Pametni lovac

Moćni, agilni i isplativi! Ovo su avioni koji bi u budućnosti mogli čuvati hrvatsko nebo

Švedski JAS 39 Gripen kao čuvar hrvatskog neba – dugotrajno partnerstvo čistih računa
JAS 39 Gripen 
 Gunnar Åkerberg

Hrvatsko nebo trenutačno čuvaju MiG-ovi 21, prosječne starosti oko četrdeset godina, čiji resursi ističu do 2023. godine. Nakon toga, za zaštitu zračnog prostora postoje dvije opcije – ili će Hrvatska kupiti vlastite borbene avione ili će ulogu zaštitnika vlastitog zračnog prostora prepustiti drugoj članici NATO-a, kao što je zračni prostor Slovenije pod zaštitom mađarskog ratnog zrakoplovstva i njihovih Gripena. Hrvatska se, pak, odlučila za prvu opciju i nakon više od 10 godina, proces nabave višenamjenskih borbenih aviona je pri kraju, a međuresorno povjerenstvo bi trebalo do 12. prosinca Vladi predložiti najbolje rješenje. Na stolu su četiri ponude - novi zrakoplovi iz Švedske i SAD-a, i rabljeni iz Francuske (proizvedeni još 2005. i 2007.) te Izraela. Hrvatska je rekla da će pri odabiru zrakoplova uzeti u obzir vrijeme isporuke u kojem se zrakoplov može očekivati, potencijal partnerstva sa državom od koje se eskadrila kupuje, iskoristivost zrakoplova i cijenu.
Kao i u prethodnim postupcima nabave, u kojima je dobio maksimalne bodove, švedski Gripen ponovno je finalist u odabiru novog rješenja za budućnost Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Pametni lovac koji je uspješno zamijenio MiG-21 u Češkoj i MiG-29 u Mađarskoj, perjanica je švedske industrije i europskog zrakoplovstva- JAS 39 Gripen, čijih se 12 novih primjeraka nudi Hrvatskoj i na ovom natječaju. Razvoj Gripena započeo je kada su Šveđani zaključili kako im je potreban brz, okretan i za održavanje jednostavan i troškovno učinkovit avion. JAS je kratica za Jakt (zrak-zrak), Attack (zrak-zemlja), i Spaning (izviđanje), iz čega je jasno kako je riječ o višenamjenskom lovcu koji tijekom iste misije može mijenjati, ili istodobno izvoditi svoje uloge (zrak-zrak, zrak-zemlja, pomorski udar i izviđanje), i to samo jednim potezom pilota.

Odgovor na rusku prijetnju

Švedska je strateški procijenila kako bi Rusija, u eventualnom sukobu, mogla uništiti sve njihove zrakoplovne baze, te su se zato fokusirali na proizvodnju aviona kojima moderna i dobro održavana infrastruktura uopće nije potrebna i kojima se može upravljati iz udaljenih zračnih baza, ili čak s cesta. Gripenu za slijetanje i ponovno polijetanje, punjenje gorivom i naoružanjem, potrebna je obična ravna cesta od 800 metara, 10 minuta, te pilot i nekoliko zrakoplovnih tehničara!
- Unutar 10 minuta može sletjeti, zamijeniti naoružanje, natočiti gorivo i uzdići se u zrak. To je upravo ono što Gripen jest – moćan, agilan i isplativ – ističe Daniel Boestad, potpredsjednik Gripena za srednju i istočnu Europu u Saab Aeronauticsu.

Ta ideja agilnog aviona održala se sve do danas, tako da je Gripen, kažu iz Saaba, jednostavan za upravljanje i održavanje te ne zahtijeva dodatnu prilagodbu postojeće zemaljske infrastrukture, pista i hangara, čime izravno uklanja moguće nepredviđene troškove koji se najčešće nameću uvođenjem novih tehnologija. Prvi Gripeni serije C poletjeli su krajem 2002. i danas suvereno čuvaju više od 150 milijuna ljudi u pet zemalja na tri kontinenta.
Osim nezahtjevne infrastrukture, ono što odlikuje Gripene je i mali broj potrebnog tehničkog osoblja, čije su znanje i dovoljan broj ključni za operativnost, ali i kvalitetno održavanje bilo koje borbene letjelice kako bi letjela što više.
Hrvatska danas mora promišljati o avionu koji, bez pretjerano velikih infrastrukturnih i kadrovskih zahvata, može preuzeti čuvanje hrvatskog zračnog prostora već 2023., kada MiG-ovi postanu neupotrebljivi, ali i o avionu koji može sletjeti u Hrvatsku u dogovorenom roku, izravno s proizvodne trake. Dolazak Gripena u tako kratkom vremenu, kao i brza i laka obuka pilota i tehničkog osoblja, omogućili bi Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu da bez prekida nastavi štititi hrvatski zračni prostor.

