Prekomjerna upotreba

Najveće zdravstveno otkriće postalo je jedna od 10 najvećih prijetnji čovječanstvu

Otpornost na antibiotike je jedna od deset najvećih zdravstvenih prijetnji čovječanstvu
Bakterije otporne na antibiotike može prenijeti hrana koju jedemo

Najveće zdravstveno otkriće prošlog stoljeća službeno postaje najvećim zdravstvenim rizikom danas. Zbog nekontrolirane i prekomjerne uporabe antibiotika i drugih antimikrobika sve je više mikroorganizama koji su postali otporni na lijekove. Radi se o antimikrobnoj rezistenciji koja je jedna od 10 najvećih zdravstvenih prijetnji čovječanstvu prema posljednjem izvješću Svjetske zdravstvene organizacije. Već danas više od 30 tisuća ljudi u Europi godišnje umire od infekcija uzrokovanih bakterijama koje su otporne na antibiotike.

Osim u zdravstvu, antibiotici se intenzivno koriste u poljoprivredni. Procjene su stručnjaka da njihovo korištenje u uzgoju životinja ima još veći utjecaj na rast otpornosti mikroba.

Bakterija E. Coli čest je uzročnik jakih infekcija, od životno opasnih upala krvožilnog sustava do kroničnih urinarnih smetnji. Više od desetljeća znanstvenici znaju da je glavni izazov s liječenjem E. Coli njezina brzo rastuća rezistencija na lijekove. Meso peradi glavni je izvor rezistentnih sojeva E. Coli što već godinama potvrđuju brojna istraživanja. Način njihova uzgoja na to ima presudan utjecaj, a najgorim se do sada pokazao konvencionalni uzgoj kojemu je upotreba antibiotika ključan dio uzgoja mesa koje će se uskoro naći na našim tanjurima.

image
Meso peradi otkriveno je kao značajan izvor otpornih sojeva E. Coli

Kako bi se perad i njezino meso očistilo od antibiotika potrebno je par generacija uzgoja bez antibiotika. Radi se o povećoj investiciji za proizvođače, no prva hrvatska tvrtka koja se uspješno upustila u taj pothvat je PP Pipo Čakovec, domaći proizvođač mesnih prerađevina pilećeg mesa, koji je ove godine postao prvom domaćom tvrtkom s certifikatom „Antibiotic Free“.

Certifikat im je dodijelila tvrtka DNV Adriatica nakon temeljitog pregleda cjelokupne vertikalno integrirane proizvodnje te jamči da pilići nikada nisu primili bilo koju vrstu antibiotika u bilo kojoj fazi svog životnog ciklusa, kao ni hormone ili sirovine životinjskog podrijetla.

Što je prijelaz na uzgoj bez antibiotika i zadovoljavanje kriterija certifikata „Antibiotic Free“ značila za njihove zaposlenike i proizvodnju otkrio nam je Tomislav Prekupec, rukovoditelj službe kontrole kvalitete.

- Glavna prednost je da s certifikatom „Antibiotic free“ sa sigurnošću možemo garantirati našim potrošačima da je perad prošla čitavi uzgojni ciklus bez upotrebe antibiotika i to od prvog do zadnjeg dana - započinje Tomislav koji je aktivno sudjelovao u svakom koraku certificiranja.

image
Tomislav Prekupec, rukovoditelj službe kontrole kvalitete

- Taj certifikat nam je znak da uspijevamo zadovoljavati vrlo zahtjevne standarde u industriji. Ujedno smo kao prvi proizvođač peradi u Hrvatskoj uspjeli to i učiniti - zadovoljno govori te napominje da, iako su antibiotici jedno od najvećih postignuća 20. stoljeća, njihova je praktičnost prerasla u golemu zdravstvenu štetu.

Standard je vrlo zahtjevno zadovoljiti zbog brojnih analiza hrane, vode i stelje na propisane antibiotike, a sve su se analize odvijale u akreditiranim laboratorijima u Europi.

- Veliki izazov nam je bio da tijekom čitavog turnusa perad ostane zdrava, a sve smo to uspjeli zajedničkim snagama naših vrijednih kooperanta i tehnologa. Obavljale su se intenzivne edukacije uzgajivača o načinu tova, o poštivanju higijensko sanitarnih mjera prije početka i tijekom samog turnusa uz konstantni nadzor naših tehnologa uzgojne proizvodnje. Uz sve navedeno trebali smo prilagoditi same recepture stočne hrane kako bi perad iz nje dobila ono najbolje što joj treba za rast i imunitet - napominje Tomislav koji osim jasnih benefita za njihove kupce danas primjećuje i vrlo pozitivne promjene u moralu svojih kolega.

