Otok Krk početna je točka priče koja bi mogla promijeniti ne samo kako gledamo na otpad koji se, nažalost, baca na našim plažama, već i općenito na to kako gledamo plaže i plastični otpad. Projekt startupa Delfing, kojeg je pokrenuo Dean Kosić s Krka, pokazuje da se i od najgoreg otpada može napraviti nešto vrijedno.
S Kosićem smo se na Krku sastali kod prerađenog brodskog kontejnera, uređenog poput štanda koji se može otvoriti s njegove bočne strane. Unutar kontejnera nalaze se stvari koje nikoga ne zanimaju, odnosno, tipičan otpad koji se može pronaći na svakoj plaži u Hrvatskoj.
Kosić nam tako pokazuje čepove boca, štapiće za uši, ostatke obuće poznatih i manje poznatih svjetskih brendova, te razne tipove plastičnih spremnika u raznim stanjima oštećenja. U svemu tome što ljudi, vjetar i more nanesu na plažu, Kosić vidi kao priliku za napraviti nešto vrijedno.
- Plaže čistimo više od deset godina, no do sada smo taj materijal jednostavno bacali. Zadnje četiri godine tražimo načine kako da taj materijal iskoristimo – priča nam Kosić.
Ribice i konjici na policama
Jedan od rezultata njegovih napora su privjesci u obliku ribica i morskih konjića koji će sljedeće godine uoči početka turističke sezone biti dostupni u svim dm trgovinama širom Hrvatske. Kosić ističe kako nije riječ o običnim suvenirima, već o simbolima priče o kružnoj ekonomiji, odnosno o načinu kako se od otpada može napraviti gotov proizvod.
Proces nastanka privjeska je prilično složen, ali i fascinantan. Priča započinje s volonterima i drugim dobronamjernicima angažiranim na čišćenju plaža, uključujući članove udruge Obala naših unuka, koja koordinira akcije uklanjanja otpada i prikupljanja plastike. Oni čiste plaže i prikupljaju otpad dok je još u velikim komadima, prije nego što se pretvori u mikroplastiku. Kosić objašnjava kako je upravo to ključno.
- Bitno je da se otpad prikupi puno, puno prije nego što postane mikroplastika. Tada se taj proizvod, koji može biti degradiran utjecajem mora, soli i atmosfere čisti i sortira, kako bi od njega nastao granulat – nastavlja Kosić.
Proces koji opisuje nastao je kao rezultat četiri godine istraživanja i rada u suradnji s fakultetima iz Zagreba, Splita i Rijeke. Pokazalo se da se i od tako loše i degradirane plastike može dobiti kvalitetan granulat. Kosić objašnjava kako se na plažama najčešće može pronaći polipropilen visoke gustoće, polietilen niske gustoće, PET i polistiren, te da se od svih tih materijala nastoji napraviti neki proizvod. Kada se napravi proizvod, startup surađuje s Centrom za rehabilitaciju osoba s poteškoćama u razvoju, koji preuzima pakiranje gotovih proizvoda, osiguravajući socijalnu dimenziju i uključivost projekta.
Za privjeske koji će se pronaći na policama dm-a koristi se granulat visoke gustoće jer je privjesak dovoljno debeo da se može iskoristiti i materijal lošije kvalitete. Kombiniranjem s ostacima čepova različitih boja u materijalu dobivaju se fleke koje čine privjeske vizualno privlačnijima. Budući da je materijal skupljen tijekom akcija čišćenja plaža, Kosić ističe da su morski motivi morskog konjica i ribice bili logični, te da će se u prvoj turi proizvesti 10.000 komada.
Važna podrška dm-a
Kosićev projekt dobio je podršku kroz dm-ov natječaj {ZAJEDNO} za zelene ideje, što je otvorilo vrata prema većoj vidljivosti i utjecaju.
Činjenica da će se privjesci pronaći na dm-ovim policama sljedeće godine za Kosića i njegovu udrugu ima poseban značaj. Privjesci pričaju kupcima njihovu priču o održivosti, a s druge strane im financijski omogućuju čišćenje još većeg broja plaža.
Ovaj projekt spada u red inicijativa koje dm podržava kroz natječaj {ZAJEDNO} za zelene ideje, a koje dijele viziju zelenije i održivije budućnosti. Kao što su podržani projekti Farmbot robota kod Mrežnice, vrtić u Jakšiću s prikupljanjem oborinskih voda, čišćenje jezera u nacionalnom parku ili inovacije u manjem gradu koji privlači nove stanovnike, i Kosićev projekt pokazuje kako lokalne ideje mogu imati širok utjecaj.