Drugačiji pristup u nadogradnji

Saab Hrvatskoj nudi najnoviji Gripen C/D, višenamjenski borbeni zrakoplov, u potpunosti usklađen s NATO standardima, koji će biti posebno proizveden za Hrvatsku. S obzirom na stalnu nadogradnju sposobnosti, Gripen zrakoplovi koji se danas nude, napredniji su i sposobniji čak i u usporedbi s Gripenima koji su bili u ponudi Hrvatskoj 2017. U usporedbi s drugim proizvođačima borbenih zrakoplova koji zrakoplove nadograđuju u dužim intervalima i praktički ih rastavljaju i instaliraju nove druge komponente, Šveđani su se od samog početka postavili drugačije. Njihovi borbeni avioni nadograđuju se puno češće - i do pet puta više od ostalih, što znači da je povratnu informaciju korisnika lakše i brže implementirati u novi sustav. Istodobno, Saabovi inženjeri i programeri mogu se kontinuirano baviti daljnjim razvojem tehnologije, povećavajući tako svoju kompetentnost, a time i kvalitetu korisničke podrške. Tako će Gripen za Hrvatsku već biti nadograđen najnovijim dostupnim tehnologijama, a tehnologija korištena u razvoju budućeg Gripena E/F, koja još nije dostupna na tržištu, moći će se implementirati u C/D verzija. To dokazuje slučaj Čeha koji Gripenima lete od 2005. i često naglašavaju kako njihovo zrakoplovstvo danas raspolaže avionima potpuno drugačijeg standarda u odnosu na početak suradnje sa Švedskom. Zahvaljujući postupnim i učestalim nadogradnjama sustava zrakoplova, koji su dio ugovora sa švedskom vladom, mogućnosti Gripena se neprestano poboljšavaju, ističu Česi.
U Saabu pak objašnjavaju da su željeli osigurati da piloti lete na najnovijim verzijama zrakoplova. Slično pametnim telefonima - svi mi danas barem 10 puta godišnje napravimo određenu značajnu nadogradnju sustava, ako ih želimo maksimalno iskoristiti.

Švedska pragmatičnost i usmjerenost na učinkovitu uporabu rezultirali su i činjenicom da je danas Gripen borbeni avion s najnižim troškom sata letenja. Studija IHS Jane, najprestižnijeg obrambenog časopisa na svijetu, o troškovima leta, pokazala je da Gripenov sat košta upola manje u odnosu na najbližeg konkurenta, a gotovo četiri puta manje od dvomotornog konkurenta.

Najnaprednija zračna borbena raketa

Osim zrakoplova, Saab nudi i mogućnost ugradnje oružja raznih svjetskih i europskih proizvođača, što je izuzetno važno za kupca jer omogućuje veću fleksibilnost odabira odgovarajućeg paketa naoružanja sukladno potrebama države i ne vezuje državu uz samo jednu zemlju ili jednog dobavljača oružja.
Budući da je jednostavan za integraciju oružja, Gripen je odabran kao prva platforma na koju je integriran sustav Meteor, razvijen u EU, daleko najnaprednija i najdalekosežnija samoupravljana zračna borbena raketa današnjice s velikim dometom od koje ne može pobjeći neprijateljska letjelica.. "Izvan vidnog dometa" u opisu Meteora znači da ga zrakoplov može ispaliti na protivnika, udaljenog više od 100 kilometara, tj. izvan pogleda pilota. Gripen je trenutačno najpotpunije integrirani zrakoplov koji nosi Meteore, a s tom vrstom naoružanja Hrvatska bi imala najprestižniji raketni sustav u regiji.

image
Gripen dometom do 3200 km pokriva regiju, ali i puno šire područje

Tu dolazi do izražaja Gripenova karakteristika pametnog zrakoplova, što ga, kažu u Saabu, čini "majstorom umrežavanja". Naime, sljedeći taktiku vučjeg čopora, pilot Gripena opremljen je višenamjenskim sustavom za dijeljenje informacija s drugim Gripenima i kompatibilnim zrakoplovima korištenjem digitalnih taktičkih podatkovnih veza te na svom zaslonu vidi sve zračne ciljeve u svojoj blizini te dodatne informacije vezane za njihovu identifikaciju i opis, bez korištenja vlastitog radara ili drugih senzora. Tako da ako love u paru, jedan avion cilja protivnika, dok drugi ispaljuje Meteor i tada oba vode napad do uspješnog rušenja protivnika.
Gripen je u potpunosti NATO kompatibilan i korisnici Gripena iz zemalja NATO-a redovito sudjeluju u NATO misijama i vježbama. Njegova borbena spremnost i svestranost dokazana je u Libiji 2011., gdje je Gripen pokazao snažne protuzračne obrambene sposobnosti u skladu s potrebnim zadacima misije usmjerene na ograničavanje libijskih zračnih snaga. Od približno 240 zrakoplova koji su sudjelovali u cijeloj operaciji, mala jedinica od pet Gripena švedskih zračnih snaga, izvršila je jednu četvrtinu cjelokupnog nadzora i osigurala 37 posto izvještaja o nadzoru cjelokupne NATO operacije „Unified Protector“. Naime, Gripen je tijekom 7 mjeseci uspješno izvršio preko 570 misija s oko 1.770 sati leta te je dobio vrhunske ocjene ostalih zemalja sudionica, ali i sjedišta NATO-a za visokokvalitetni učinak i visoku razinu interoperabilnosti. Najvažnije, poletjeli su na svaku planiranu misiju.

