Rovinjska riva prošlog je vikenda svjedočila nešto drugačijem šušuru od onoga kakav u ovo doba godine obično donose turisti s kamerama i domaći koji uživaju u jutarnjem ritualu kave. Umjesto šešira i japanki, najuočljiviji ‘modni‘ detalji u luci ovog istarskog dragulja u nedjelju su bile peraje i neoprenska odijela. Riva je bila prepuna ronilaca. Oko 80 njih stiglo je iz svih krajeva Hrvatske u sklopu akcije koju je podržala tvrtka KING ICT. Ronili su u podmorju rovinjske luke, u njezinim dijelovima koji do sada još nisu bili obuhvaćeni eko akcijama. Cilj je bio jasan: iz mora izvući sve ono što njemu ne pripada.
- Tijekom akcije čišćenja izvađeno je više od tone otpada, uključujući različite oblike stakla, metala, plastike, limenki i boca svih veličina. Boce su jedan od najčešćih nalaza i obično se radi o staklu jer plastika pluta i teže ju je pronaći na dnu – rekla nam je dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković iz Centra za istraživanje mora na Institutu Ruđer Bošković. Ukupno je, rekla nam je, iz mora izvađeno 1.182 kilograma otpada koji je sadržavao 3.206 predmeta. Njih 1.440 bilo je staklenih, 1.078 ih je otišlo na plastiku, dok su pronađena i 624 predmeta od metala. Sveukupno je više od trećine predmeta bilo povezano s ićem i pićem.
- Od nešto neobičnijih predmeta, izronjene su stolice, ležaljke, pa čak i okvir bicikla. Među prikupljenim otpadom bilo je i desetak automobilskih guma. Roniocima se često savjetuje da zbog sigurnosnih razloga ne izvlače velike gume. Gume su teške, posebno kad su ispunjene muljem ili naslagama, a često su zapletene u podvodnu vegetaciju, kamenje ili druge otpatke. Njihovo izvlačenje može zahtijevati puno fizičke snage i povećava rizik od ozljeda. No, unatoč tome, značajan broj ih je ipak izvađen – rekla je stručnjakinja.
50 godina tradicije
Više detalja o pronađenom otpadu dao nam je i predsjednik Kluba podvodnih aktivnosti Rovinj Davide Brattoni.
- Veliki dio otpada koji smo pronašli je star i nalazi se u moru već godinama. Na plažama i u plićaku danas, srećom, ima sve manje smeća, što nam pokazuje da se svijest građana o očuvanju okoliša podiže. No, diljem Jadrana jedan je od problema upravo luke, poput naše rovinjske, u kojima nemarom ili nesretnim slučajem završi brojni predmeti – rekao je.
Istaknuo je da bi, iako je iz mora u akciji čišćenja od samo sat vremena izvađeno više od tone otpada, na istome mjestu sigurno bilo još posla.
- Kada ronioci počnu vaditi otpad, more se brzo zamuti, a sigurno bismo već sutra s morskog dna izvadili barem još toliko smeća – tumači Brattoni, naglašavajući da je baš zbog toga važnost ovakvih eko akcija ogromna.
Prije dolaska u rovinjsku luku, ronioci su odradili briefing upravo ispred Kluba podvodnih aktivnosti Rovinj, koji postoji već 50 godina. Briefing je jedan od ključnih dijelova ovakvih akcija, a Brattoni ističe da pri njima sigurnost uvijek mora biti na prvome mjestu. Zato je, u ovom slučaju, zonu ronjenja osiguravala Lučka uprava i JVP Rovinj.
- Ronioci moraju biti fizički spremni, dobro obučeni i poštovati sve sigurnosne protokole. Ronjenje nije brz sport. Sve se radi polako i promišljeno. Uvijek se roni u paru kako bi se minimizirala opasnost. Od opreme svaki ronioc, između ostalog, mora imati nož za slučajeve, primjerice, zapetljavanja u mreže – tumači ovaj stručnjak, dodajući da ronjenje nije opasna aktivnost ako se poštuju sigurnosna pravila.
Ronioci iz cijele Hrvatske
Inače, Klub podvodnih aktivnosti ima 80-ak članova, od čega je njih 50-ak stalno aktivno. U posljednjih desetak godina intenzivno ulažu u opremu i uređenje prostorija.