image
Međimursko pile prvi je brend na našim policama mesa s garancijom uzgoja bez antibiotika

- Svi smo vrlo ponosni što smo realizirali vlastite ciljeve i što smo uspjeli zadovoljiti vrlo visoke standarde u prehrambenoj industriji. Svi zaposlenici su sudjelovali u dobivanju certifikata i svjesno razmišljaju da je hrana bitna za zdravlje ljudi. Ovim certifikatom pomičemo trendove i granicu u Hrvatskoj i predstavljat će jednu od bitnih i prepoznatljivih prednosti u odnosu na konkurenciju na tržištu - objašnjava Tomislav. U njihovom je postojećem asortimanu certifikat dobio brend 'Međumursko pile'.

Na kraju smo ga kao stručnjaka upitali postoji li ikakav način da kupac samostalno prepozna meso bez antibiotika na policama jednog dućana.

- Na tržištu i na našim policama sam potrošač ne može ni na koji način prepoznati meso koje nije tretirano tijekom uzgoja antibioticima. Certifikat je jedini način kojim se sa sigurnošću može tvrditi da meso nije tijekom uzgoja bilo tretirano - upozorava Tomislav.

image
Pripazite na oznake kada birate koje ćete meso kupiti

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu upozoravaju da je primjena antibiotika za poticanje rasta kao praksa zabranjena u Europskoj uniji još 2007. godine.

- Od tada se antibiotici u životinja isključivo koriste pod veterinarskim nadzorom, kada je to opravdano sa stajališta dobrobiti životinja za liječenje bolesti u intenzivnom uzgoju (pilići, prasci, telad) ili za individualno liječenje životinja (npr. visokoproduktivne mliječne krave) - objašnjavaju.

Međutim, ova odredba nije riješila problem prekomjernog korištenje antibiotika kao načina prevencije bolesti u konvencionalnom načinu uzgoja gdje se bolesti lakše šire i manje se kontroliraju drugi i skuplji uvjeti kojima bi se pojava i širenje bolesti mogle spriječiti. Uobičajena je praksa primijeniti antibiotike cijelom krdu životinja zbog jedne oboljele kako se druge ne bi zarazile, dok istovremeno time hranimo mikroorganizme koji se na te lijekove privikavaju i na njih postaju otporni.

Prema posljednjem izvještaju Europske medicinske udruge iz 2017. godine, daleko najveću potrošnju antimikrobika u životinjskom uzgoju imaju Cipar, Italija i Španjolska. Španjolska je ujedno, nakon Nizozemske, najveći izvoznik mesa u Europi, a Italija je čest izvor uvezenog mesa peradi u Hrvatskoj te smo svojedobno bili njihov najveći izvozni partner u mesnoj industriji.

- Voće i povrće kontaminirano animalnim otpadom ili kontaminiranom vodom može također predstavljati način prijenosa. Posljedica antimikrobne rezistencije za ljude znači pojavu infekcija koje se mogu jako teško izliječiti ili se uopće ne mogu izliječiti jer su mikroorganizmi na koju uobičajeno djeluju neki antibiotici postali otporni na njihovo djelovanje - upozoravaju iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

image
Pravilno tretirajte namirnice koje koristite kako biste izbjegli zaostale antibiotike i otporne mikrobe

Posljednje je istraživanje Eurobarometra iz 2019. godine pokazalo kako je Hrvatima sigurnost hrane važnija nego prosječnom građaninu u Europi. Dapače, ona nam je važnija nego cijena i porijeklo. A jedan od najvećih strahova upravo je ostatak antibiotika, hormona i steroida u mesu te ostataka pesticida u hrani.

Ovakvo razmišljanje potrošača najviše veseli upravo tvrtke koje u kvalitetu kontinuirano investiraju jer znaju da će se njihovi napori prepoznati. S time se slaže i Dubravko Folnović, direktor Perutnine Ptuj - Pipo Čakovec, prvog hrvatskog proizvođača mesa s certifikatom „Antibiotic Free“. Dodaje kako je proizvodnja bez antibiotika važno postignuće i rezultat kontinuiranog razvoja i ulaganja u jačanje poslovnog modela domaće proizvodnje, doprinoseći pritom ublažavanju gorućeg globalnog problema povećane otpornosti ljudi na antibiotike.

Još 2017. Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da uz nedovoljno smanjenje uporabe antibiotika do 2050. više nećemo moći izliječiti oboljele građane pomoću antibiotika koji postoje danas. Postavlja se pitanje što mi kao građani možemo napraviti kako bismo sebe zaštitili kao rasu od ove rastuće zdravstvene prijetnje, ali već i danas od zaraze rezistentnim bakterijama.

