Zdravo okruženje

Na imanju nedaleko od Zagreba prodaje se odlična janjetina, tajna kvalitete je u posebnom načinu uzgoja

To nije nimalo mali pothvat s obzirom na to da njihovo stado broji više od 300 ovaca te da pritom obrađuju 74 hektara zemlje

Ovce na ispaši (ilustracija)

 Željko Hajdinjak/Cropix

Termin „ekološko“ posljednjih je godina doslovno zaludio svijet. Sve više potrošača traži na policama proizvode sa zelenom oznakom, što samim time potiče i proizvođače da se odvaže na takav način uzgoja i proizvodnje. Hrvatsku pritom nikako nije zaobišao ovaj trend. Štoviše, poljoprivredne površine u ekološkoj proizvodnji su od 2013. do 2020. porasle za 167 posto, a broj ekoloških poljoprivrednih subjekata za čak 232 posto.

Ipak, te brojke su i dalje veoma male kada se usporede s tzv. konvencionalnom poljoprivredom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ekološka proizvodnja se prakticira na svega 108.659 hektara, odnosno 7,21 posto u odnosu na ukupno korištene poljoprivredne površine u zemlji.

Taj omjer bi se, pak, u budućnosti mogao promijeniti. Europska komisija predstavila je prošle godine akcijski plan kojim bi se do 2030. godine količina poljoprivrednih površina namijenjenih eko-uzgoju u EU povećala na 25 posto (trenutno je na 8,5 posto). Hrvatska je također prihvatila taj izazov, a jedna od regija koja već godinama kontinuirano radi na tome jest svakako Zagrebačka županija.

image
/Zagrebačka županija

Prema posljednjim podacima, u Zagrebačkoj je županiji registrirano 255 ekoloških poljoprivrednih gospodarstava, dok površina ekološki korištenog poljoprivrednog zemljišta iznosi 2.119 hektara. U rujnu 2020. godine Zagrebačka županija je također donijela „Program razvoja ekološke poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji do 2030. – akcijski plan“ čime se daje značajan doprinos postizanju zacrtanih ciljeva Europske unije. Da su već sada na dobrom putu pokazuje i nagrada za najboljeg ekološkog poljoprivrednika u EU koja je ove godine otišla upravo u Zagrebačku županiju, točnije u Općinu Dubrava u ruke Davida Pejića, direktora Zrna, najstarijeg ekološkog imanja u Hrvatskoj.

Eko-pionirka

Na eko-imanju Zrno površine 22 hektara, Pejić zapošljava 39 zaposlenika koji danas uzgajaju oko 60 različitih kultura. Osim direktne prodaje, dio povrća prerađuju u zimnicu, a proizvode i više od 10 vrsta kruha od kiselog tijesta, slastice te niz gotovih jela. Svi proizvodi su ekološki certificirani i bez namirnica životinjskog podrijetla.

Njihova je priča počela još prije nekoliko desetljeća. Započela ju je prvo Zlata Nanić, hrvatska eko-pionirka, a kasnije su je naslijedili Pejićevi roditelji, sve dok 2015. godine on sam nije preuzeo uzde imanja.

- Ekološku poljoprivredu često prati niz predrasuda, jedna od kojih je dojam da je riječ o zastarjeloj vrsti poljoprivrede kakva je bila nekad, odnosno svojevrsnom koraku unatrag. U stvarnosti, ekološka poljoprivreda je moderan i tehnološki sofisticiran oblik proizvodnje hrane koji se ne oslanja na korištenje pesticida i mineralnih gnojiva – ističe Pejić.

image

David Pejić, direktor Zrna, najstarijeg ekološkog imanja u Hrvatskoj.

/Zagrebačka županija

Drugim riječima, ekološka proizvodnja ne podrazumijeva samo izbjegavanje upotrebe mineralnih gnojiva, hormona i pesticida, nego predstavlja značajno širi koncept upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom s nizom prednosti. Površine pod eko usjevima odlikuju se s 30 posto više bioraznolikosti, uzgojene životinje uživaju viši stupanj dobrobiti i primaju manje antibiotika, a potrošači točno znaju što kupuju jer je ekološka proizvodnja upotpunosti certificirana. Upravo je potonji faktor ključna prevaga u transformaciji gospodarstva jer ako postoji potražnja na tržištu onda će se i sami proizvođači odlučiti za taj korak.

