Kap po kap

U dječjem vrtiću blizu Požege djeca se odgajaju na drukčiji način: ‘Kod nas nema hrenovki i paštete‘

Mališani svakoga dana brinu o voću i povrću, ne boje se uprljati ruke zemljom, a ono što uberu, pojedu za ručak
 Darko Tomas/Cropix
Mališani svakoga dana brinu o voću i povrću, ne boje se uprljati ruke zemljom, a ono što uberu, pojedu za ručak

- Ja volim kupine! – uzviknuo je šestogodišnji David, ponosno pokazujući prstom na zeleni grm kojeg su sve do nedavno krasili tamnoljubičasti plodovi.

Njegova prijateljica Lucija pridružuje se i dodaje:

- A meni su tikvice najbolje!

Smijeh i cika razliježu se dvorištem Dječjeg vrtića Jakšić u Požeško-slavonskoj županiji dok mališani trče s kanticama za zalijevanje. Na prvi pogled, prizor izgleda kao obična dječja igra, no ovdje se skriva puno više, škola života u kojoj kiša, zemlja i ruke malih vrtlara stvaraju zdrave navike za budućnost.

image
Darko Tomas/Cropix

Njih 10 dolazi do neobične, velike tegle sa slavinom te jedni za drugima iz nje pune kantice vodom i ponovo trče prema vrtu. Nekima su kante veće od njih samih, ali upornost i osmijeh pokazuju koliko ih veseli sudjelovati u brizi o vrtu. Nije im teško ni zaprljati ruke, jer ovdje svaka kap, listić i plod imaju posebnu vrijednost. Djeca ovdje ne provode cijelo vrijeme u zatvorenom, nego siju, zalijevaju, čupkaju travu i beru plodove koje kasnije jedu za ručak.

Neobične tegle

Dječji vrtić Jakšić, smješten u mirnoj ulici bez prometa, već godinama gradi priču o održivosti i ljubavi prema prirodi. Njihov vrt, posađen prije osam godina, postao je središnje mjesto učenja, istraživanja i odrastanja, a ove godine privukao je pažnju i na nacionalnoj razini. Zahvaljujući dm-ovom natječaju {ZAJEDNO} za zelene ideje, vrtić je dobio financijsku potporu u iznosu od 1141,23 eura za nabavu i ugradnju spremnika za prikupljanje oborinskih voda.

image
Darko Tomas/Cropix

- Spremnici vode izgledaju kao velike tegle, priključene su na oluk i sakupljaju kišnicu. Mogu spremiti preko 300 litara vode, a ugrađeni filteri odvajaju lišće i otpad od vode prije ulaska u spremnik. U njih su ugrađene male slavine iz kojih djeca toče vodu u kantice i njome zalijevaju vrt – objašnjava voditeljica vrtića Ivona Pečur (40).

image

Ivan Horvat i Ivona Pečur

Darko Tomas/Cropix

„Tegle“ su, dodaje Pečur, postavili krajem svibnja, kada nije bilo previše oborina pa su se morali snalaziti na druge načine. Ali čim su, kaže, stigle prve kiše, djeca su s oduševljenjem krenula koristiti skupljenu kišnicu.

ZA JOŠ VIŠE OVAKVIH PRIČA KLIKNITE OVDJE.

Dok smo s Ivonom šetali vrtom i razgledavali voće i povrće, djeca su marljivo trčkarala amo-tamo po vrtu, zalijevajući biljku po biljku. Brigu o vrtu, kaže Ivona, shvaćaju vrlo ozbiljno.

- U vrtu su gotovo svaki dan i već znaju kada treba počupati korov i travu oko povrća. Prepuštamo im da sami uoče takve stvari jer stječu naviku za kasnije. Uostalom, to je odličan način da ih odvojimo od mobitela, televizora i ostalih ekrana pred kojima od najmlađih dana provode previše vremena – kaže Pečur.

Održivi vrtić

Za Pečur i njezine suradnike, ovi spremnici nisu samo tehničko rješenje, već dio puno veće vizije. Dječji vrtić Jakšić otvoren je 2016. godine, a od samih početaka, priča nam Pečur, ideja je bila urediti ga tako da prostor u kojem djeca provode djetinjstvo bude što povezaniji s prirodom.

- Kako se nalazimo u mirnoj ulici bez prometa i okruženi zelenilom, činilo nam se prirodno iskoristiti taj prostor. Vrt smo počeli odmah uređivati, a 2017. smo stekli i status eko-škole. Godinu dana kasnije dobili smo priznanje za najljepši školski vrt početnik. Te nagrade su nam dale vjetar u leđa - prisjeća se Pečur.

Od tada vrtić postupno raste u pravom duhu održivosti. U njem u rastu rajčice, krastavci, tikvice, špinat, salata pa čak i jagode koje mališani obožavaju jesti izravno s grma. Prošle godine otvorene su „zelene učionice“ u kojima djeca tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci crtaju, slikaju i bave se raznim aktivnostima pod vedrim nebom, a od kraja 2024. godine postavili su i solarne panele koji opskrbljuju vrtić energijom te omogućuju i punionicu za automobile.

image
Darko Tomas/Cropix
image
Darko Tomas/Cropix

Jedan od najupečatljivijih trenutaka, kaže voditeljica vrtića, jest kada roditelji počnu pričati kako ih djeca kod kuće „korigiraju“.

- Često čujemo: ‘Mama, ovo je plastika, ne baca se u miješani otpad!‘ ili ‘Tata, to ti ide u žuti spremnik‘. Djeca zaista prenose naučeno i to je ono što nas najviše veseli. To znači da se vrijednosti koje usadimo u vrtiću šire dalje, u obitelj‘ – objašnjava Pečur.

