Prije par mjeseci na hrvatskom tržištu pojavile su se famozne izraelske bakrene maske koje navodno uništavaju koronavirus. U samo par dana bile su rasprodane, a kupce nije spriječila ni cijena od 200-tinjak kuna za samo pet maski. Ipak, nedavno ispitivanje Ministarstva zdravstva i Agencije za lijekove i medicinske proizvode – HALMED pokazalo je da bakrene maske zapravo nisu ništa efikasnije od običnih kirurških maski. Zdravstvena inspekcija je, naime, uočila kako na ambalaži koja se pojavila u Hrvatskoj piše da su spomenute maske antivirusne, iako proizvođač u originalnim specifikacijama to uopće ne tvrdi. Osim toga, uočili su da ne pružaju veću zaštitu protiv koronavirusa nego druge maske tipa IIR. Zbog svega navedenog zabranjen je uvoz spomenutih maski dok se ne otklone nepravilnosti koje je pronašla inspekcija, iako iz tvrtke RiniGARD, koja uvozi maske za Hrvatsku, tvrde da su vrlo brzo nakon te zabrane napravili izmjene i dobili zeleno svjetlo za nastavak uvoza.
Bilo kako bilo, ovo je samo jedan u nizu slučajeva vezanih uz obmanu potrošača oko zaštitnih maski. Naime, Europska komisija (EK) izvijestila je sredinom rujna da su na europskom tržištu detektirali oko 23 milijuna zaštitnih maski koje su zapravo bile neispravne. Pokazalo se naime da ove maske nemaju dovoljne kapacitete filtriranja ili nisu dobro prilagođene za lice te da im nedostaje certifikat o valjanosti proizvoda koji zahtijevaju relevantna europska tijela. Što je posebno zabrinjavajuće, spomenute neispravnosti detektiralo je čak 15 država članica Europske unije.
Oprema protiv koronavirusa
O ovom problemu nedavno se oglasio HDZ-ov eurozastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol koji je još početkom ljeta žurno uputio zahtjev Europskoj komisiji za ocjenu stanja, upozorivši je da je u Europskoj uniji identificirano više od 7 milijuna neispravnih maski koje se koriste kao zaštitna oprema u borbi protiv virusa Covid-19.
- Od 121 zaprimljene prijave, 104 su se odnosile na maske proizvedene u Narodnoj Republici Kini, dvije na maske proizvedene u Meksiku, po jedna na maske iz Danske, Turske, Ukrajine i Vijetnama, a u 11 slučajeva podrijetlo nije prijavljeno ili nije bilo poznato - ističe Sokol.
Nažalost, problem neispravnih maski postoji od samog početka pandemije koronavirusa, a žrtva jedne takve prijevare bila je i centralna zatvorenička bolnica u Litvi. Oni su naručili 3.000 komada FFP2 respiratornih maski koje su planirali koristiti kao vid zaštite od moguće zaraze virusom Covid-19. Kako piše Projekt izvještavanja o korupciji i organiziranom criminal (OCCRP), spomenute maske su u bolnicu stigle u kutijama s oznakom CE, što znači da proizvod ispunjava standarde EU, kao i s dokumentima o potvrdi kvalitete koje je potpisala jedna europska tvrtka. Na kraju se pokazalo da je CE oznaka na kineskim maskama zapravo lažna te da su dokumenti isto tako lažirani.
Sve ovo su primjeri koji pokazuju kako ponekad zaštitne maske nisu ispravne, zbog čega eurozastupnik Sokol apelira na potrošače da se prije nabavke maski uvjere da one odgovaraju sigurnosnim standardima.
- Potrošači mogu provjeriti imaju li zaštitne maske, obuhvaćene Uredbom o osobnoj zaštitnoj opremi, dakle zaštitne maske FFP, oznaku CE i četveroznamenkasti broj prijavljenog tijela koje je provelo ocjenjivanje sukladnosti. Taj se broj može usporediti s popisom nadležnih prijavljenih tijela u bazi podataka Europske komisije koja je dostupna na internetu. Izostanak bilo koja od ta dva elementa na maskama pokazatelj je nesukladnosti - objašnjava Sokol.
Zaštita potrošača
Jedan od načina koji bi mogao uvesti dodatnu sigurnost za potrošače jest primjena Izvješća o sigurnosti proizvoda na jedinstvenom tržištu koje je nedavno usvojio Europski parlament, a u sklopu kojega su zastupnici Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača prihvatili i amandman zastupnika Sokola kojim je zatražio od Europske komisije da omogući sigurnu nabavku medicinske opreme. Naime, svrha Izvješća bila je upravo da se uvede pravilo po kojem za zaštitu potrošača od nesigurnih proizvoda nikakvu razliku ne bi smjela imati činjenica je li neki proizvod kupljen na internetu ili izvan njega. Osim toga, zastupnici su se u Izvješću zauzeli i za jačanje postojećih carinskih kapaciteta na vanjskim granicama Europske unije, što bi pomoglo da se neispravna roba detektira već na vanjskim granicama Unije. Eurozastupnik Sokol ujedno napominje da je uz to potrebno uspostaviti i kontinuiranu suradnju Europske unije s tijelima trećih država kako bi se olakšala razmjena informacija o nesigurnim proizvodima.
- Možda najbitnije što smo utvrdili je da bi internetske trgovine morale preuzeti veću odgovornost, a to znači da će morati proaktivno prepoznavati nesigurne proizvode koje nude na svojim stranicama. Uz to, internetske trgovine morat će obavijestiti potrošače ako se naknadno, nakon kupnje, utvrdi da je proizvod nesiguran. Ovo je iznimno bitno jer nam podaci govore da je na internetu 2018. kupovalo čak 69 posto korisnika interneta - navodi Sokol.