Pejić također ističe kako Hrvatska može imati velike benefite od ekološke poljoprivrede, pogotovo u turizmu gdje sve više stranih gostiju traži opciju ekoloških imanja.

- Jedan od najvećih izazova domaćeg tržišta eko proizvoda je nedostatak informacija i povjerenja. Realnost konvencionalne proizvodnje hrane je nešto s čim većina kupaca nema doticaja te, sukladno tome, ne percipira benefite i važnost eko proizvoda. S druge strane, u nekim zemljama poput SAD-a, više od 80 posto kućanstava ima barem jedan ekološki proizvod u svojim kuhinjama. Ipak, svijest se razvija kako potrošači samostalno dolaze do informacija i potom donose odluke o promjeni ponašanja – govori Pejić te dodaje kako vjeruje da je moguće ubrzati razvoj ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj.

Ekološko pčelarstvo

Direktor Zrna pritom nikako nije jedini koji vjeruje da dolazi do rasta potražnja za ekološkim dobrima. To misli i pčelar Dario Frangen iz Velike Gorice, vlasnik tvrtke ALTAIR F d.o.o, iako ističe da domaće tržište još uvijek ne vidi potencijal tih proizvoda. Kako kaže, kilogram ekološkog meda je u maloprodaji u Sloveniji i Austriji dvostruko skuplji nego u Hrvatskoj, no svejedno nedostaje interes među potrošačima, unatoč tome što nema tako velike razlike u cijeni od konvencionalnog meda.

- To je taj stimulans koji nedostaje poljoprivrednicima da s konvencionalne poljoprivrede prijeđu na ekološku te time kupcima ponude sigurniji i kvalitetniji proizvod – govori Frangen.

image

Dario Frangen, vlasnik tvrtke ALTAIR F d.o.o

/Privatna arhiva

On je 2009. godine prešao s konvencionalnog na ekološko pčelarstvo s ciljem da prvenstveno sebe i svoju obitelj opskrbi zdravim pčelinjim proizvodima. Kod njih na imanju se pčelinjak nalazi pored trajnog nasada voćnih kultura kako bi se stvorio suživot između voćki i pčela. Živicu ne kose, a lokacija je udaljena od drugih poljoprivrednika koji u svom radu koriste pesticide. Naravno, postoje i određeni problemi koji prate ovakav način uzgoja, ponajviše vezani uz zaštitu od nametnika.

- Prirodni preparati su puno slabiji nego kemijski, ali mi zato automatizmom imamo med koji u sebi nema nikakva zagađenja jer pčele žive u čistom i prirodnom okruženju – kaže Frangen.

Još jedan poljoprivrednik koji se na ekološku proizvodnju odlučio zbog zdravlja jest Senad Hujić, vlasnik Ekološkog OPG-a Hujić iz Svetog Ivana Zeline. On je zbog alergije odlučio izbaciti pesticide iz uzgoja voća i povrća kako bi bio siguran da proizvodi hranu koja je uzgojena, kako kaže, bez otrova.

- Vodimo tri dnevnika za proizvodnju, prodaju i preradu, prati se sve od sjemenke do gotovog proizvoda. U procesu se ne smije pojaviti ništa što je štetno za ljude. Zbog takvog načina uzgoja u pravilu 30 posto povrća i voća prodamo, još 30 posto preradimo, dok trećina propadne – objašnjava Hujić te dodaje da s ekološkom poljoprivredom često ne znaš koliko će biti prinos.

image

Senad Hujić, vlasnik Ekološkog OPG-a Hujić

/Privatna arhiva

Upravo zato ističe važnost subvencija te u tom kontekstu posebno naglašava doprinos Zagrebačke županije koja, veli, može biti primjer drugim gradovima i županijama.