Avioni s više od 300 tisuća sati leta bez kvara

Vrijeme je da se okrenemo iskustvu zemalja koje su se u konačnici odlučile za Gripen i koje su, zahvaljujući Gripenovoj NATO kompatibilnost i globalnoj interoperabilnost do danas ostvarile više od 300 tisuća sati leta bez ijednog kvara ili incidenta povezanog s motorom u bilo kojoj zemlji čije ga zračne snage koriste. Riječ je o Mađarskoj, Češkoj, Južnoj Africi i Tajlandu, s time da su za Hrvatsku posebno važne prve dvije spomenute države, jer se radi o zemljama koje su s MiG-ova prešle na moderni Gripen.
Primjerice, Mađarska je prije 15 godina bila u sličnoj situaciji kao i Hrvatska s MiG-ovima kojima je isticao rok upotrebljivosti. Odluka da izaberu Gripen omogućila im je da lete više nego ikad ranije uz veliku pouzdanost i puno lakše održavanje, uz elegantnu i brzu tranziciju uz podršku švedskih stručnjaka. Iz Saaba ističu kako su tijekom 15 godina učinkovitog korištenja Gripena u nacionalnim flotama, češko i mađarsko ratno zrakoplovstvo zajedno odradili više od 50 tisuća sati leta.

image
Per Kustvik/per Skogsberg

Česi i Mađari jednoglasno potvrđuju kako je riječ o borbenim avionima koji lete, a ne provode bespotrebno vrijeme na zahtjevnom održavanju ili servisiranju u hangaru. Može se reći da su te zemlje dobile što su platile, što se ne može reći za, recimo, Austriju, koja je šest godina nakon kupnje zrakoplova, nezadovoljna njihovim čestim kvarovima i nepredviđenim troškovima, počela tražiti alternative svojoj floti Eurofightera. Inače, ovo je bio posao vrijedan 2 milijarde eura, ali očito je da su došli do zaključka da najskuplji je onaj zrakoplov koji ne leti.

Dugoročna suradnja

Napokon, potrebno je sagledati i druge mogućnosti koje dolaze s kupnjom borbenih zrakoplova. Naime, svima je jasno da Hrvatska ne kupuje samo zrakoplove, već ostvaruje i stratešku suradnju s proizvođačem, kao i s državom iz koje tvrtka potječe. Brazil je najnoviji primjer prijenosa tehnologije programa Gripen. Nakon treninga u Saabovoj tvornici u Linköpingu, brazilski inženjeri sada su u potpunosti spremni za sklapanje Gripen zrakoplova u svojoj zemlji. Saabova rješenja prisutna su u Hrvatskoj više od 20 godina u vojnom i civilnom sektoru - od Hrvatske ratne mornarice do Zračne luke Franjo Tuđman u Zagrebu, ali, kako ističu u Saabu, s Gripenom Hrvatska stječe veliki potencijal regionalnog razvoja.

image
Air Policing iznad Baltika
Filip Modrejewski

- Švedska i Hrvatska su zemlje članice EU i ovakva vrsta partnerstva je jako važna. Saab je već dugi niz godina u Hrvatskoj i vjerujemo da će odabir Gripena osnažiti naše partnerstvo. Saab je spreman prenijeti znanje i tehnologiju te uspostaviti Regionalni centar za aeronautiku, održavanje i popravak zrakoplova u Hrvatskoj. To bi svakako doprinijelo razvoju dugoročne suradnje s lokalnom obrambenom industrijom, ali i akademskim sektorom, što bi u konačnici rezultiralo otvaranjem petstotinjak dodatnih visoko tehnoloških radnih mjesta. Mogućnost industrijske suradnje uključuje održavanje, popravak i remont zrakoplova, unapređenje poslovanja i prijenos znanja u područjima proizvodnje, osposobljavanja i istraživanja i razvoja, prije svega u području kibernetičke sigurnosti - kaže Jonas Hjelm, viši potpredsjednik i voditelj poslovanja područja Aeronautike iz Saaba, te zaključuje da će to biti dugoročna suradnja ravnopravnih partnera.
_________________________________________________________________________________________
Sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Saaba, u skladu s najvišim profesionalnim standardima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. ožujak 2024 03:07