- Zadovoljni smo što nam se sve više pridružuju žene. Nekad se ronjenje smatralo muškom aktivnošću, vjerojatno zbog teške opreme. No danas, uz modernu tehnologiju, roniti može svatko – priča nam predsjednik Brattoni, koji je i sam veliki zaljubljenik u ronjenje. I to od malih nogu.
- Ronim već 30 godina, a posljednjih 15 sam aktivan član kluba. Ljubav prema moru prati me cijeli život. Još kao dijete nisam mogao ići na kupanje bez maske i peraja. Kasnije je došla želja za ronjenjem s bocama. Krenulo je iz hobija, a završilo kao instruktorski poziv, pa danas imam i svoje brojne učenike – ispričao nam je.
Ronioci prilikom ovakvih akcija na sebi obično nose do tridesetak kilograma opreme, priča nam Luka Polović iz Duge Rese, jedan od osam članova tamošnjeg Kluba podvodnih aktivnosti koji su se, uz ronioce iz Varaždina i jedanaest istarskih ronilačkih klubova, odazvali na rovinjsku eko akciju.
- Naporno je na sebi nositi toliko opreme, no ova aktivnost za nas je uvijek vesela i ispunjena jer znamo da koristimo svoje vrijeme na najbolji mogući način. Na eko akcije odazivamo se već nekoliko sezona te putujemo gotovo svaki vikend tijekom svibnja i lipnja. U Rovinj dolazimo redovito, ne samo na eko akciju, već i na manifestaciju Svete Eufemije – priča nam Polović.
U moru je, kaže, pronašao puno stakla, automobilske gume, pa čak i jednu ležaljku.
- Većina otpada je stara, vjerojatno odbačena prije više godina, ali i dalje nas iznenadi koliko ga ima. Nažalost, i dalje postoji određena razina ljudske neodgovornosti. Lakše je nešto baciti s broda ili s obale nego odnijeti na za to predviđeno odlagalište. No, pozitivan pomak postoji, jer sve češće primjećujemo da je novi otpad rjeđi, a stari postupno vadimo – govori.
Pitamo ga i kada se u njemu rodila ljubav prema ronjenju.
- Mi u Dugoj Resi odrastamo uz rijeku Mrežnicu, koja je jedan od najljepših kontinentalnih bisera Hrvatske. Mrežnica je za nas ne samo rijeka, već i simbol života u skladu s prirodom, a tu ljubav gajimo i prema moru – rekao je Polović.
Čišćenje rovinjskog podmorja u duhu teambuildinga
Inače, rovinjska akcija čišćenja ove se godine odvila pod pokroviteljstvom kompanije KING ICT.
- U tvrtki kroz čitavu godinu posebnu pažnju posvećujemo humanitarnim projektima, a u sklopu naših teambuildinga uvijek želimo ostaviti pozitivan trag na lokaciji koju posjećujemo. U Rovinju nas je ove godine bilo više od 700, a zaposlenici su nam pomogli odabrati četiri udruge koje djeluju na ovom području te je istima KING ICT donirao financijska sredstva. No, ovoga puta u fokusu je ipak bio okoliš. Jako smo zadovoljni time kako je akcija prošla i zahvalni smo svima koji su sudjelovali. Količina izvađenog otpada premašila je jednu tonu, što je odlična brojka – rekla je Ivana Belošević, viša stručnjakinja za PR i digitalnu komunikaciju iz KING ICT-ja.
Prisjetila se još jedne akcije tvrtke. U Lošinju su potpuno renovirali jednu učionicu u školi. Sredili su je od zidova do poda, donirali pametnu ploču, klupe, prijenosna računala i još mnogo toga.
- Ovaj put odlučili smo otići korak dalje i ne graditi nužno tehnološku priču vezanu za IT sferu, već i konkretno pomoći okolišu. Još ne znamo koja će nam biti iduća lokacija koju ćemo posjetiti, no ono što znamo jest da će humanitarna nota sigurno ostati prisutna. Gdje god idemo, uvijek želimo ostaviti pozitivan trag – zaključila je Belošević.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i KING ICT-ja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....