Potpore Zagrebačke županije

Naime, Zagrebačka županija kontinuirano i dosljedno pruža pomoć ekološkim poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima u vidu potpora za primarnu ekološku proizvodnju te preradu, trženje, promociju, označavanje i certificiranje ekoloških poljoprivrednih proizvoda. Uz potpore za konvencionalne poljoprivrednike koje za ovu godinu iznose 4.930.000 kuna, Županija ove godine daje 2,7 milijuna kuna za eko potpore, dok je za 2023. godinu planiran iznos od 371.623 eura.

Jedan od korisnika eko potpora je i OPG Vuković iz Ivanić-Grada koje se bavi uzgojem ovaca i janjadi. Kako nam je istaknula vlasnica Jasna Vuković, Zagrebačka županija ih kontinuirano podupire kroz subvencije, ali i razne edukacije koje su im neizostavna karika u razvoju poslovanja. Oni su ekološki certifikat dobili prije pet godina, iako već više od dva desetljeća njeguju ekološki način uzgoja ovaca. To podrazumijeva da je stoka više od 150 dana godišnje na ispaši te da se tijekom zime hrani isključivo sijenom i lucernom koja nije tretirana. To nije nimalo mali pothvat s obzirom na to da njihovo stado broji više od 300 ovaca te da pritom obrađuju 74 hektara zemlje, od čega je 47 hektara pod ekološkom proizvodnjom.

- Ekološki uzgoj znači zelena ishrane životinja uz poštivanje pravila višestruke sukladnosti, dobrobiti životinja i bio raznolikosti pod nadzorom kontrolnog tijela šta su u našem slučaju Hrvatskešume – navodi Vuković te dodaje da već godinama imaju krug vjernih kupaca.

image

Jasna Vuković, vlasnica OPG-a Vuković

/Privatna arhiva

Poneki poljoprivrednici su otišli i korak dalje te su u svom radu primijenili biodinamičku poljoprivredu. Ona se zasniva na usklađenoj razmjeni energija, a pokret je nastao prije sto godina, kada je Rudolf Steiner pokrenuo povratak tradicionalnom načinu uzgoja hrane. U to vrijeme se, naime, već počela širiti uporaba kemijskih sredstava među uzgajivačima, pa je Steiner upozorio da biljke uzgojene na taj način neće imati prehrambenu vrijednost.

Biodinamički uzgoj

Pobornik ovog pokreta jest Tomislav Tomac, vlasnik Vinogradarstva i vinarstva obitelji Tomac iz Jastrebarskog. Kako kaže, nije svejedno hoće li grožđe biti tretirano štetnim tvarima jer se radi o proizvodu koji unosimo u svoj organizam. Uz to, ističe da je vino iz biodinamičkog uzgoja deset puta bolje od konvencionalnog, što samo dokazuje i činjenica da skoro 90 posto najboljih svjetskih vinarija prakticira biodinamičko vinogradarstvo.

- Radi se o procesu koji nije jeftin te ga nije moguće provesti unutar godine dana. Potrebno je prvo nabaviti opremu i pripremiti se na veći rizik od bolesti. No, taj pothvat nikako nije nemoguć. Uostalom, radi se o ponovnom buđenju praksa koje su se koristile prije 50 ili 100 godina, dakle prije sveopće industrijalizacije poljoprivrede – pojašnjava Tomac.

image

Tomislav Tomac, vlasnik Vinogradarstva i vinarstva obitelji Tomac

Marko Todorov/Cropix

Iz svega rečenog je jasno kako uistinu postoji potencijal i prostor za dodatnim razvojem ekološke poljoprivrede. Za kraj ćemo se još samo vratiti na Pejića koji je nedavno o tome pričao na konferenciji u Latviji. Kako navodi, oni su si zadali da do 2030. godine imaju čak 30 posto poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom, iako je cilj Europske unije 25 posto. S druge strane, navodi, Hrvatska je kao svoj cilj zacrtala 14 posto.

- Nedostaje nam jasna razvojna politika i bez nje ne možemo napraviti snažne iskorake. Zagrebačka županija može biti primjer, ali potrebno je takav način razmišljanja podići na više razine kako bi se poljoprivredna zajednica lakše opredijelila za novi smjer razvoja poljoprivrede – zaključuje Pejić.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. veljača 2024 12:04