, što to točno znači?
- Riječ je o korisnim insektima koji se hrane štetnim bubama, kao što je Orius. Ove godine isprobat ćemo i korisnost bube koja se hrani smrdljivim Martinom. On nam uništava paprike čim sleti na plod, a takvi gubici nam ne trebaju. Vrlo sam zadovoljan ovom vrstom zaštite jer je 10 puta učinkovitija nego pesticidi i, ono što je jednako važno, jeftinija – objašnjava poljoprivrednik.
- Uzgoj povrća nije isti kao uzgoj, primjerice, pšenice. Da bi plodovi bili najkvalitetniji mogući, treba ih stalno kontrolirati i ‘bdjeti nad njima‘. Samo jedan dan može biti presudan da sve ode u nepovrat – poručuje Petar.
Budući planovi OPG Kovačević Petar su kontinuirano proizvoditi papriku, mladi luk i ostale kulture kojima se bave, ali i eksperimentirati s nekim drugim povrćem koje se pokaže isplativo.
I za kraj, Petar nam je dao odličan savjet kako da nam mladi luk ostane svjež dulje vremena kada ga uberemo.
- Očistite žile na lukovici od zemlje i stavite ga u posudicu s vodom, ali tako da su mu samo žile u vodi. Nipošto ga ne stavljajte u hladnjak, nego ga držite na sobnoj temperaturi oko 20 stupnjeva – zaključuje Petar Kovačević.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke ENNA Fruit.