- U svakom segmentu svog poslovanja, dm se trudi djelovati održivo, a upravo to pokazuje i naš odabir asortimana. dm svaki dan posjeti više od 100.000 kupaca i jako nam je važno skrenuti pozornost na važnost odgovorne kupnje. Projekt tvrtke Delfing, njihovi simpatični privjesci, potvrđuju da svako smeće nije otpad. Osim u dm trgovinama, privjesci će se od sljedeće godine moći pronaći i na našem online shopu - rekla je Martina Markota, voditeljica korporativnih komunikacija u dm-u.
Blockchain tehnologija
Posebnost ovog Delfingovog projekta leži u detaljima, odnosno blockchain tehnologiji. Svaki privjesak nosi QR kod koji funkcionira poput nepromjenjivog digitalnog dnevnika te omogućuje svim kupcima da točno vide tko je prikupio otpad, s koje plaže, tko ga je preradio u granulat te tko je izradio finalni proizvod.
- Bitno je da se zna porijeklo, ali meni je čak i važnije pokazati ljudima da se može odgovornije postupati s otpadom. Želimo i dokazati kako se čak i od otpada s plaža, koji je jako loše kvalitete, može dobiti nešto korisno. Kada radite granulat od nekog otpada, tek kasnije možete vidjeti koje su njegove karakteristike i kakav proizvod uopće možete napraviti od njega - ističe Kosić.
Brojevi koje Kosić navodi govore o ozbiljnosti projekta. Samo na otoku Krku godišnje se prikupi između tri i pet tona otpada. Prošle godine prikupili su oko 4,5 tona, a za prvu tranšu privjesaka bilo je dovoljno petstotinjak kilograma. Time se pokazuje kako se s relativno malo materijala može postići puno toga.
U čišćenju sudjeluju volonteri, škole, turisti, firme. Neki od njih su prepoznali vrijednost ovakvih aktivnosti pa traže suradnju i team building programe.
Pomalo neobična je ideja uključivanja turista za čišćenje plaža, kojima se u turističkim zajednicama dijele vrećice napravljene od recikliranog polipropilena, namijenjene za čišćenje plaža. One također imaju svoj poseban QR kod, kojim turisti mogu zapisati svoju ekoakciju. Sudjelovanjem u čišćenju, turisti ulaze u nagradnu igru u kojoj mogu kao nagradu dobiti atraktivan višednevni smještaj na Jadranu.
Vizija veća od privjesaka
Iako je projekt započeo na otoku Krku, aktivnosti su se proširile diljem Hrvatske, a posljednja akcija čišćenja na Dugom otoku provedena je u suradnji sa sveučilištem i jednom zadarskom osnovnom školom, ističe Kosić.
Krk ostaje centar aktivnosti jer je odatle sve krenulo, a otok je postao prvi Zero Waste otok u Hrvatskoj i regiji. Nedavno je dobio i prestižnu nagradu za održivost i razdvajanje otpada u turizmu.
- Ovdje imamo jako dobru suradnju s komunalcem, školama, praktički svima. Krk je stvarno napravio velike iskorake naprijed – pohvaljuje Kosić lokalnu zajednicu.
Kosićev projekt nije ograničen samo na privjeske. Tijekom četiri godine rada razvijao je različite proizvode od recikliranog materijala s plaža, pa uz spomenute kante podijeljene lokalnim osnovnim školama, startup je proizveo i trofeje za krčki jedriličarski klub, koji je ujedno i najstariji u Hrvatskoj. Trofeji su izrezani iz ploča koje su dobivene iz plastike lošije kvalitete, pa je u njih ubačen crni pigment i dijelovi čepovi s plastičnih boca, kako bi bili vizualno atraktivniji. Inače, granulat od recikliranog otpada dolazi u neuglednoj zeleno-sivoj boji.
Više od jednostavne reciklaže
Projekt startupa Delfing više je od jednostavnog recikliranja. Riječ je o dokazu da se mogu pronaći inovativna rješenja za probleme koji se čine nerješivima. Privjesci koji će uskoro stići na police dm trgovina nose poruku da svaki korak prema održivosti mora imati i neko dublje značenje.
- Mi smo htjeli pokazati da se i plastika s plaža, za koju se nitko ne brine inače, može iskoristiti. Kad se ona pretvori u mikroplastiku, gotovo je. Nju je gotovo nemoguće pročistiti iz mora bez da se to more „ubije“ i da se otklone važni mikroorganizmi. Zato je jako bitno da se kroz ovakve inicijative plaže čiste, dok se one još uvijek mogu počistiti - upozorava Kosić.
Dok privjesci čekaju svoj put do potrošača, Kosićev tim nastavlja čistiti plaže i razvijati nove proizvode. Svaki privjesak koji će netko kupiti financirat će nova čišćenja plaža, zatvarajući tako krug kružne ekonomije koja počinje morem, prolazi kroz ruke volontera, laboratorije i tvornice, a završava kao konkretan korak prema čišćoj budućnosti.
ZA JOŠ VIŠE OVAKVIH PRIČA KLIKNITE OVDJE.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i dm-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....