U oba je slučaja odgovor paziti koje namirnice kupujemo i, ako ikako možemo, provjerimo na koji su način uzgajane i tretirane u preradi. To uključuje i informiranje o certifikatima i oznakama kvalitete, tko stoji iza njih i prema kojim se kriterijima dodjeljuju.

Kako u svoj organizam unositi manje antibiotika i izbjeći otporne mikrobe?

- Redovito perite ruke. No, izbjegavajte antibakterijske sapune i radije koristite one na bazi alkohola.

- Kod liječnika preispitajte odluku za pripisivanjem antibiotika. Trebaju li vam zaista? Zapamtite da antibiotik neće pomoći kod virusnih infekcija poput obične prehlade, gripe ili akutnog bronhitisa.

- Ako je liječnik siguran da se radi o bakterijskoj upali, držite se uputstva za uzimanje lijeka i obavezno odradite cijelu terapiju bez obzira koliko se brzo oporavili.

- Provjerite oznake na namirnicama koje kupujete, pogotovo na mesu. Oznake poput 'organski uzgoj', 'bio' i slične ne govore vam ništa o uporabi antimikrobika već isključivo o načinu uzgoja i odnosu prema pesticidima i herbicidima.

- Bez obzira na to gdje ste i koje meso kupili, jednom kada ste ih pripremili za kuhanje ili pečenje, dobro operite ruke i kuhinjski pribor s kojim su bili u doticaju.

- Sigurnom termičkom obradom smatra se kuhanje na sljedećim temperaturama: odresci crvenog mesa na minimalno 63 Celzijeva stupnja, mljeveno crveno meso na minimalno 71 Celzijev stupanj i meso peradi na 74 Celzijeva stupnja.

- Hranu je važno i pravilno ohladiti prije korištenja, pogotovo ako ju ne namjeravate kuhati ili peći. Stoga držite hladnjak na temperaturi do 4 Celzijeva stupnja i obavezno namirnice držite u hladnjaku bar 2 sata prije konzumiranja.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s PP Pipo Čakovcem.

Izvori:

Cassini, A., Högberg, L. D., Plachouras, D., Quattrocchi, A., Hoxha, A., Simonsen, G. S., ... & Hopkins, S. (2019). Attributable deaths and disability-adjusted life-years caused by infections with antibiotic-resistant bacteria in the EU and the European Economic Area in 2015: a population-level modelling analysis. The Lancet infectious diseases, 19(1), 56-66. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1473309918306054

Centers for Disease Control and Prevention (2020). Antibiotic Resistance, Food, and Food Animals. https://www.cdc.gov/foodsafety/challenges/antibiotic-resistance.html

Davis, G. S., Waits, K., Nordstrom, L., Grande, H., Weaver, B., Papp, K., Horwinski, J., Koch, B., Hungate, B. A., Liu, C. M., & Price, L. B. (2018). Antibiotic-resistant Escherichia coli from retail poultry meat with different antibiotic use claims. BMC microbiology, 18(1), 174. https://doi.org/10.1186/s12866-018-1322-5

Europska agencija za lijekove. (2019). Sales of veterinary antimicrobial agents in 31 European countries in 2017. https://www.ema.europa.eu/en/documents/report/sales-veterinary-antimicrobial-agents-31-european-countries-2017_en.pdf

Europska agencija za sigurnost hrane. (2019). Food safety in the EU. https://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/corporate_publications/files/Eurobarometer2019_Food-safety-in-the-EU_Full-report.pdf

Jonas, Olga B.; Irwin, Alec; Berthe,Franck Cesar Jean; Le Gall,Francois G.; Marquez,Patricio V. (2017). Drug-resistant infections : a threat to our economic future (Vol. 2): final report (English). HNP/Agriculture Global Antimicrobial Resistance Initiative Washington, D.C. : World Bank Group. http://documents.worldbank.org/curated/en/323311493396993758/final-report

Olorunmola, F. O., Kolawole, D. O., & Lamikanra, A. (2013). Antibiotic resistance and virulence properties in Escherichia coli strains from cases of urinary tract infections. African journal of infectious diseases, 7(1), 1-7. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3647523/

Svjetska zdravstvena organizacija. (2015). Global action plan on antimicrobial resistance. https://ahpsr.who.int/publications/i/item/global-action-plan-on-antimicrobial-resistance

Woolhouse, M., Ward, M., Van Bunnik, B., & Farrar, J. (2015). Antimicrobial resistance in humans, livestock and the wider environment. Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences, 370(1670), 20140083. https://royalsocietypublishing.org/doi/full/10.1098/rstb.2014.0083

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. listopad 2021 02:14