Od vrta do tanjura

U vrtnim aktivnostima, nastavlja Pečur, najviše uživaju starija djeca koja mogu razumjeti dublje teme, no i oni najmlađi jednako marljivo trče s kantama, motikama i grabljicama. Vrtić je nabavio čitav set pomagala prilagođenih njihovoj dobi, što djecu dodatno motivira.

- Bez obzira na to što smo na selu, mnoga djeca zapravo nemaju pravi doticaj s prirodom. Ne odrastaju svi uz vrt ili domaće životinje. Zato im ovo puno znači. Mogu pratiti cijeli proces od sjemena do ploda. I ono što je najljepše, povrće koje uzgojimo završava na tanjuru u našem vrtiću. Kod nas nema hrenovki, pašteta i salama. Sve što djeca jedu je svježe i zdravo – ističe voditeljica.

image
Darko Tomas/Cropix

Kuharice Dječjeg vrtića Jakšić svaki tjedan pripremaju jela od povrća iz vrta. Na jelovniku se mogu naći šarene salate, variva, omleti, pa čak i domaći začin za juhu od sušenog povrća. Osim povrtnjaka, u sklopu vrtića je i voćnjak u kojem rastu šljive, višnje, jabuke i kruške.

- Naša vizija je bila da djeci približimo zdravu hranu. Mnogi nisu htjeli jesti špinat, ali kada su ga sami sadili i brali, onda su ga i probali. To je neprocjenjivo - govori Pečur.

Međutim, ekološki odgoj u Dječjem vrtiću Jakšić ne svodi se samo na vrt. Već nekoliko godina provode brojne projekte: prikupljaju stare baterije i plastične boce, prodaju ih i tako pokazuju djeci da otpad može imati vrijednost. Imaju i takozvane „eko-patrole“ - grupe mališana koje prolaze prostorijama vrtića i paze je li nepotrebno upaljeno svjetlo ili curi li voda iz slavine.

Sve ovo, kaže voditeljica, ostat će im za budućnost, a s time se slaže i Ivan Horvat, (39), voditelj marketinga i OCR-a dm-a za regiju Adria.

- Ideja Dječjeg vrtića Jakšić kako brinuti o vodi i očuvati je odličan primjer kako naizgled male ideje mogu biti divan pokazatelj brige o okolišu. Ovaj projekt ima veću vrijednost od samog ulaganja u opremu, on pokazuje kako djeca mogu biti mali ekolozi i kako možemo učiti od najmlađih generacija – ističe Horvat.

{ZAJEDNO} za zelene ideje

Na dm-ov natječaj {ZAJEDNO} za zelene ideje prijavilo se čak 185 projekata iz raznih krajeva Hrvatske, a odabrano je 18 koje će dm podržati s ulaganjem od više od 74 000 eura. Cilj natječaja je, dodaje Horvat, pronalazak projekata koji dijele dm-ovu viziju zelenije i održivije budućnosti.

Natječaj je imao više kriterija po kojem su projekti ocjenjivani: uz dokumentaciju i provedivost projekta, važan kriterij je bila inovativnost projekta i broj osoba koji će od tog projekta imati koristi.

dm će tako kroz natječaj {ZAJEDNO} za zelene ideje podržati projekte osnovnih i srednjih škola, udruga, nacionalnih parkova, gradova i hrvatskih proizvođača. Od Privlake do Makarske, provodit će se edukativni programi i radionice, inicijative za unapređenje održivosti i energetske učinkovitosti, kao i projekti pošumljavanja te čišćenja i uređenja javnih površina. Uz to, dm će podržati i dva hrvatska proizvođača čije će proizvode uvrstiti u svoju ponudu. Popis svih projekata čiju će realizaciju dm podržati, kao i više informacija o njihovim ciljevima, dostupan je na stranici jednizadrugezajedno.hr.

Na pitanje koliko im znači podrška iz dm-ovog natječaja, Pečur kaže:

- Bez te potpore i sredstava ne bismo mogli napraviti ono što smo zamislili. Ovi spremnici za kišnicu učinili su naš vrt održivijim, a nama dali dodatnu motivaciju. Veselili smo se već samoj objavi da smo ušli među finaliste jer smo znali da to znači još jedan korak naprijed u kvaliteti života djece – govori nam s osmijehom.

image
Darko Tomas/Cropix

Uz dm, veliku ulogu ima i cijela lokalna zajednica: od roditelja koji prikupljaju sadnice, do suradnje s obližnjom osnovnom školom i njihovim „malim ekolozima“. Zajednička događanja, ljetne predstave i radionice dodatno povezuju djecu i odrasle, ističe Pečur.

Na kraju dana, ipak su mališani ti koji najbolje opisuju smisao svih ovih aktivnosti. Za kraj smo ih pitali hoće li saditi povrće i voće i kada odrastu. Lucija mašta o tome da će uzgajati naranče, a i David i Noa su se složili:

- Da, sigurno, naranče!

A zašto je važno čuvati prirodu?

- Zbog životinja, cvijeća i biljaka - kaže ozbiljno mala Lucija, jednostavno i točno kao da govori u ime svih.

I zaista, dok promatramo ovo veselo društvo kako zalijeva salatu iz slavine spremnika za kišnicu, jasno je da je u Jakšiću izrasla posebna priča. To nije samo vrt. To je učionica, kuhinja, igralište i poligon za stvaranje održivije budućnosti.

Jer tko zna, možda će baš ove male ruke, koje danas sade rajčice i sanjaju o narančama, sutra oblikovati svijet u kojem će priroda imati još važnije mjesto.

ZA JOŠ VIŠE OVAKVIH PRIČA KLIKNITE OVDJE.


Sponzorirani sadržaj nastao je suradnji Native Ad Studija Hanza medije i dm-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2025 06:43